Izvor: Reuters (Priredila Una Čilić)
Vlade ali i kompanije širom svijeta su sve više zabrinuti zbog širenja neistinitih informacija u online prostoru kao i uticaja takvih informacija na brojne stvari počevši od cijena dionica, izbora pa do društvenih pobuna.
Aktivisti za zaštitu ljudskih prava strahuju da bi zakoni kojima se nastoji smanjiti obim "lažnih vijesti" mogli biti zloupotrijebljeni kako bi se ustvari ušutkala opozicija.
Protiv lažnih vijesti ili slobode govora?
Novi zakon koji je predložen u Singapuru zahtijevao bi od društvenih mreža poput Facebooka da upozoravaju na postove koje vlada smatra neistinitim i da uklanjaju komentare protivne "javnom interesu".
Singapur, koji se prema Indeksu mjerenja slobode medija Reportera bez granica nalazi na 151 mjestu od 180 zemalja, "javni interes" definiše kao prijetnju njihovoj sigurnosti, vanjskim odnosima, izbornom integritetu i javnoj percepciji vlade i državnim institucijama. Kršenja zakona bi moglo dovesti do plaćanja ogromne novčane kazne i do deset godina u zatvoru.
Bivša svrgnuta malezijska vlada je bila među prvima koje su usvojile zakon protiv lažnih vijesti, za koji kritičari kažu da je korišten kako bi uticali na slobodu govora pred prošlogodišnje izbore, koje je na kraju ta vlada izgubila.
Ovaj zakon je posmatran kao alat za odbranu od kritika zbog korupcije i lošeg upravljanja sredstvima tadašnjeg premijera Najiba Razaka, koji se sada suočava sa optužbama za skandal u vezi više milijardi dolara u državnom fondu Malaysia Development Berhad.
Međutim, pokušaj nove vlade da ispuni izborno obećanje o ukidanju zakona blokirao je Senat koji vodi opozicija.
Prošlog mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se predviđaju velike novčane kazne za one koji dijele ono što vlada smatra lažnim vijestima ili za one koji u online prostoru pokažu otvoreno nepoštovanje prema državi.
Kritičari su upozoravali da bi zakon mogao biti korišten za državnu cenzuru, no zastupnici kažu da je potreban kako bi se borili protiv neistinitih vijesti i uvredljivih online komentara.
Vlasti bi mogle blokirati web sajtove koji ne ispunjavaju uslove za uklanjanjem netačnih informacija. Pojedinci bi mogli biti kažnjeni i sa preko 6.000 dolara ako dijele neistinite informacije, a što vodi do "ogromnom kršenja javnog reda".
Regulacija društvenih mreža
Tokom prošle godine Francuska je donijela dva zakona protiv lažnih vijesti, kako bi obuzdali neistinite informacije tomom izborne kampanje, a imajući na umu tvrdnje o ruskom uplitanju u predsjedničke izbore 2017. godine.
Predsjednik Emmanuel Macron obećao je da će revidirati medijske zakone kako bi se borili protiv "lažnih vijesti", uprkos kriticizmu da ovaj potez predstavlja rizik za civilne slobode.
Kada su u pitanju velike kompanije poput Facebooka i Twittera, Njemačka je prošle godine donijela zakon kojim se nalaže ovim kompanijama da rade na brzom uklanjanju govora mržnje.
Skraćenog naziva NetzDG, ovaj zakon predstavlja najambiciozniji poduhvat zapadne demokratije da kontroliše pojavljivanje sadržaja na društvenim mrežama.
Njime će se sprovoditi oštro uklanjanje govora mržnje u online prostoru Njemačke, uključujući pronacističku ideologiju, na takav način da će web sajtovima biti ponuđen rok od 24 sata da uklone takav sadržaj ili da se u suprotnom suoče sa kaznama do 50 miliona eura.
Međutim, od kada je usvojen, Njemačke vlasti navode da je previše online sadržaja blokirano i da razmatraju izmjene.
Frans Timmermans iz Evropske komisije rekao je prošli mjesec da Evropska unija ali i vlade širom svijeta moraju da regulišu velike tehnološke kompanije kako bi zaštitili građane.
Šefovi EU država podsticat će vlade da, putem novog sistema za upozorenja koji su pokrenuli iz Unije, dijele informacije o prijetnjama. Također će tražiti od online platformi da urade više kako bi uklonili sumnjiv ili nelegalan sadržaj.
Napori na nivou Unije su ograničeni zbog različitih izbornih pravila u svakoj od zemalja članica, kao i sumnje u to u kolikoj mjeri regulatori mogu da se izbore sa problematičnim online sadržajem.
