Izmjene podrazumijevaju, pored ostalog, uvođenje novih tehnologija poput elektronskih skenera glasačkih listića.
Predviđeno je i davanje većih ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, uključujući to da CIK BiH imenuje i smjenjuje predsjednike biračkog odbora i njihove zamjenike koji bi bili nestranački kadrovi i birali bi se na konkursima. Njih trenutno predlažu političke stranke.
Za prijedlog izmjena 133 stava zakona glasalo je 26 zastupnika, protiv je bilo devet, od ukupno 35 prisutnih.
Prijedlog su podržali zastupnici vladajućih i opozicijskih stranaka sa sjedištem u Sarajevu, predvođene Socijaldemokratskom partijom BiH i Strankom demokratske akcije, te opozicijske stranke iz Republike Srpske koje predvodi Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa.
Protiv su bili zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Ujedinjene Srpske i Hrvatske demokratske zajednice BiH, vladajućih stranaka na nivou države kao i u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska.
Ove stranke glasale su ranije i protiv toga da se o prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH raspravlja po hitnoj proceduri, u kojoj nije moguće ulagati amandmane.
Zastupnički dom je s 27 glasova "za" i devet "protiv" usvojio i zaključak Šerifa Špage, zastupnika SDA koji je bio jedan od predlagača zakona, da se o zakonu po hitnoj proceduri i bez mogućnosti ulaganja amandmana očituje i drugi, Dom naroda.
SNSD i HDZ BiH već su najavili da će glasati protiv donošenja ovakvog zakona po hitnoj proceduri i u Domu naroda, gdje imaju većinu.
Zakon mora biti usvojen u oba doma u istovjetnom tekstu da bi stupio na snagu.
Jedna od mogućnosti je i da Dom naroda odluči da se o zakonu raspravlja po skraćenoj proceduri kad je moguće ulaganje amandmana. Ako u Domu naroda bude usvojen amandman, zakon se s tim amandmanom ponovo vraća na glasanje u Zastupnički dom.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt najavio je 19. decembra, na konferenciji za novinare, da će on nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču izbornog integriteta u BiH, ako ih zakonodavci ne izglasaju "u idućim danima".
Kako je tekla rasprava?
Nebojša Radmanović, član rukovodstva Zastupničkog doma kazao je da je predsjedavajući doma Marinko Čavara "pogriješio kad je sazvao hitnu sjednicu".
"Podnošenje ovakvog prijedloga izmjena Izbornog zakona sa stotinu i nešto članova, to se ne može rješavati po hitnoj proceduri. Trebali smo ući u ozbiljnu raspravu i da se izmjene usvoje konsenzusom", kazao je Radmanović, zastupnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Radmanović je kazao i da "to što su neki prepadnuti izjavama čovjeka koji se predstavlja visokim predstavnikom nije razlog za hitnu sjednicu".
"Mi jesmo za novi izborni zakon, mi jesmo za izborni integritet, ali mi nismo da se on donosi 'preko koljena' i nismo da ga neko drugi piše i da ga donosi neko ko nema to pravo. Budite zastupnici, a ne da vam zakon donosi neki nepotvrđeni stranac", kazao je Milorad Kojić, Radmanovićev kolega iz SNSD-a.
Šerif Špago iz Stranke demokratske akcije (SDA), jedan od predlagača izmjena zakona, kazao je da se "oni ne boje visokih i međunarodnih predstavnika" te da to nije razlog predlaganja zakona po hitnom postupku, već "unaprjeđenje izbornog procesa".
"Ovaj zakon je predložio klub SDA. Zakon nije pao s neba, nego su to stvari o kojim se desetak godina priča. Vaše legitimno pravo je da ga oborite u Domu naroda", poručio je Špago zastupnicima SNSD-a.
Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH koja je dio većine na državnom nivou, kazao je da su sve predložene izmjene Izbornog zakona BiH "već ranije razmatrali, kroz interresorne grupe, razne prijedloge od kojih smo neke i usvojili u ovom domu" te da ih je "SDA samo kompilirala".
"Je li hitno? Jeste. U izbornoj godini (2024. godine trebali bi se održati lokalni izbori, op.a.) se ne mijenja ovaj zakon. Podržat ćemo i hitni postupak i zakon, ako dođe do glasanja", kazao je Magazinović.
Predrag Kožul iz HDZ-a BiH kazao je da "ne postoji nijedna politička stranka koja je više inzistirala na izmjenama Izbornog zakona od HDZ-a BiH". Kazao je da je njegova stranka protiv i hitnog postupka i ovakvog prijedloga.
Naglasio je da je HDZ BiH "protiv proširenja ovlaštenja Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK-a) BiH kroz 30 članaka kojim bi se omogućilo režiranje izbora".
"Jačanje integriteta izbornog procesa, da glas svakog građanina bude prepoznat, da se ne krade. To neupitno podržavamo. Šta je s kolektivnim pravima, u ovom slučaju konstitutivnih naroda, koje je Ustavni sud BiH ocijenio nadkrovljujućim?", kazao je Kožul.
Što je potrebno za usvajanje zakona i šta je najavio Schmidt?
Za usvajanje zakona u Zastupničkom domu potrebna je opća većina, 22 od ukupno 42 zastupnika, ali i "entitetska većina", odnosno da za prijedlog glasa najmanje deset (trećina) od 28 zastupnika koji dolaze iz Federacije BiH i pet (trećina) od ukupno 14 zastupnika iz Republike Srpske.
Da bi zakon bio usvojen, mora u istovjetnom obliku biti usvojen i u Domu naroda koji čine po pet delegata u tri kluba - bošnjačkom, hrvatskom i srpskom.
HDZ BiH i SNSD imaju po četiri delegata u klubovima hrvatskog i srpskog naroda, a za usvajanje zakona potrebno je da za nju glasa, osim opće većine, trećina (po dva) delegata iz svakog kluba.
Jedna od mogućnosti je da Dom naroda vrati zakon u tzv. skraćenu proceduru gdje je moguće ulaganje amandmana.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt izjavio je 19. decembra da će on, koristeći Bonske ovlasti, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču "izbornog integriteta", ako ih ne usvoje parlamentarci.
"Apelujem na političke stranke da se učvrsti integritet izbornog procesa, i volio bih da domaći organi nađu rješenje. Ove sedmice to mora biti učinjeno, ukoliko se to ne uradi, ima jedna osoba koja ima tu nadležnost i koja ima ovlašćenje da donese takvu odluku", upozorio je Schmidt.
Šta je predložila SDA?
Stranka demokratske akcije (SDA), koja je nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine opozicijska stranka na nivou države, entiteta Federacija BiH i većini od njenih deset kantona, prijedlog izmjena je uputila po hitnoj proceduri, što znači da se o njemu glasa kao takvom i zastupnici ne mogu ulagati amandmane.
SDA je na 144 stranice predložila "tehničke izmjene", pored ostalog, uvođenje identifikacije birača putem otiska prsta, skeniranje lične isprave i optičko brojanje glasačkih listića.
Primjena novih izbornih tehnologija bi počela na Općim izborima u BiH 2026. godine. Ostali dijelovi zakona odmah bi počeli s primjenom već na lokalnim izborima koji bi se trebali održati u oktobru 2024. godine.
Predloženo je da Centralna izborna komisija (CIK) BiH imenuje, razrješava i ocjenjuje predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike nakon konkursa, da su oni "nestranački kandidati", a da politička stranka ima maksimalno jednog člana u biračkom odboru.
Stranke bi, prema prijedlogu SDA, otvarale posebne račune za financiranje troškova izborne kampanje na koji se ne bi smjene primati druge uplate osim onih namijenjenih za kampanju, niti bi se sredstva smjela koristiti za druge svrhe.
Predlaže se i uvođenje instituta "mirovanja mandata" što znači da jedna osoba više neće biti u situaciji da je u mandatu i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti. Ukupno bi se promijenila 133 stavke zakona.
Zašto su SNSD i HDZ BiH protiv?
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem čelu je Milorad Dodik, a koja je vladajuća u Republici Srpskoj i dio vlasti na državnom nivou, protivi se hitnoj proceduri, u kojoj nema mogućnosti ulaganja amandmana.
Kao argument kažu da nema razloga za žurbu jer bi primjena novih izbornih tehnologija počela 2026. godine.
SNSD, kao i HDZ BiH, smatra sadašnji saziv rukovodstva Centralne izborne komisije (CIK) BiH "nelegitimnim", jer su ove dvije stranke, iako vladajuće u tom trenutku, preglasane kod njegovog izbora i imaju svoje prijedloge izmjene zakona koji se tiču članova CIK-a BiH.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, koja je dio vlasti u Federaciji BiH i na državnom nivou, pored toga, inzistira na rješavanju, kako kažu, pitanja "legitimnog predstavljanja".
HDZ BiH traži da se izmjenama Izbornog zakona BiH osigura da hrvatskog člana Predsjedništva BiH biraju Hrvati. Tvrde da je Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte koja je u opoziciji sa SDA u Federaciji BiH i državnom nivou, izabran četiri puta za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka u izbornim jedinicama u kojima su većina.
Traže i to da delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije, koji se biraju iz skupština deset kantona u ovom entitetu, "budu odraz biračke volje hrvatskog naroda".
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt izjavio je 19. decembra da će on, koristeći Bonske ovlasti, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču "izbornog integriteta" u ovoj zemlji, ako ih zakonodavci ne izglasaju u narednim danima.
Visoki predstavnik ima mogućnost nametanja novih, izmjene ili poništavanja postojećih zakona kao i smjene izabranih ili imenovanih dužnosnika. Može mijenjati ustave entiteta i kantona, što je više puta činio, ali ne i Ustav BiH.
Stav stranaka iz Republike Srpske, i pozicije i opozicije, je da Christian Schmidt nije imenovan za visokog predstavnika, jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u čemu ih podržavaju Rusija i Kina. Istovremeno, Schmidta podržavaju zapadne zemlje.
Evropski sud za ljudska prava ranije je u više odluka kolektivno nazvanih "Sejdić-Finci" proglasio diskriminatornim dio Ustava BiH koji govori da se za članove tročlanog Predsjedništva BiH mogu kandidirati i biti izabrani samo Bošnjaci i Hrvati iz Federacije BiH i Srbi s adresom u entitetu Republika Srpska.
