Vođe G-20 su žestoko podijeljene otkad je počela ruska invazija na Ukrajinu prošle godine, a ruski predsjednik Vladimir Putin je odlučio da preskoči ovaj samit da bi izbjegao političko izopštavanje, izvještava AFP.
Lideri grupe najrazvijenijih zemalja G-20, u kojoj se nalaze Rusija i Kina kao i neke od najjačih saveznika Ukrajine, dugo se nisu mogli složiti oko bilo čega, a pogotovo oko invazije koja traje već 18 mjeseci.
Suočeni sa diplomatskom sramotom na svjetskoj sceni, domaćin samita Indija je pritisnula članice G-20 da objave zajedničko saopštenje u subotu, koje je osudilo upotrebu sile za sticanje teritorije, ali nije direktno kritikovalo Rusiju.
Kijev je saopštio da G-20 "ne može ni sa čim da se ponosi", ali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, koji je bio Putinova zamjena na samitu, u nedjelju je proglasio diplomatsku pobjedu.
"Uspjeli smo da spriječimo pokušaje zapada da 'ukrajinizuje' agendu samita", rekao je iskusni diplomata, ocijenivši dvodnevno okupljanje svjetskih lidera kao "uspješno".
Takođe je naglasio da "tekst uopšte ne pominje Rusiju".
U nedjelju Modi je formalno zatvorio samit, predavši ceremonijalni čekić koji je preuzeo brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, čija zemlja će u decembru preuzeti predsjedavanje blokom G-20.
"Ne možemo dozvoliti da geopolitička pitanja u potpunosti dominiraju diskusije na dnevnom redu grupe G-20", rekao je Lula, implicitno se referišući na polemike oko rata u Ukrajini.
"Ne interesuje nas podijeljeni G-20. Potrebni su nam mir i saradnja umjesto konflikta", istakao je on.
Indijski javni službenik, Amitabh Kant, napisao je na društvenoj mreži X (bivši Twitter) da je kompromisni tekst o Ukrajini rezultat "više od 200 sati neprekidnog pregovaranja, 300 bilateralnih sastanaka i 15 nacrta".
Ipak, uprkos tome što je sastanak održan u godini za koju nadzorni organi EU za klimu kažu da je najtoplija u istoriji, vođe se nisu sporazumjele oko postepenog ukidanja fosilnih goriva, iako je izvještaj Ujedinjenih nacija ranije tokom dana ocijenio da je smanjanje "neprocjenjivo" u kretanju ka nultoj stopi emisije štetnih gasova.
Umjesto toga, podržali su utrostručenje globalnih kapaciteta obnovljivih izvora energije do 2030. godine, te se dogovorili sa smanjenjem upotrebe uglja "u skladu sa nacionalnim okolnostima".
Članice G-20 Rusija i Saudijska Arabija su veliki izvoznici nafte, dok potrošnja uglja raste u Kini i Indiji, koje su od ranije najveći svjetski potrošači ovog prljavog goriva.
Modi, koji je okarakterisao samit kao diplomatsko sazrijevanje Indije, i koji traži stalno mjesto u Savjetu bezbjednosti UN za tu zemlju, poželio je dobrodošlicu 55-člane Afričke unije u G-20.
U G-20 spada 19 zemalja i Evropska unija, što predstavlja 85 odsto svjetskog BDP-a, a Južna Afrika je jedina članica sa tog kontinenta.
Modi je htio da pozicionira New Delhi kao glas globalnog Juga i da grupu najrazvijenijih zemalja pretvori u "narodnih G-20".
Takođe je predložio sastanak lidera G-20 u novembru putem video linka, otvorivši ako mogućnost da i Putin bude prisutan – kao i kineski lider Si Đinping, koji je preskočio samit jer su azijski lideri zavađeni zbog teritorijalnih i drugih pitanja.
Lula je rekao da će Putin moći da učestvuje na samitu iduće godine u Rio de Janeiru, iako je Brazil jedna od zemalja potpisnica Međunarodnog krivičnog suda, koji je izdao nalog za hapšenje ruskog lidera zbog ratnih zločina.
"Ako sam ja predsjednik Brazila i ako on dođe u Brazil, nema šanse da bude uhapšen", rekao je Lula indijskom mediju Firstpost u subotu.
Drugi su se takođe sastajali na marginama samita, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se sastao sa svojim egipatskim kolegom Abdel Fatah al-Sisijem u nedjelju, nakon sukobe između dvije zemlje koji traje već deceniju.
Svjetski lideri su se ranije pridružili Modiju i odali počast heroju indijske nezavisnosti Mahatmi Gandiju, izuvši svoje cipele na mjestu gdje je on kremiran, gdje je normalna obuća zabranjena u znak poštovanja.
