Danas, Zemaljski muzej opstaje uglavnom zbog predanosti svojih usposlenika i donacija stranih ambasada i kulturnih centara koji su proteklih godina pakazali više sluha nego domaće vlasti.
Dio razloga je političkog karaktera, ali takva situacija prvenstveno je zbog nerazumijevanja ljudi u Sarajevu, kaže direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić.
„Lično mislim da je ova institucija zadnjih dvadeset godina zakočena na način da se ne može baviti svojom osnovnom djelatnošću, već se bavi preživljavanjem“, kaže Sijarić.
Direktor navodi da su od svih nivoa vlasti na razumijevanje naišli samo kod onih kantonalnih, koje su rad muzeja pomogli sa 150 hiljada konvertibilnih maraka (KM).
Dug Zemaljskog muzeja prije dvije godine iznosio je oko četiri miliona KM. Danas je on smanjen na milion i 800 hiljada, međutim, radnicima kojih je kako kaže Sijarić, samo trećina od potrebnog kapaciteta, nisu uplaćeni doprinosi za zadnje tri godine.
„Dug je glavni teret koji će, ako se nešto redikalno ne preduzme, uništiti ovu instituciju. Zbog toga muzej ne može da aplicira na programe koji stimulišu zapošljavanje“, napominje Sijarić.
UNESCO i francuska ambasada financirali su projekat obnove prostorije muzeja u kojoj se nalazi čuvena sarajevska Hagada. Prostor bi trebao biti otvoren u skorijem vremenu, a imaće značajno bolju zaštitu nego ranije.
Odnedavno, zajedno sa Ministarstvom civilnih poslova, Zemaljski muzej započeo je suradnju sa pariškim Louvreom, sa ciljem zaštite depoa muzeja i razvoja resursa.
Francuski ambasador u BiH, Guillaume Rousson, kaže da uprkos izvanrednoj mobilizaciji uposlenika kao i aktivnostima civilnog društva, muzej se i dalje nalazi u teškoj situaciji.
„Francuskoj je drago da može pomoći, ali ta pomoć neće sve riješiti. Mislim da se trebaju dugoročno i svi predstavnici vlasti uključiti u podršsku ovoj instituciji“, poručuje Rousson.
Austrija je također jedna od zemalja koja godinama pomaže rad Zemaljskog muzeja i koja je učestvovala u aktivnostima koje su omogućile njegovo ponovno otvaranje.
Tako je Zemaljski muzej povezan sa prirodno-historijskim muzejom u Beču, a planirane su i posjete tamošnjih eksperata kako bi se organizacija muzeja podigla na veći nivo.
Ambasador Austrije u Bosni i Hercegovini, Martin Pammer kaže da bez obzira na podršku njegove zemlje, država mora prepoznati značaj Muzeja.
„Zemaljski muzej je po svojoj naravi državna institucija i time doprinosi jačanju svijesti o BiH“, poručuje Pammer.
Facebook Forum