Linkovi

Top priča SAD

Fauci optimista da će vakcina protiv COVID-19 biti dostupna za široku upotrebu

Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington. (Kevin Dietsch/Pool via AP

Vodeći američki ekspert za zarazne bolesti doktor Anthony Fauci rekao je da bi Amerikanci, u razumnom roku, trebalo da imaju širok pristup vakcini protiv koronavirusa, jednom kada se utvrdi da je ona bezbjedna i efikasna. 

Fauci je tokom svjedočenja pred odborom Predstavničkog doma, koji istražuje federalni odgovor na pandemiju, izrazio "oprezni" optimizam da će vakcina biti dostupna, naročito do naredne godine.

“Vjerujem da će, na kraju, tokom određenog vremenskog perioda 2021. godine, Amerikanci moći da je dobiju", rekao je Fauci i dodao da će postojati spisak onih koji su prioritet za ranu vakcinaciju.

“Mislim da je neće svi dobiti odmah", objasnio je Fauci, ali i naglasio da se "na kraju, u razumnom roku, planira da vakcinu dobiju svi Amerikanci kojima je potrebna".

Doktor Fauci, rekao je i da se 250.000 ljudi prijavilo na webistetu Nacionalnih instituta za zdravlje da učestvuje u kliničkim testovima eksperimentalne vakcine, koji su ključni za utvrđivanje njene bezbjednosti i efikasnosti.

Testovi prve vakcine, u kojima učestvuje 30.000 ljudi, počeli su ove nedjelje, a američka vlada planira istraživanja dodatnih vakcina svakog mjeseca tokom jeseni.

U Kongresu svjedoče i direktor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield i glavni vladin zvaničnik zadužen za testiranje Brett Giroir​.

U trenutku kada je po svemu sudeći izgubljen ranije postignuti napredak u borbi protiv koronavirusa, a situacija u zemlji sve neizvjesnija, Fauci, Redfield i Giroir zatražili su od Amerikanaca da ponovo poštuju osnovne preventivne mjere kao što su držanje fizičke distance i nošenje maski.

Pododbor Predstavničkog doma, pred kojim svjedoče vodeći američki zdravstveni zvaničnici, podijeljen je u pogledu pitanja kako otvoriti škole i radnje, što je odraz i podjela u samom američkom društvu.

Članovi pododbora iz Demokratske i Republikanske stranke sukobili su se na početku pretresa u pogledu nacionalne strategije Trumpove administracije za odgovor na pandemiju.

"Pristup administracije koji obuhvata prebacivanje odgovornosti na države, ignorisanja eksperata i prebrzo otvaranje produžio je širenje virusa i rezultirao hiljadama smrtnih slučajeva koji su mogli da budu spriječeni", rekao je predsjedavajući, demokrata James Clyburn i ocijenio da je Trumpov odgovor na koronavirus "među najgorima u svijetu".

Međutim, vodeći republikanski član pododbora Steve Scalise odbacio je te optužbe kao politički motivisane i ustvrdio da je Trumpova administracija donijela efikasne planove za škole, poslodavce, staračke domove i za razvoj vakcine.

Emergency Medical Technicians (EMT) arrive with a patient while a funeral car begins to depart at North Shore Medical Center where the coronavirus disease (COVID-19) patients are treated, in Miami, Florida, U.S. July 14, 2020. REUTERS/Maria Alejandra Card
Emergency Medical Technicians (EMT) arrive with a patient while a funeral car begins to depart at North Shore Medical Center where the coronavirus disease (COVID-19) patients are treated, in Miami, Florida, U.S. July 14, 2020. REUTERS/Maria Alejandra Card

Novi rast broja zaraženih na jugu i zapadu SAD umanjio je nade da će biti brzog povratka u normalu. Na Floridi je u petak zabilježen najveći dnevni rast broja novih žrtava - 257. I dalje ima problema sa testiranjem širom zemlje, a u trci za vakcinu još nema velikog napretka.

Faucijeva poruka javnosti prethodnih dana je da Amerikanci ne mogu sebi da priušte da ignorišu COVID-19 i da moraju da nose maske, drže fizičku distancu i izbjegavaju gužve i zatvorene prostore kao što su barovi. Na tim mjerama insistiraju i Redfield i Giroir, iako su manje zastupljeni u javnosti.

Faucijeva upornost izazvala je nezadovoljstvo pojedinih pristalica predsjednika Trumpa koji traže da Fauci bude otpušten. Međutim, veteran borbi protiv side i ebole ostaje pri svojoj poruci, dok istovremeno izbjegava otvoreni sukob sa Trumpovom administracijom, navodi AP.

U intervjuu za tu agenciju, ranije ove nedjelje, Fauci je rekao da je "uznemiren" zbog otvorenog protivljenja građana u nekim dijelovima zemlje da nose maske.

“Postoje osnovne mjere koje morate da poštujete - jedna je nošenje maski", poručio je vodeći ekspert za zarazne bolesti.

Zdravstveni eksperti kažu da nošenje maski pomaže da se spriječi da zaražena osoba, koja još nema simptome, prenese bolest na druge. Postoje i određeni dokazi da maske pružaju neku zaštitu od zaraze.

Healthcare workers push a patient into a less intensive unit from the Covid-19 Unit at United Memorial Medical Center in Houston, Texas on July 2, 2020.
Healthcare workers push a patient into a less intensive unit from the Covid-19 Unit at United Memorial Medical Center in Houston, Texas on July 2, 2020.

Fauci je rekao i da je zabrinut što Amerika nije slijedila primjer azijskih i evropskih zemalja koje su takođe bile teško pogođene pandemijom.

Druge zemlje, koje su zatvorile svoje ekonomije, suzbile su nekontrolisano širenje virusa i imaju relativno mali broj novozaraženih, iako se i dalje suočavaju sa izbijanjem lokalnih žarišta.

Sjedinjene Države su takođe uspjele da iskontrolišu početno širenje, ali broj novooboljelih u zemlji nikada nije spušten na tako mali nivo. Zbog izbijanja novih žarišta u dijelovima zemlje, prethodnih nedjelja se dnevno registruje 60.000 do 70.000 novozaraženih.

Rast broja slučajeva poklopio se sa otvaranjem ekonomija i povratkom društvenim okupljanjima, naročito među mladima. Raste i broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

Od izbijanja pandemije, od koronavirusa se zarazilo gotovo 4,5 miliona Amerikanaca, a više od 150 hiljada je preminulo.

See all News Updates of the Day

Izvještaj State Departmenta: Razotkrivene ruske taktike širenja lažnih narativa

Visoki ruski zvaničnici i proruski mediji nastojali su da iskoriste strah i zbrku koji prate pandemiju – stvaranjem i širenjem teorija zavjere, ukazano je u izvještaju; (Foto: RFE/RL/karikatura Evgenija Olinika)

Sjedinjene Države razotkrile su ruske taktike korištenja kombinovanih zvaničnih, anonimnih i neimenovanih kanala i platformi za stvaranje i širenje lažnih narativa, navedeno je u izvještaju Centra za globalno angažovanje State Departmenta (Global Engagement Center)

Visoki ruski zvaničnici i proruski mediji nastojali su da iskoriste strah i zbrku koji prate pandemiju COVID19 – stvaranjem i širenjem teorija zavjere, ukazano je u izvještaju.

Centar za globalno angažovanje ušao je u trag ruskim vezama dezinformisanja detaljno opisujući načine na koje se zvanični Kremlj bavi širenjem dezinformacija, koristeći se zvaničnom vladinom komunikacijom, oglašavanjem koje finansira država, korštenjem anonimnih izvora, zloupotrebom društvenih mreža i dezinformisanjem u cyber prostoru.

„Peking je preuzeo ruske metode koristeći internet stranice i anonimne kanale kako bi podstakao dezinformacije i propagandu, čiji je cilj podrivanje demokratskih normi i institucija“, izjavila je Lea Gabrijel, specijalna izaslanica i koordinatorka Centra, tokom telefonskog brifinga.

Sedam internet siteova i organizacija pod kontrolom zvaničnog Kremlja, uključujući site Fondacije strateške kulture i istraživačkog centra Kateon, pobrojano je u izvještaju Centra za globalno angažovanje State Departmenta.

“Prijetnja kineskim i ruskim dezinformisanjem je stvarna i opasna”, upozorila je Gabrijel.

Narativima koje šire kritikuju Sjedinjene Države dok pohvalno opisuju Rusiju - naročito odgovor te zemlje na pandemiju koronavirusa.

Izvještaj je objavljen u isto vrijeme kada su Sjedinjene Države ponudile deset miliona dolara za informacije koje bi doprinijele otkrivanju ili pronalaženju osoba, koje sarađuju sa stranim vladama u namjeri da se miješaju u američke izbore - upotrebom nezakonitih cyber aktivnosti.

"Američka vlada neće tolerisati strano miješanje u izbore. Centar za globalno angažovanje State Departmenta sarađuje i razmjenjuje informacije sa partnerima širom svijeta o ometanju izbora i taktikama kojima se koristi Rusija i drugi”, rekla je Gabrijel za Glas Amerike.

U izvještaju je ukazano da su glavni ciljevi Rusije problematizovanje značaja demokratskih institucija, slabljenje međunarodnog kredibiliteta i saradnje Sjedinjenih Država i njihovih saveznika i partnera.

Suprotstavljena im je, kako je ukazano, kontra-dezinformaciona zajednica koju čine vlade, civilno društvo, akademski krugovi, privatni sektor i građani.

"Patriotski milioneri" pozivaju na veće poreze za bogate

"Patriotski milioneri" pozivaju na veće poreze za bogate
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Umjesto na konvencijama, Trump prihvata nominaciju iz Bijele kuće, Biden iz svog doma

Joe Biden i Donald Trump (Foto: AP)

Bivši potpredsednik Joe Biden neće putovati u Viskonsin da prihvati nominaciju demokrata za kandidaturu za predsednika tokom partijske nacionalne konvencije ovog mjeseca, zbog straha od koronavirusa, naveli su stranački zvaničnici.

Odluka da Biden i drugi zvaničnici ne idu u Milvoki, gdje su demokrate planirale da održe konvenciju koja bi trajala nekoliko dana, označava da će događaj planiran od 17. do 20. avgusta biti skoro u potpunosti virtuelan. Biden će prihvatiti imenovanje i obratiti se naciji iz svog doma u Delaveru, navela je Demokratska stranka.

S druge strane, republikanski predsjednik Donald Trump naveo je da će vjerovatno svoj govor o prihvatanju nominacije održati iz Bijele kuće, krajem mjeseca.

Ove promjene u posljednjem momentu su samo podsjetnik kako je pandemija izazvala poremećaj u tradicionalnoj kampanji za predsjedničke izbore 3. novembra. Predsjedničke konvencije su obično bile događaj koji se prenosi na televiziji, gdje su držani vatreni govori pred partijskim poklonicima.

Demokratski nacionalni komitet (DNC) naveo je da je odluka donijeta da bi se zaštitilo zdravlje stanovnika Milvokija, kao i ogromnog broja ljudi koji bi učestvovali na nacionalnoj konvenciji.

Konvencija će biti događaj od dva sata svako veče u udarno vreme, sa uključenjima iz cijele zemlje, naveo je DNC.

"Od samog početka pandemije, stavljamo zdravlje i bezbjednost američkog naroda na prvo mjesto", navodi predsjedavajući DNC Tom Perez u saopštenju.

Republikanska konvencija trebalo je da bude održana u Šarlotu u Sjevernoj Karolini, prije nego što je Trump pomjerio dio događaja u Džeksonvil na Floridi, pošto je guverner Sjeverne Karoline upozorio da možda neće dozvoliti velika okupljanja.

Međutim, širenje zaraze koronavirusom na Floridi navelo je Trumpa da otkaže planove. Samo jedno veče konvencije, veče za nominaciju, održaće se u Šarlotu, objavio je Trump u intervjuu za Fox News u srijedu.

Trump je rekao da će veliki dio konvencije biti virtuelan i da će biti govora održanih uživo sa raznih lokacija, uključujući njegovo obraćanje naciji 27. avgusta

Corona kriza: Bijela kuća i demokrate nastoje da postignu sporazum o finansijskoj pomoći

Sekretar za finansije Stiven Mnučin obraća se novinarima o pregovorima o paketu pomoći zbog epidemije koronavirusa, u Bijeloj kući 23. jula 2020.

Zvaničnici Bijele kuće i vođe demokrata u Kongresu trebalo bi da se sastanu ponovo u srijedu kako bi do kraja ove nedjelje postigli dogovor o novom paketu pomoći zbog posljedica krize nastale zbog koronavirusa.

Sekretar za finansije Stiven Mnučin kazao je nakon 90 minuta pregovora u utorak da je cilj da se finalizira prijedlog u narednim danima kako bi se omogućilo glasanje u Kongresu naredne nedjelje.

Srijeda će biti treći dan u nizu kako teku razgovori između Mnučina, šefa osoblja Bijele kuće Marka Medouza, predsjedavajuće Predstavničkim domom Nensi Pelosi i lidera demokrata u Senatu Čaka Šumera.

"Zaista smo prošli temu po temu, prelistavajući", rekao je Šumer nakon sastanka u utorak. "Napravili su neke ustupke, što cijenimo. Mi smo napravili neke ustupke, što oni cijene. Još uvijek smo daleko od mnogo važnih tema, ali nastavljamo da idemo ka njima".

Medouz je sastanak u utorak nazvao "vjerovatno najproduktivnijim sastankom koji smo imali do danas".

Dvije strane podijeljene su po pitanju veličine svojih preporučenih paketa pomoći. Demokrate pozivaju na 3,4 hiljada milijardi i nova trošenja, dok republikanci žele limit od jedne hiljade milijardi dolara.

Među temama o kojima se raspravlja je i slanje druge runde stimulativnih uplata, što bi pomoglo zakupcima da izbjegnu deložaciju i pomoć poštanskoj službi kako bi se uplatila pomoć od 600 dolara nedeljno nezaposlenima koja je istekla prošle nedelje.

Republikanski lideri predložili su usvajanje manjeg paketa koji bi se bavio nekim oblastima, dok bi se pregovori o drugim ostavili za kasnije. Demokrate su odbacile takav pristup, uz argument da bi federalna vlada trebalo da preduzme veliku akciju kako bi se suprotstavila ekonomskim izazovima sa kojima se zemlja suočava.

Bijela kuća je kritikovala demokrate zbog blokiraranja kratkoročng zakona u petak kojim bi se produžili benefiti za nezaposlene na nedjelju dana, što bi liderima u kongresu dalo više vremena za pregovore.

"To bi trebalo da vam tačno kaže gdje stoje demokrate", rekla je pres-sekretarka Bijele kuće Kejli Mekeneni na brifingu u utorak.

Ali, demokrate su svjesne da imaju bolju pregovaračku poziciju otkako su liderima republikanaca u Senatu potrebni njihovi glasovi za usvajanje zakona.

Lider većine u Senatu Mič Mekonel priznao je u utorak da neće imati punu podršu republikanaca kao što je imao i martu kada se Kongres brzo složio o velikom paketu pomoći na početku krize.

"Ukoliko tragamo za totalnim konsenzusom među republikanskim senatorima, nećemo ga naći", rekao je Mekonel novimarima u utorak. "Prema tome, imamo podjelu po pitanju toga šta raditi. Ono čemu se nadamo je dvopartijski prijedlog ispregovaran od strane predsjednika Sjedinjenih Država i njegovog tima i demokratske većine u Predstavničkom domu za potpisivanje prijedloga zakona koji bi bio prihvatljiv za značajan procenat republikanaca".

Mnučin je nagovijestio određenu fleksibilnost u ponedjeljak, kada je rekao novinarima "otvoreni smo za veći paket ukoliko možemo da postignemo sporazum".

Trump uredbom traži ograničavanje broja stranih radnika u federalnim agencijama

President Donald Trump holds up a signed Executive Order on hiring American workers, during a meeting with U.S. tech workers, in the Cabinet Room of the White House, Aug. 3, 2020, in Washington.

Predsjednik SAD Donald Trump potpisao je uredbu kojom se od federalnih agencija traži da dokažu da ne zapošljavaju ljude iz inostranstva umjesto Amerikanaca kvalifikovanih za te poslove. Nije jasno da li će se i kako ova odluka odnositi na Glas Amerike, koji je federalna agencija.

Bijela kuća kaže da uredba pomoći u spriječavanju federalnih agencija da "nepravedno zamijene američke radnike jeftinom stranom radnom snagom".

Uredbom se od svih federalnih agencija traži da sprovedu internu istragu i utvrde da li zapošljavaju državljane SAD na određenim pozicijama.

Trump je rekao da se na ovakav potez odlučio zbog poteza direktora jedne državne agencije u Tennesseeu koji je, zbog prethodne zabrane izdavnja viza radnicima iz inostranstva, odlučio da 20 odsto posla delegira kompanijama koje su u inostranstvu.

Predsjednik SAD je otpustio direktora agencije iz Tennesseea i zaprijetio da će smjeniti i ostale članove borda ako nastave da angažuju radnike iz inostranstva.

"Ako izdate američke radnike, čut ćete samo dvije reči: Otpušteni ste", rekao je Trump.

Kako će uredba uticati na Glas Amerike?

The Voice of America building, Monday, June 15, 2020, in Washington.
The Voice of America building, Monday, June 15, 2020, in Washington.

Trumpova uredba je donijeta u momentu kada se u Glasu Amerike već razmatra da li da se produže vize novinarima iz inostranstva, koji obično imaju vize J-1.

Revizija produženja novinarskih viza je odluka Michaela Packa, novog izvršnog direktora Agencije za globalne medije u čijem je sastavu i Glas Amerike, kojeg je na to mjesto nominovao predsjednik Trump.

U Glasu Amerike radi 62 honoraraca i 14 stalno zaposlenih koji su na J-1 vizama, koje dobijaju zbog potrebnog znanja dva jezika (engleskog i jezika na kojem neki od 44 servisa emituje program) i drugih potrebnih vještina za obavljanje posla.

Na pitanje Glasa Amerike da li će nova Trumpova uredba uticati i na novinare Glasa Amerike, Bijela kuća nije konkretno odgovorila već samo uputila na site o zapošljavanjima u vladi SAD za one koji nisu američki državljani.

Portparol Agencije za globalne medije rekao je da se analiza svake pojedinačne J-1 vize radi sa ciljem da se poboljša interni menadžment i da se zaštiti nacionalna bezbjednost.

Novinarska udruženja kao što je PEN Amerika i Nacionalni klub novinara saopštili su da bi odbijanje produženja viza za novinare Glasa Amerike mnoge od njih dovelo u rizik da budu uhapšeni u zemljama iz kojih su došli, jer će tamo morati da se vrate ako nemaju vizu.

Nije poznat tačan broj novinara angažovanih na J-1 vizama u ostalim dijelovima Agencije za slobodne medije kao što su Radio Slobodna Evropa, Radio Slobodna Azija, Kancelarija za emitovanje na Kubi i Mreža za emitovanje na Bliskom istoku.

Trumpova uredba o zabrani izdavanja novih J-1 viza pravi izuzetak za one koji su već u Americi i imaju te vize - kao što je slučaj sa novinarima koji već rade u zgradi Glasa Amerike u Washingtonu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG