Predviđa se da će porast temperature, obilnije padavine te češći i intenzivniji ekstremni vremenski uslovi poput razornih oluja, do 2050. uzrokovati štetu od 38 biliona dolara godišnje. Ovo je predviđanje istraživanja koje je najopsežnija analiza takve vrste ikada provedena, a objavljena u časopisu Nature u aprilu ove godine.
Ovo istraživanje Instituta za utjecaj klimatskih promjena u Potsdamu (PIK), koje podržava njemačka vlada, ističe se po ozbiljnosti svojih nalaza. Za studiju, istraživači su analizirali podatke o temperaturi i padavinama za više od 1,600 regija u proteklih 40 godina te su uzeli u obzir koji od ovih događaja su bili skupi prema načinjenoj šteti.
Rad navodi da će trajni prosječni gubitak prihoda širom svijeta biti 19% do 2049. godine. U Sjedinjenim Državama i Evropi smanjenje će iznositi oko 11%, dok će u Africi i južnoj Aziji biti 22%, pri čemu će neke pojedinačne zemlje imati znatno veće gubitke od navedenog.
Izračunava se da će klimatske promjene smanjiti globalni bruto domaći proizvod (BDP) za 17% do sredineovog vijeka, odnosno, za oko petinu.
„Svjetsko stanovništvo je siromašnije nego što bi bilo bez klimatskih promjena”, rekla je Leonie Wenz, istraživačica podataka o klimi u Potsdamu i suautorica studije, za Reuters. „Mnogo manje nas košta zaštititi klimu nego to ne činiti.”
Prema procjenama, mjere ograničavanja globalnog zagrijavanja na maksimalno 2 stepena u odnosu na predindustrijske temperature do 2050. godine iznose oko 6 biliona dolara godišnje.
Ovo znači da su troškovi porebni za ograničavanje globalnog zagrijavanja oko šest puta manji nego troškovi šteta nastalih usljed posljedica klimatskih promjena, navodi izvještaj.
Ako emisije nastave po današnjoj stopi i prosječna globalna temperatura poraste iznad 4°C, procijenjena ekonomska šteta nakon 2050. godine iznosila bi 60% gubitka prihoda do 2100. godine, sugerišu nalazi. Ograničavanje porasta temperature na 2°C ograničilo bi te gubitke na prosječno 20%.
