Najnovije
Fauci optimista da će vakcina protiv COVID-19 biti dostupna za široku upotrebu
Vodeći američki ekspert za zarazne bolesti doktor Anthony Fauci rekao je da bi Amerikanci, u razumnom roku, trebalo da imaju širok pristup vakcini protiv koronavirusa, jednom kada se utvrdi da je ona bezbjedna i efikasna.
Fauci je tokom svjedočenja pred odborom Predstavničkog doma, koji istražuje federalni odgovor na pandemiju, izrazio "oprezni" optimizam da će vakcina biti dostupna, naročito do naredne godine.
“Vjerujem da će, na kraju, tokom određenog vremenskog perioda 2021. godine, Amerikanci moći da je dobiju", rekao je Fauci i dodao da će postojati spisak onih koji su prioritet za ranu vakcinaciju.
“Mislim da je neće svi dobiti odmah", objasnio je Fauci, ali i naglasio da se "na kraju, u razumnom roku, planira da vakcinu dobiju svi Amerikanci kojima je potrebna".
Doktor Fauci, rekao je i da se 250.000 ljudi prijavilo na webistetu Nacionalnih instituta za zdravlje da učestvuje u kliničkim testovima eksperimentalne vakcine, koji su ključni za utvrđivanje njene bezbjednosti i efikasnosti.
Testovi prve vakcine, u kojima učestvuje 30.000 ljudi, počeli su ove nedjelje, a američka vlada planira istraživanja dodatnih vakcina svakog mjeseca tokom jeseni.
U Kongresu svjedoče i direktor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield i glavni vladin zvaničnik zadužen za testiranje Brett Giroir.
U trenutku kada je po svemu sudeći izgubljen ranije postignuti napredak u borbi protiv koronavirusa, a situacija u zemlji sve neizvjesnija, Fauci, Redfield i Giroir zatražili su od Amerikanaca da ponovo poštuju osnovne preventivne mjere kao što su držanje fizičke distance i nošenje maski.
Pododbor Predstavničkog doma, pred kojim svjedoče vodeći američki zdravstveni zvaničnici, podijeljen je u pogledu pitanja kako otvoriti škole i radnje, što je odraz i podjela u samom američkom društvu.
Članovi pododbora iz Demokratske i Republikanske stranke sukobili su se na početku pretresa u pogledu nacionalne strategije Trumpove administracije za odgovor na pandemiju.
"Pristup administracije koji obuhvata prebacivanje odgovornosti na države, ignorisanja eksperata i prebrzo otvaranje produžio je širenje virusa i rezultirao hiljadama smrtnih slučajeva koji su mogli da budu spriječeni", rekao je predsjedavajući, demokrata James Clyburn i ocijenio da je Trumpov odgovor na koronavirus "među najgorima u svijetu".
Međutim, vodeći republikanski član pododbora Steve Scalise odbacio je te optužbe kao politički motivisane i ustvrdio da je Trumpova administracija donijela efikasne planove za škole, poslodavce, staračke domove i za razvoj vakcine.
Novi rast broja zaraženih na jugu i zapadu SAD umanjio je nade da će biti brzog povratka u normalu. Na Floridi je u petak zabilježen najveći dnevni rast broja novih žrtava - 257. I dalje ima problema sa testiranjem širom zemlje, a u trci za vakcinu još nema velikog napretka.
Faucijeva poruka javnosti prethodnih dana je da Amerikanci ne mogu sebi da priušte da ignorišu COVID-19 i da moraju da nose maske, drže fizičku distancu i izbjegavaju gužve i zatvorene prostore kao što su barovi. Na tim mjerama insistiraju i Redfield i Giroir, iako su manje zastupljeni u javnosti.
Faucijeva upornost izazvala je nezadovoljstvo pojedinih pristalica predsjednika Trumpa koji traže da Fauci bude otpušten. Međutim, veteran borbi protiv side i ebole ostaje pri svojoj poruci, dok istovremeno izbjegava otvoreni sukob sa Trumpovom administracijom, navodi AP.
U intervjuu za tu agenciju, ranije ove nedjelje, Fauci je rekao da je "uznemiren" zbog otvorenog protivljenja građana u nekim dijelovima zemlje da nose maske.
“Postoje osnovne mjere koje morate da poštujete - jedna je nošenje maski", poručio je vodeći ekspert za zarazne bolesti.
Zdravstveni eksperti kažu da nošenje maski pomaže da se spriječi da zaražena osoba, koja još nema simptome, prenese bolest na druge. Postoje i određeni dokazi da maske pružaju neku zaštitu od zaraze.
Fauci je rekao i da je zabrinut što Amerika nije slijedila primjer azijskih i evropskih zemalja koje su takođe bile teško pogođene pandemijom.
Druge zemlje, koje su zatvorile svoje ekonomije, suzbile su nekontrolisano širenje virusa i imaju relativno mali broj novozaraženih, iako se i dalje suočavaju sa izbijanjem lokalnih žarišta.
Sjedinjene Države su takođe uspjele da iskontrolišu početno širenje, ali broj novooboljelih u zemlji nikada nije spušten na tako mali nivo. Zbog izbijanja novih žarišta u dijelovima zemlje, prethodnih nedjelja se dnevno registruje 60.000 do 70.000 novozaraženih.
Rast broja slučajeva poklopio se sa otvaranjem ekonomija i povratkom društvenim okupljanjima, naročito među mladima. Raste i broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva.
Od izbijanja pandemije, od koronavirusa se zarazilo gotovo 4,5 miliona Amerikanaca, a više od 150 hiljada je preminulo.
See all News Updates of the Day
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
Vođa Hezbolaha zaprijetio Izraelu osvetom, dok su izraelski avioni nadlijetali Bejrut
Smrtonosni izraelski napadi u kojima su eksplodirali voki-tokiji i pejdžeri Hezbolaha prešli su sve crvene linije, rekao je vođa tog libanskog ekstremističkog pokreta koji ima podršku Irana.
Tokom govora koji je emitovan na televiziji, u Bejrutu su se tresle zgrade od preleta izraelskih vojnih aviona.
Liban i Hezbolah okrivljuju Izrael za napade na Hezbolahovu komunikacionu opremu u kojima je ubijeno 37 ljudi i ranjeno oko 3.000. Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje bezbjednosni izvori kažu da ih je vjerovatno izvela obavještajna agencija Mosad.
„Nema sumnje da smo podvrgnuti velikom bezbjednosnom i vojnom udaru koji je bez presedana u historiji otpora i bez presedana u historiji Libana”, rekao je lider Hezbolaha Hasan Nasrala u TV obraćanju, snimljenom na nepoznatoj lokaciji. „Ova vrsta ubijanja, ciljanja i zločina može biti bez presedana u svijetu”, rekao je on, pojavljujući se ispred crvene pozadine u svom uobičajenom crnom turbanu.
Napadi su „prešli sve crvene linije”, rekao je on.
„Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala”, rekao je on i dodao da se napadi „mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata”.
Dok je emitovan govor, zaglušujući zvuci probijanja zvučnog zida izraelskih vojnih aviona potresli su Bejrut. Taj zvuk koji je postao uobičajen posljednjih mjeseci, ali je dobio sve veći značaj kako je prijetnja sveopšteg rata stalno jačala.
Turska preispituje sigurnost svojih komunikacionih uređaja, kaže zvaničnik
Turska preispituje svoje mjere za osiguranje komunikacijskih uređaja koje koriste njene oružane snage nakon smrtonosnih eksplozija u Libanu, izjavio je u četvrtak zvaničnik Ministarstva odbrane Turske.
Ručni radio uređaji koje koristi Hezbolah detonirali su u srijedu širom juga Libana u najsmrtonosnijem danu u zemlji otkako su izbile prekogranične borbe između te grupe i Izraela prije skoro godinu dana, podstičući tenzije nakon sličnih eksplozija pejdžera militanata dan ranije.
Turski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da turska vojska koristi isključivo opremu domaće proizvodnje, ali da je Ankara imala dodatne mehanizme kontrole ako je treća strana uključena u nabavku ili proizvodnju uređaja.
"Bilo da se radi o operacijama koje provodimo, tekućem ratu u Ukrajini, kao i u primjeru Libana, mjere se revidiraju i nove mjere se razvijaju kao dio naučenih lekcija nakon svakog razvoja događaja", rekao je zvaničnik.
"U kontekstu ovog incidenta, mi kao Ministarstvo odbrane vršimo neophodna ispitivanja", dodala je osoba, ne navodeći dalje detalje.
U eksplozijama od utorka, izvori su rekli da su izraelski špijuni daljinski detonirali eksplozive koje su postavili u 5.000 pejdžera prije nego što su stigli u Liban.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu novinsku agenciju Anadolu da je osnivanje nezavisne agencije za cyber-sigurnost posebno na dnevnom redu vlade, te da predsjednik Tayyip Erdogan to vidi kao neophodnost.
Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Izborni zakon Republike Srpske
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je u četvrtak, 19. septembra neustavnim Izborni zakon Republike Srpske (RS), jednog od dva bh. entiteta.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud je naveo da osporeni zakon nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH "zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija BiH".
Stoga je ovaj zakon stavljen van snage, a Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS.
Ustavni sud je 24. jula, privremeno suspendovao ovaj entitetski zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o "vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS-a".
U tekstu Izbornog zakona RS definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Zvizdića, potpredsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
On je predao apelaciju za ocjenu ustavnosti 17. jula smatrajući zakon spornim, jer se njime "oduzimaju nadležnosti CIK-u BiH i reguliše materija koja je propisana državnim Izbornim zakonom, čime se de facto stvara paralelni pravni poredak", naveo je tada Zvizdić u objavi na društvenim mrežama.
Američki zvaničnik: Podrška Kine ruskim ratnim naporima u Ukrajini dolazi sa samog vrha
Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je u srijedu da podrška Pekinga moskovskoj odbrambenoj industriji dolazi direktno od najvišeg rukovodstva Kine.
Zvaničnik je također istakao da su čipovi koje je isporučila Kina značajno ojačali sposobnosti Rusije na bojnom polju u njenom ratu protiv Ukrajine.
Mjesecima su američki zvaničnici optuživali Kinu da aktivno pomaže u ratnim naporima Rusije. Washington je sankcionisao kineske firme koje obezbjeđuju ključne komponente ruskoj odbrambenoj industriji.
U srijedu je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell rekao zakonodavcima da su SAD bile spore da u potpunosti shvate "apsolutni intenzitet angažmana" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
"Najviše zabrinjava to što [podrška Kine Rusiji] dolazi sa samog vrha", rekao je Campbell tokom saslušanja u Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Dodao je da "čipovi, neke karakteristike dizajna, neki kapaciteti povezani sa pravljenjem eksploziva" poboljšavaju operacije na bojnom polju Rusije.
"Vidimo ulogu bespilotnih letjelica i drugih kapaciteta koji prodiru u ukrajinski zračni prostor. Kina je mnogo toga potajno podržavala i izaziva stvarnu zabrinutost", rekao je.
Kineski zvaničnici odbacili su optužbe Washingtona, tvrdeći da SAD ne bi smjele "blatiti ili napadati normalne odnose između Kine i Rusije" ili kršiti "legitimna prava i interese" Kine i njenih kompanija.
Peking također nastavlja pozivati na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine koji bi doveli do političkog rješenja, više od dvije i po godine nakon rata.
Neki članovi Kongresa pozvali su administraciju predsjednika Joea Bidena da sankcioniše kineske banke zbog podrške ratu Rusije protiv Ukrajine.
Drugorangirani diplomata State Departmenta rekao je da izazovi koje je Kina postavila za SAD premašuju one iz hladnog rata, nakon velike zajedničke vojne vježbe Kine i Rusije.
Nazvane "Ocean-2024", masivne pomorske i zračne vježbe obuhvatile su ogroman dio okeana i uključile više od 400 pomorskih plovila, najmanje 120 vojnih aviona i više od 90.000 vojnika, prema ruskom Ministarstvu odbrane.
