Biden je prije zvaničnih razgovora rekao da će njih dvojica razmotriti kako SAD mogu da pomognu Ukrajini u razvoju demokratije i integraciji u Evropu. Zelenski je naglasio da je bezbjednost najvažnije pitanje na dnevnom redu.
Zelenski se u utorak sastao sa članovima ukrajinskog kokusa u Kongresu, a primio ga je i sekretar za odbranu Lojd Austin, koji mu je čestitao 30. godišnjicu nezavisnosti, takođe nudeći podršku ukrajinskom suverenitetu "u svjetlu ruske agresije".
Vojska Ukrajine bori se sa proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine još od kada je Moskva unilateralno anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine. Bidenova administracija obavijestila je Kongres prošle nedjelje o dodatnom bezbjednosnom paketu pomoći za Ukrajinu vrijednom 60 miliona dolara, koji obuhvata projektile i druge smrtonosne i nesmrtonosne odbrambene kapacitete, izjavio je neimenovani visoki zvaničnik Bidenove administracije.
Dvojica lidera razgovarala su i o gasovodu Sjeverni tok 2, projektu za koji se Ukrajina plaši da bi Rusija mogla da iskoristi kao geopolitičko oružje.
Zelenski je izrazio zabrinutost u vezi sa gasovodom već u uvodnom dijelu sastanka i nagovijestio da će Bidena pitati kako on gleda na šanse Ukrajine da se priključli NATO-u i kada bi to moglo da se dogodi.
Poslije sastanka ukrajinski predsjednik rekao je novinarima da se tokom susreta nije razgovaralo kada bi Ukrajina mogla da postane članica alijanse, ali je dodao:
"Osjećam da predsjednik lično, i ne samo da osjećam - čuo sam to - predsjednik lično podržava da Ukrajina bude primljena u članstvo NATO-a".
Posjeta Zelenskog Washingtonu pripremana je dvije godine, dok je njegov dolazak u Bijelu kuću odložen za dan zbog konsultacija u vezi sa događajima u Afganistanu.
Saopšteno je i da su dvojica lidera razgovarala i o aktivnostima u borbi protiv korupcije u Ukrajini, a najavljeno je i zaključenje nekoliko sporazuma - o bezbjednosnoj pomoći Ukrajini, humanitarnoj pomoći stanovništvu "pogođenom krizom sa Rusijom u istočnoj Ukrajini" i pomoći za borbu protiv pandemije koronavirusa.
Tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, njegovi saradnicii vršili su pritisak na Ukrajinu da otvori istragu o aktivnostima sina tadašnjeg predsedničkog kandidata Bidena. Ti događaji doveli su do prvog opoziva predsjednika Trumpa od strane Predstavničkog doma i kasnije oslobađajuće presude u Senatu.
