Najnovije
Fauci optimista da će vakcina protiv COVID-19 biti dostupna za široku upotrebu
Vodeći američki ekspert za zarazne bolesti doktor Anthony Fauci rekao je da bi Amerikanci, u razumnom roku, trebalo da imaju širok pristup vakcini protiv koronavirusa, jednom kada se utvrdi da je ona bezbjedna i efikasna.
Fauci je tokom svjedočenja pred odborom Predstavničkog doma, koji istražuje federalni odgovor na pandemiju, izrazio "oprezni" optimizam da će vakcina biti dostupna, naročito do naredne godine.
“Vjerujem da će, na kraju, tokom određenog vremenskog perioda 2021. godine, Amerikanci moći da je dobiju", rekao je Fauci i dodao da će postojati spisak onih koji su prioritet za ranu vakcinaciju.
“Mislim da je neće svi dobiti odmah", objasnio je Fauci, ali i naglasio da se "na kraju, u razumnom roku, planira da vakcinu dobiju svi Amerikanci kojima je potrebna".
Doktor Fauci, rekao je i da se 250.000 ljudi prijavilo na webistetu Nacionalnih instituta za zdravlje da učestvuje u kliničkim testovima eksperimentalne vakcine, koji su ključni za utvrđivanje njene bezbjednosti i efikasnosti.
Testovi prve vakcine, u kojima učestvuje 30.000 ljudi, počeli su ove nedjelje, a američka vlada planira istraživanja dodatnih vakcina svakog mjeseca tokom jeseni.
U Kongresu svjedoče i direktor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield i glavni vladin zvaničnik zadužen za testiranje Brett Giroir.
U trenutku kada je po svemu sudeći izgubljen ranije postignuti napredak u borbi protiv koronavirusa, a situacija u zemlji sve neizvjesnija, Fauci, Redfield i Giroir zatražili su od Amerikanaca da ponovo poštuju osnovne preventivne mjere kao što su držanje fizičke distance i nošenje maski.
Pododbor Predstavničkog doma, pred kojim svjedoče vodeći američki zdravstveni zvaničnici, podijeljen je u pogledu pitanja kako otvoriti škole i radnje, što je odraz i podjela u samom američkom društvu.
Članovi pododbora iz Demokratske i Republikanske stranke sukobili su se na početku pretresa u pogledu nacionalne strategije Trumpove administracije za odgovor na pandemiju.
"Pristup administracije koji obuhvata prebacivanje odgovornosti na države, ignorisanja eksperata i prebrzo otvaranje produžio je širenje virusa i rezultirao hiljadama smrtnih slučajeva koji su mogli da budu spriječeni", rekao je predsjedavajući, demokrata James Clyburn i ocijenio da je Trumpov odgovor na koronavirus "među najgorima u svijetu".
Međutim, vodeći republikanski član pododbora Steve Scalise odbacio je te optužbe kao politički motivisane i ustvrdio da je Trumpova administracija donijela efikasne planove za škole, poslodavce, staračke domove i za razvoj vakcine.
Novi rast broja zaraženih na jugu i zapadu SAD umanjio je nade da će biti brzog povratka u normalu. Na Floridi je u petak zabilježen najveći dnevni rast broja novih žrtava - 257. I dalje ima problema sa testiranjem širom zemlje, a u trci za vakcinu još nema velikog napretka.
Faucijeva poruka javnosti prethodnih dana je da Amerikanci ne mogu sebi da priušte da ignorišu COVID-19 i da moraju da nose maske, drže fizičku distancu i izbjegavaju gužve i zatvorene prostore kao što su barovi. Na tim mjerama insistiraju i Redfield i Giroir, iako su manje zastupljeni u javnosti.
Faucijeva upornost izazvala je nezadovoljstvo pojedinih pristalica predsjednika Trumpa koji traže da Fauci bude otpušten. Međutim, veteran borbi protiv side i ebole ostaje pri svojoj poruci, dok istovremeno izbjegava otvoreni sukob sa Trumpovom administracijom, navodi AP.
U intervjuu za tu agenciju, ranije ove nedjelje, Fauci je rekao da je "uznemiren" zbog otvorenog protivljenja građana u nekim dijelovima zemlje da nose maske.
“Postoje osnovne mjere koje morate da poštujete - jedna je nošenje maski", poručio je vodeći ekspert za zarazne bolesti.
Zdravstveni eksperti kažu da nošenje maski pomaže da se spriječi da zaražena osoba, koja još nema simptome, prenese bolest na druge. Postoje i određeni dokazi da maske pružaju neku zaštitu od zaraze.
Fauci je rekao i da je zabrinut što Amerika nije slijedila primjer azijskih i evropskih zemalja koje su takođe bile teško pogođene pandemijom.
Druge zemlje, koje su zatvorile svoje ekonomije, suzbile su nekontrolisano širenje virusa i imaju relativno mali broj novozaraženih, iako se i dalje suočavaju sa izbijanjem lokalnih žarišta.
Sjedinjene Države su takođe uspjele da iskontrolišu početno širenje, ali broj novooboljelih u zemlji nikada nije spušten na tako mali nivo. Zbog izbijanja novih žarišta u dijelovima zemlje, prethodnih nedjelja se dnevno registruje 60.000 do 70.000 novozaraženih.
Rast broja slučajeva poklopio se sa otvaranjem ekonomija i povratkom društvenim okupljanjima, naročito među mladima. Raste i broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva.
Od izbijanja pandemije, od koronavirusa se zarazilo gotovo 4,5 miliona Amerikanaca, a više od 150 hiljada je preminulo.
See all News Updates of the Day
Predviđanja: Francuski ljevičari osvajaju većinu mjesta na izborima
Koalicija ljevice koja se neočekivano okupila uoči prijevremenih izbora u Francuskoj osvojila je najviše poslaničkih mjesta na izborima, prema projekcijama anketa u nedjelju. Projekcije stavljaju centristički savez predsjednika Emmanuela Macrona na drugo, a krajnju desnicu na treće mjesto.
Nedostatak većine za bilo koji pojedinačni savez gurnuo je Francusku u politička i ekonomska previranja. Konačni rezultati se ne očekuju do kasno u nedjelju ili rano u ponedjeljak na vrlo nestabilnim prijevremenim izborima, koji su raspisani prije samo četiri sedmice i bili velika kocka za Makrona.
Duboko nepopularni predsjednik je, prema projekcijama, izgubio kontrolu nad parlamentom. Krajnja desnica Marine Le Pen drastično je povećala broj mjesta u parlamentu, ali je daleko ispod očekivanja.
Prijevremeni parlamentarni izbori u ovoj nuklearno naoružanoj zemlji i velikoj ekonomiji utjecat će na rat u Ukrajini, globalnu diplomatiju i ekonomsku stabilnost Evrope.
Francuska se sada suočava s izgledom sedmica političkih mahinacija kako bi se odredilo ko će biti premijer i voditi Narodnu skupštinu. I Macron se suočava s izgledom da vodi zemlju zajedno s premijerom koji se protivi većini njegove unutrašnje politike.
Projekcije, ako ih potvrde zvanični podaci koji se očekuju kasnije u nedjelju ili početkom ponedjeljka, guraju stub Evropske unije i njenu drugu po veličini ekonomiju u intenzivnu neizvjesnost, bez jasnoće o tome ko bi mogao biti partner s predsjednikom Emmanuelom Macronom kao premijerom u upravljanju Francuskom.
Tajming francuskog skoka u političko nepoznato teško da bi mogao biti gori: sa otvaranjem Olimpijskih igara u Parizu za manje od tri sedmice, zemlja će se boriti sa domaćom nestabilnošću kada su oči svijeta uprte u nju.
Za 46-godišnje Makronove centriste parlamentarni izbori su se pretvorili u fijasko. On je zaprepastio Francusku, a i mnoge u svojoj vladi, raspuštanjem donjeg doma parlamenta, Nacionalne skupštine, nakon što je krajnja desnica u Francuskoj naglo glasala za evropske izbore.
Predsjednik se kockao da bi, sa sudbinom Francuske u njihovim rukama, birači mogli da se pomjere s krajnje desnice i ljevice i da se vrate mainstream strankama bliže centru -- gdje je Macron našao veliki dio podrške koja mu je donijela predsjedničku funkciju 2017. i ponovo 2022. To će, kako se nadao, ojačati njegovo predsjedništvo za preostale tri godine na vlasti.
Ali umjesto da se okupe iza njega, milioni glasača i na lijevoj i na desnoj strani sve polariziranijeg političkog pejzaža Francuske iskoristili su njegovu iznenađujuću odluku kao priliku da izraze svoj bijes i eventualno otjeraju Macrona na stranu, tako što su mu izglasali parlament koji bi sada uglavnom mogao biti puna zakonodavaca koji su neprijateljski raspoloženi i prema njemu, a posebno prema njegovoj politici o poslovima.
Već u prvom krugu glasanja prošlog vikenda, birači su masovno podržali kandidate krajnje desničarskog Nacionalnog skupa, u čak većem broju nego u glasanju za Evropski parlament. Koalicija ljevičarskih stranaka zauzela je drugo mjesto, a njegov centristički savez bio je treći.
"Viseći" parlament bez ijednog bloka koji bi se približio dobijanju 289 mjesta potrebnih za apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini, moćnijem od dva francuska zakonodavna doma, bio bi nepoznata teritorija za modernu Francusku i uvela bi politička previranja.
Za razliku od drugih zemalja u Evropi koje su više navikle na koalicione vlade, Francuska nema tradiciju da se poslanici iz rivalskih političkih tabora okupljaju kako bi formirali radnu većinu.
Oštra polarizacija francuske politike – posebno u ovoj burnoj i brzoj kampanji – sigurno će zakomplicirati svaki napor u izgradnji koalicije. Rasizam i antisemitizam pokvarili su izbornu kampanju, zajedno s ruskim kampanjama dezinformacija, a više od 50 kandidata prijavilo je da su fizički napadnuti - što je vrlo neobično za Francusku.
Vlada je saopštila da je angažovala 30.000 policajaca za nedjeljni drugi krug glasanja – što je pokazatelj i visokih uloga i zabrinutosti da bi pobjeda krajnje desnice, ili čak bez jasne pobjede bilo kojeg bloka, mogla izazvati proteste.
Svaka popločana većina rizikuje da bude krhka, osjetljiva na glasove nepovjerenja koji bi mogli uzrokovati njen pad.
Produžena nestabilnost mogla bi povećati sugestije njegovih protivnika da bi Macron trebao prekinuti svoj drugi i posljednji mandat. Francuski ustav ga sprječava da ponovo raspusti parlament u narednih 12 mjeseci.
'Vojska Srbije' marširala Prijedorom bez dozvole Predsjedništva BiH
Pripadnici Vojske Srbije imali su svečani defile kroz Prijedor 7. jula, uoči obilježavanja 82. godine od bitke na Kozari, javila je entitetska Radio-televizija Republike Srpske (RTRS).
Radi se o pitomcima i starješinama Vojne akademije u Beogradu, navodi RTRS.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je 7. jula da Predsjedništvo nije odobrilo ulazak pripadnicima Vojske Srbije u Bosnu i Hercegovinu.
Takođe, kako je naveo, u okviru plana bilateralne saradnje između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva odbrane Republike Srbije, ova aktivnost nije planirana.
Bećirović je istakao da nadležne državne institucije Bosne i Hercegovine, posebno Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo odbrane BiH, moraju u najkraćem roku utvrditi sve okolnosti i činjenice u vezi s tim događajem.
Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine koje je nadležno za pitanje odbrane i vanjske politike, reagirao je na Facebooku kazavši da se "mora odmah utvrditi ko je dozvolio da Vojska Srbije uđe na teritorij države BiH".
"Predsjedništvo BiH to nije učinilo. Da li je to uradilo Ministarstvo odbrane? To se odmah mora utvrditi. Ako nije ni Ministarstvo odbrane, onda je riječ o klasičnom aktu agresije", naveo je Komšić.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez i njegov zamjenik Aleksandar Goganović nisu odgovorili na pozive Radija Slobodna Evropa.
Tokom posljednjeg rata, u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba.
Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Svake godine u Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti.
Krizni štab Prijedora 31. maja 1992. godine, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao je naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
Na rukama su nesrbi morali nositi bijele trake. Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen-obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.
Vojska Srbije defilirala je 7. jula kroz Prijedor u sklopu obilježavanja Bitke na Kozari 1942. godine tokom Drugog svjetskog rata. Defile i obilježavanje održano je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Srpske.
U defileu su učestvovali i ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Srbije Nemanja Starović te državni sekretar u ovom ministarstvu Zoran Antić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik događaj je iskoristio kako bi ponovno "najavio" secesiju ovog entiteta od države Bosne i Hercegovine.
Najavio je i da će ponovo biti razmatran Prijedlog zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kojeg kolokvijalno nazivaju "zakon o stranim agentima".
Pored ostalog, ponovio je i da "Republika Srpska neće dozvoliti ulazak BiH u NATO".
Cyber kampanje dezinformacija, povezane sa Rusijom, ciljaju Olimpijadu i izbore u Francuskoj
Fotografije krvavo crvenih ruku na spomeniku holokaustu. Kovčezi na Ajfelovom tornju. Lažna regrutacija francuske vojske koja poziva vojnike u Ukrajinu i francuske novinske stranice koje su vjerovatno registrovane na opskurnoj pacifičkoj teritoriji, sa 15.000 stanovnika.
Svi su dio kampanja dezinformacija koje su organizirane iz Rusije i usmjerene na Francusku, prema francuskim zvaničnicima i stručnjacima za cyber sigurnost u Evropi i Sjedinjenim Državama. Francuski zakonodavni izbori i Olimpijske igre u Parizu doveli su ih u preopterećenje.
Više od desetak izvještaja objavljenih u protekloj godini ukazuje na intenziviranje napora Rusije da potkopa Francusku, posebno predstojeće Igre, i predsjednika Emmanuela Macrona, koji je jedan od najglasnijih pristalica Ukrajine u Evropi.
Ruske kampanje koje siju antifrancuske dezinformacije počele su na internetu početkom ljeta 2023., ali su prvi put postale opipljive u oktobru, kada je više od 1.000 botova povezanih s Rusijom prenijelo fotografije sa grafitima Davidovih zvijezda u Parizu i njegovim predgrađima.
U izvještaju francuske obavještajne službe navodi se da je ruska obavještajna agencija FSB naredila označavanje, kao i naknadno vandalsko uništavanje spomenika onima koji su pomogli u spašavanju Jevreja od Holokausta.
Fotografije sa svakog događaja su proširene na društvenim mrežama lažnim nalozima povezanim sa ruskim dezinformacionim sajtom RRN, prema stručnjacima za cyber sigurnost. Rusija negira bilo kakve takve kampanje. Izvještaj francuske obavještajne službe kaže da je RRN dio veće operacije koju je orkestrirao Sergej Kirijenko, visoki zvaničnik Kremlja.
"Ovo morate posmatrati kao ekosistem", rekao je francuski vojni zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman da otkrije informacije o ruskim naporima. "To je hibridna strategija."
Oznake i vandalizam nisu imali direktnu vezu sa ruskim ratom u Ukrajini, ali su izazvali snažnu reakciju francuske političke klase, sa osudama u zakonodavstvu i javnom debatom. Antisemitski napadi su u porastu u Francuskoj, a rat u Gazi se pokazao kao razlog za podjele.
Davidove zvijezde mogu se tumačiti ili kao podrška Izraelu ili kao opozicija. Učinak je bio da posije podjelu i nelagodu. Naročito su se francuski Jevreji našli nesvjesno gurnuti u političku borbu uprkos tome što, sa samo 500.000 ljudi, čine mali dio francuske populacije.
U martu, neposredno nakon što je Macron razgovarao o mogućnosti mobilizacije francuske vojske u Ukrajini, pokrenuta je lažna akcija regrutacije za francusku vojsku u Ukrajini, što je izazvalo niz postova na ruskom i francuskom Telegram kanalima koji su otkriveni na ruskom i bjeloruski mediji, prema zasebnom izvještaju francuske vlade u koji je uvid imao The Associated Press. 1. juna ispred Ajfelovog tornja pojavili su se kovčezi sa natpisom "Francuski vojnici u Ukrajini".
Veći pokušaji dezinformisanja pokazuju malo pažnje u Francuskoj, ali je ruska publika možda bila prava meta, rekli su zvaničnici, pokazujući da je ruski rat u Ukrajini, kako je rekao Putin, zaista rat sa Zapadom.
Među širim ciljevima, rekao je francuski vojni zvaničnik, bio je dugoročan i stalan napor da se posija društveni razdor, nagriza vjera u medije i demokratske vlade, potkopa NATO i oslabi podrška Zapada Ukrajini. Omalovažavanje Olimpijskih igara, koje su većini ruskih sportista zabranjene, predstavlja bonus, prema francuskim zvaničnicima koji prate sve oštrije postove koji upozoravaju na neminovne nemire uoči Igara.
Dana 9. juna, francuski krajnje desničarski Nacionalni skup srušio je Macronovu stranku na izborima za Evropski parlament. Stranka je kroz istoriju bila bliska Rusiji: jedna od njenih vodećih ličnosti, Marine Le Pen, godinama je gajila veze s Putinom i podržavala rusku ilegalnu aneksiju Krima od Ukrajine 2014. A njen vodeći kandidat za premijera Jordan Bardella je rekao je da se protivi slanju oružja dugog dometa u Kijev.
U više od 4.400 postova koje je od sredine novembra prikupio antibot4navalny, kolektiv koji analizira ponašanje ruskih botova, preovladavali su oni koji ciljaju na publiku u Francuskoj i Njemačkoj. Broj nedeljnih objava kretao se od 100 do 200 osim u sedmici od 5. maja, kada je pao blizu nule, pokazuju podaci. Ta sedmica je, kako to biva, bila praznik u Rusiji.
Mnogi postovi preusmjeravaju ili na RRN ili na stranice koje izgledaju identično velikim francuskim medijima, ali sa promijenjenim domenom — i sadržajem. Najmanje dvije od novijih preslikanih lokacija registrovane su u Wallis i Futuna, teritoriju francuskog Pacifika 10 vremenskih zona od Pariza. Klik na vrh lažne stranice preusmjerava natrag na same web stranice s vijestima kako bi se dobio utisak autentičnosti. Druge objave preusmjeravaju na originalne stranice koje kontrolira sama kampanja, nazvane Doppelganger.
Preusmjeravanja su pomjerila fokus na evropske izbore i nastavljena nakon što je Macron raspisao iznenadne parlamentarne izbore sa samo tri sedmice do kraja. Tri četvrtine postova iz sedmice uoči parlamentarnog glasanja 30. juna u prvom krugu, koji su bili usmjereni prema francuskoj publici, bili su fokusirani ili na kritiku Makrona ili na jačanje nacionalnog skupa, otkrio je antibot4navalny u podacima koje je podijelio sa Associated Pressom.
Jedna objava na lažnoj stranici navodno je iz Le Pointa, časopisa o aktuelnim pitanjima, i francuske novinske agencije AFP, kritizirajući Makrona.
"Naši lideri nemaju pojma kako obični Francuzi žive, ali su spremni da unište Francusku u ime pomoći Ukrajini", stajalo je u naslovu od 25. juna.
Još jedan sajt je lažno tvrdio da je iz Macronove stranke, nudeći da plati 100 eura za glas za njega - i povezujući se na pravi sajt stranke. I još jedan je nenamjerno ostavio generativnu umjetnu inteligenciju pozivajući na prepisivanje članka "zauzevši konzervativan stav protiv liberalne politike Macronove administracije", prema prošlosedmičnim nalazima Insikt grupe, odjela za istraživanje prijetnji konsultantske kuće za cyber sigurnost Recorded Future.
„Automatski skraćuju, šalju tekst AI-u i traže od AI da unese pristrasnost u članak i prepiše ga“, rekao je Clément Briens, analitičar za Recorded Future.
Briens je rekao da su metrički alati ugrađeni u web stranicu vjerovatno namijenjeni da dokažu da su kampanje bile dobro potrošen novac za "onoga ko vrši isplate za ove operacije".
Francuski vladin nadzornik cyber sigurnosti, Viginum, objavio je više izvještaja od juna 2023. godine, ističući ruske napore da siju podjele u Francuskoj i drugdje. To je bilo otprilike u vrijeme kada su pro-kremljanski Telegram feedovi počeli promovirati Olimpijada je pala – cijeli lažni Netflix film sa glasom generiranim umjetnom inteligencijom nalik Tomu Cruiseu koji je kritizirao Međunarodni olimpijski komitet, prema Microsoftovom centru za analizu prijetnji.
Microsoft je rekao da ova kampanja, koju je nazvao Oluja-1679, raspiruje strah od nasilja na Igrama i prošle jeseni je distribuirao digitalno generisane fotografije koje se, između ostalog, odnose na napade na izraelske sportiste na Olimpijskim igrama 1972. godine.
Najnoviji napor, koji je započeo neposredno nakon prvog kruga izbora 30. juna, spaja strahove od nasilja vezano za Olimpijadu i rizik od protesta nakon odlučujućeg drugog kruga, utvrdio je antibot4navalny. Viginum je u utorak objavio novi izvještaj sa detaljima o rizicima koji predstoje za Igre - ne zbog nasilja, već zbog dezinformacija.
"Kampanje manipulacije digitalnim informacijama postale su pravi instrument destabilizacije demokratija", rekao je Viginum. "Ovaj globalni događaj pružit će neopisivu informativnu izloženost zlonamjernim stranim akterima." Riječ Rusija se nigde ne pojavljuje.
Baptiste Robert, francuski stručnjak za cyber sigurnost koji se neuspješno kandidirao kao centrista na parlamentarnim izborima, pozvao je svoju vladu - a posebno zakonodavce - da se pripreme za digitalne prijetnje koje dolaze.
"Ovo je globalna politika Rusije: oni zaista žele da gurnu ljude u krajnosti", rekao je on prije glasanja u prvom krugu. "Trenutno radi savršeno."
SAD: Prekomjerna vrućina ruši rekorde, prijetnja za 130 miliona ljudi
Oko 130 miliona ljudi je ugroženo zbog dugotrajnog toplotnog talasa koji je već oborio rekorde sa opasno visokim temperaturama - a očekuje se da će se još više zagrijati od istočne do zapadne obale, rekli su prognostičari.
Opresivna vrućina i vlaga mogle bi se udružiti do porasta temperature iznad 100 stepeni Farenhajta (oko 38 stepeni Celzijusa) u dijelovima pacifičkog sjeverozapada, srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, rekao je Jacob Asherman, meteorolog iz Nacionalne meteorološke službe.
U Oregonu bi rekordi mogli biti oboreni u gradovima uključujući Eugene, Portland i Salem, rekao je Asherman. Desetine drugih rekorda širom SAD-a mogle bi pasti, dodao je Asherman, što bi dovelo do toga da milioni potraže spas od toplote u rashladnim centrima od Bullhead Cityja u Arizoni do Norfolka u Virdžiniji.
Nacionalna meteorološka služba saopštila je u subotu da produžava upozorenje o prekomernoj vrućini za veći dio jugozapada.
"Opasni i historijski toplotni talas tek počinje širom ovog područja, a očekuje se da će temperature dostići vrhunac u periodu od nedelje do srijede", navela je Nacionalna meteorološka služba u Las Vegasu u Nevadi u ažuriranoj prognozi.
Prekomjerna vrućina će se vjerovatno nastaviti do petka, saopštila je služba.
U vrućem Las Vegasu, gde je temperatura dostigla 37,7 stepeni do 10:30, Marko Bošković je rekao da je najbolji način da se pobijedi vrućina sjedenje na automatu sa hladnim pivom u klimatizovanom kazinu.
"Ali znate, nakon što dostigne trocifrenu cifru, meni je otprilike svejedno", rekao je Bošković, koji je bio u posjeti iz Sparksa, Nevada, kako bi odgledao koncert Dead & Company kasnije u subotu uveče u Sphere. "Možda će odsvirati jednu od mojih omiljenih - 'Cold Rain and Snow'."
Rušenje rekorda
Meteorolozi predviđaju da će temperature biti blizu dnevnih rekorda u cijeloj regiji tokom većine, ako ne i cijele, naredne sedmice sa nižim pustinjskim maksimumima koji će dostići 115 do 120 F (46,1 do 48,8 C).
Upozorenja o rijetkim vrućinama proširena su čak i na gornja uzvišenja, uključujući oko jezera Tahoe na granici Kalifornije i Nevade. Nacionalna meteorološka služba u Renu, Nevada, upozorila je na "velike uticaje toplote, čak i u planinama".
"Koliko je vruće? Pa, visoke temperature širom (zapadne Nevade i sjeveroistočne Kalifornije) neće pasti ispod 100 stepeni (37,8 C) do sljedećeg vikenda", objavila je usluga na internetu. "A nažalost, neće biti mnogo olakšanja ni preko noći."
Novi toplotni rekord za taj dan postavljen je u petak u kalifornijskoj Dolini smrti - jednom od najtoplijih mjesta na Zemlji - sa temperaturom žive koja se popela na 127 F (52,8 C). Stara oznaka od 122 F (50 C) posljednji put je izjednačena 2013. godine.
Palm Springs, Kalifornija, dostigao je 124 F (51,1 C) u petak, oborio gradski rekord od 123 F (50,5 C).
Ekstremniji maksimumi su u bliskoj prognozi, uključujući 129 F (53,8 stepeni C) za nedelju u Furnace Creeku u Nacionalnom parku Death Valley, a zatim oko 130 (54,4 stepeni C) do srijede. Najtoplija temperatura ikada zvanično zabeležena na Zemlji bila je 134 stepena (56,67 C) u Dolini smrti u julu 1913. godine, iako neki stručnjaci osporavaju to mjerenje i kažu da je pravi rekord bio 130 F (54,4 C) zabilježen u julu 2021.
Najgore je tek na redu u velikom dijelu Zapada, s trocifrenim temperaturama vjerovatno višim od prosjeka u narednoj sedmici, saopštila je Nacionalna meteorološka služba.
Istočni SAD takođe su se pripremali za još vruće temperature. Baltimore i drugi dijelovi Marylanda bili su pod upozorenjem o prevelikoj vrućini, jer bi se vrijednosti indeksa toplote mogle popeti na 110 F (43 C), rekli su prognostičari.
U okrugu Maricopa u Arizoni, koji obuhvaća Phoenix, ove godine je bilo najmanje 13 potvrđenih smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom, zajedno s više od 160 drugih sumnjivih smrti od vrućine koje su još uvijek pod istragom, prema najnovijem izvješću okruga.
Nakon što je odustao od ključnih zahtjeva, Hamas otvara put za mogući prekid vatre
Hamas je dao svoje početno odobrenje prijedloga koji podržavaju SAD o postupnom sporazumu o prekidu vatre u Gazi, odustajući od ključnog zahtjeva da se Izrael unaprijed posveti potpunom okončanju rata, rekli su u subotu zvaničnici Hamasa i egipatski zvaničnici.
Očigledni kompromis militantne grupe, koja je kontrolisala Gazu prije nego što je pokrenula rat terorističkim napadom na Izrael 7. oktobra, mogao bi donijeti prvu pauzu u borbama od novembra i postaviti teren za dalje razgovore o okončanju razornih devetomjesečnih borbi. Ali sve strane su upozorile da dogovor još uvek nije zagarantovan.
Unutar Gaze, Ministarstvo zdravlja saopćilo je da je izraelski zračni napad na školsku zgradu koja je pretvorena u sklonište ubio najmanje 16 ljudi i ranio najmanje 50 osoba u izbjegličkom kampu Nuseirat. Među poginulima i ranjenima bila su i djeca. Izraelska vojska je rekla da ispituje izvještaj.
Dvojica zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o tekućim pregovorima, rekli su da će dogovor Washingtona u fazama početi "potpunim i potpunim" šestosedmičnim prekidom vatre tokom kojeg će starije, bolesne i ženske taoce biti puštene u zamjenu za stotine Palestinski zatvorenici. Tokom ta 42 dana, izraelske snage će se povući iz gusto naseljenih područja Gaze i dozvoliti povratak raseljenih u njihove domove u sjevernoj Gazi, rekli su zvaničnici.
Tokom tog perioda, Hamas, Izrael i posrednici će pregovarati o uslovima druge faze u kojoj bi se mogli osloboditi preostali muški taoci, kako civili tako i vojnici, rekli su zvaničnici. Zauzvrat, Izrael bi oslobodio dodatne palestinske zatvorenike i zatočenike. Treća faza bi uključivala povratak svih preostalih talaca, uključujući tijela mrtvih, i početak višegodišnjeg projekta rekonstrukcije.
Hamas i dalje želi pismene garancije posrednika da će Izrael nastaviti pregovarati o trajnom sporazumu o prekidu vatre nakon što prva faza stupi na snagu, rekli su zvaničnici.
Predstavnik Hamasa rekao je za APs da je odobrenje grupe stiglo nakon što je dobila "verbalne obaveze i garancije" od posrednika da rat neće biti nastavljen i da će se pregovori nastaviti dok se ne postigne trajni prekid vatre.
"Sada želimo ove garancije na papiru", rekao je predstavnik.
Obje strane oprezne
Višemjesečni pregovori o prekidu vatre, opet i opet, susreli su se oko zahtjeva Hamasa da svaki dogovor uključuje potpuni prekid rata. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponudio je pauziranje borbi, ali ih ne i prekid dok Izrael ne postigne svoje ciljeve uništavanja vojnih i upravljačkih sposobnosti Hamasa i vraćanja svih talaca koje drži ta militantna grupa.
Hamas je izrazio zabrinutost da će Izrael ponovo pokrenuti rat nakon oslobađanja talaca. Izraelski zvaničnici su izjavili da su zabrinuti da će Hamas povući pregovore i prvobitni prekid vatre na neodređeno vrijeme bez oslobađanja svih talaca.
Netanyahuov ured nije odgovorio na zahtjeve za komentarom, a nije bilo ni komentara iz Washingtona. U petak je izraelski premijer potvrdio da je šef špijunske agencije Mossad bio u munjevitoj posjeti Kataru, ključnom posredniku, ali je iz njegovog ureda rečeno da "jaz između strana" ostaje.
"Prvi put nakon mnogo mjeseci osjećamo nadu", navodi se u izjavi mnogih porodica talaca. "Netanyahu, vidjeli smo kako više puta osujećuješ dogovore u realnom vremenu. Da se nisi usudio ponovo slomiti naša srca."
Prekid vatre bi uključivao pomoć
Izrael je pokrenuo rat u Gazi nakon Hamasovog oktobarskog terorističkog napada u kojem su militanti upali u južni Izrael, ubili oko 1.200 ljudi - uglavnom civila - i oteli oko 250. Izrael kaže da Hamas još uvijek drži oko 120 talaca - oko trećine njih sada misli biti mrtav.
Od tada je izraelska zračna i kopnena ofanziva u Gazi ubila više od 38.000 ljudi, prema teritorijalnom ministarstvu zdravlja, koje u svom broju ne pravi razliku između boraca i civila.
Ofanziva je izazvala široko rasprostranjenu devastaciju i humanitarnu krizu koja je stotine hiljada ljudi ostavila na rubu gladi.
Sporazumom o prekidu vatre dnevno bi oko 600 kamiona humanitarne pomoći ulazilo u Gazu, od kojih bi polovina bila za teško pogođeni sjever enklave, rekli su dvojica zvaničnika. Od izraelskog napada na najjužniji grad Rafah, zalihe pomoći koje su ulazile u Gazu smanjene su na curenje.
"Želimo jesti, ali odakle možemo jesti? Zemlja je iscrpljena. Zemlja je siromašna. Nije pogodna za život", rekao je Walid Hegazi, stanovnik izbjegličkog kampa Jabaliya u sjevernoj Gazi. "Žao nam je magaraca jer smo im jeli pšenicu i ječam."
