Albanija je bila među prvim zemljama koje su bez oklijevanja proglasile punu podršku Ukrajini, nudeći pomoć, ali isto tako prihvatajući nametanje sankcija vladi u Kremlju.
Stoga je ukrajinski predsjednik danas odao počast premijeru Albanije Ediju Rami dajući mu orden "Reda Princa Jaroslava Mudroga ", što je jedna od najvećih ukrajinskih počasti.
U objavi na platformi X nakon susreta s premijerom Albanije, Zelensky je napisao kako je razgovarao s liderima Zapadnog Balkana o mogućnosti zajedničke proizvodnje oružja za ukrajinsku obranu.
Premijer Albanije Edi Rama je napisao na Facebooku da je ponosan ugostiti Zelenskoga na, kako je naglasio, “sastanku solidarnosti i kao znak nastavka odlučnosti naših demokracija protiv ruske agresije”.”
Zelensky je pozvao sve zemlje regiona koje su se okupile na današnjem summitu, da se pridruže u mogućem dogovoru o prodaji oružja Ukrajini .
"Dotok municije direktno ugrožava situaciju na terenu i zato smo zainteresirani za ko-proizvodnju municije s vama. Naš tim će predstaviti detaljan plan o tome, a ujedno predlažemo da zajedno organiziramo poseban forum o obrambenoj industriji izmedju Ukrajine i Balkanskih zemalja, koji bio se održao ili u Kijevu ili u jednom od vaših glavnih gradova, " kazao je ukrajinski predsjednik.
Završno saopćenje summita poziva cijelu medjunarodnu zajednicu da snažno poveća podršku za Ukrajinu. Dogovor o završnom tekstu je postignut nakon dugih razgovora sa Srbijom, koja se protivila činjenici da se u tekstu spominje 6 zemalja zapadnog Balkana, uključujući Kosovo koje Srbija ne priznaje.
U finalnoj verziji završnog kominikea također se nigdje ne spominju sankcije na Rusiju, što Beograd također ne podržava. Sve zemlje sudionice su međutim podržale Mirovni plan koji je predložio Zelensky , kao i mogućnost mirovnog summita za Ukrajinu koji bi se održao u Švicarskoj.
Tekst deklaracije usvojene u Tirani
Učesnici Samita Ukrajine i država Zapadnog Balkana usvojili su u Tirani Deklaraciju kojom se podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine koji podrazumijeva međunarodno priznate granice te države iz 1991. godine.
"Mi, predsjednici Vjosa Osmani, Maja Sandu, Jakov Milatović, Stevo Pendarovski, Aleksandar Vučić, Volodimir Zelenski, premijer Edi Rama, predsednica Saveta ministara Borjana Krišto, Nikolaj Denkov, Andrej Plenković, Džon-Marsel Čolaku, okupili smo se u Tirani 28. februara 2024. godine i izdali sljedeću deklaraciju:
1. Ruska ničim izazvana vojna agresija na Ukrajinu ostaje najveća prijetnja evropskoj bezbjednosti i međunarodnom miru. Ovaj čin agresije je neprihvatljiv; to je flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN, i zločin protiv ukrajinskog naroda.
2. Ponovili smo nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica od 1991. godine i ostajemo posvećeni pružanju Ukrajine neophodnu podršku za prevladavanje ruskog agresorskog rata onoliko dugo koliko je potrebno da bi se postići sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u skladu sa Poveljom UN i na osnovu ukrajinske formule mira.
3. Pozivamo cijelu međunarodnu zajednicu da snažno poveća podršku Ukrajini u njenoj tekućoj borbi za slobodu, nezavisnost i teritorijalni integritet.
4. Oštro osuđujemo namjere Ruske Federacije da održi predsjedničke izbore na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine, što predstavlja očigledno kršenje međunarodnog prava. Ističemo nezakonitu prirodu predstojećih izbora u Autonomnoj Republici Krim i gradu Sevastopolju i na okupiranim teritorijama Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti Ukrajine.
5. Tokom razgovora u Tirani, potvrdili smo solidarnost sa Ukrajinom i njenim narodom u njihovoj herojskoj odbrani njihove slobode i naših zajedničkih vrijednosti i izrazili spremnost da učestvujemo u sprovođenju Formule mira predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koja je u skladu sa sa ciljevima i principima Povelje UN, i da učestvuje na inauguracionom Samitu mira, obezbjeđujući najšire moguće međunarodno učešće u ovom procesu.
6. Uvjereni smo da je ruski agresivni rat punog razmjera protiv Ukrajine pokazao kritičnu potrebu i ključnu važnost ujedinjene i snažne Evrope sposobne da se suoči sa globalnim izazovima za mir i prosperitet naših naroda. Naglasili smo da nas spajaju zajedničke evropske vrijednosti i vizija njihovog daljeg razvoja u okviru ujedinjene Evrope.
7. Ponovo smo potvrdili odlučnost da pojačamo zajedničke napore kako bismo osigurali dalji napredak i međusobnu podršku ka članstvu regiona Zapadnog Balkana, Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije u Evropskoj uniji.
8. U potpunosti podržavamo pravo Ukrajine da izabere sopstvene bezbjednosne aranžmane. Saveznici u NATO-u i zemlje kandidati pohvaljuju korake preduzete ka njenom budućem članstvu u NATO-u i podržavaju Ukrajinu da postane članica Alijanse čim to uslovi bezbjednosti dozvole.
9. Istakli smo čvrstu posvećenost da privedemo pravdi one pojedince odgovorne za zločine agresije, zločine protiv čovječnosti i druge zločine po međunarodnom pravu počinjene u vezi sa agresorskim ratom Rusije protiv Ukrajine, kroz odgovarajuće, poštene i nezavisne istrage i krivično gonjenje u nacionalnom ili međunarodnom nivou, uključujući kroz rad Kancelarije glavnog tužioca Ukrajine i Međunarodnog krivičnog suda kako bi se osiguralo da se optužbe za ratne zločine i druge međunarodne zločine u potpunosti i pošteno istraže nezavisnim, efikasnim i čvrstim pravnim mehanizmima.
10. Dogovorili smo se da sarađujemo i usredsredimo napore na povratak nezakonito i ilegalno deportovane i prisilno preseljene ukrajinske djece.
11. Obavezujemo se da ćemo poboljšati naše napore saradnje u borbi protiv dezinformacija, uključujući lažne narative o ratu, i da ćemo ostati posvećeni borbi protiv hibridnog ratovanja i izazova cyber sigurnosti, doprinoseći stabilnosti i sigurnosti međunarodne zajednice.
12. Potvrdili smo solidarnost i podršku Ukrajini, izrazili posvećenost da učestvujemo u poslijeratnom oporavku i obnovi Ukrajine kako bismo omogućili ukrajinskom narodu da obnovi svoju zemlju, angažujući sve relevantne partnere, uključujući privatne kompanije i međunarodne finansijske institucije, sa ciljem obezbjeđivanja finansijske podrške, investicija i znanja potrebnih da bi se obezbijedila prosperitetna budućnost Ukrajine. Ističemo važnost deminiranja u širem kontekstu oporavka Ukrajine, kao ključnog početnog koraka ka bezbjednom povratku ljudi i obnavljanju privrednih i poljoprivrednih aktivnosti.
Mi, prijatelji Ukrajine, potvrđujemo čvrsto uvjerenje da ćemo samo ujedinjenji moći da povratimo pravedan mir, stabilnost i prosperitet na evropskom kontinentu."
