Demokrate su htjele da ukinu ili izmijene to pravilo, ali za to nisu imale podršku dvoje senatora iz svoje partije.
Ovaj zakon, važan za američku administraciju, nije prošao Senat na godišnjicu mandata Joe Bidena.
Uprkos dugoročnim pregovorima, dvoje demokratskih senatora nije promijenilo mišljenje o ukidanju ili promjeni filibastera: senator Džo Menčin iz Zapadne Virdžinije i senatorka Kirsten Sinema iz Arizone.
Predsjednik je, međutim, poručio da nije obeshrabren i obećao da će istražiti svaku opciju kako bi se "izborio za demokratiju".
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da je zakon o biračkim pravima potreban jer savezne države, koje vode republikanci, usvajaju zakone koji otežavaju glasanje određenim grupama ljudi, poput Afroamerikanaca.
Bidenov Zakon o biračkim pravima predviđao je da dan izbora bude neradni dan, omogućavao rano glasanje i glasanje poštom - posebno popularno tokom pandemije - i dao ovlaštenje Sekretarijatu za pravosuđe da interveniše u državama koje su poznate po opstrukciji glasanja. Prijedlog je usvojen u Predstavničkom domu Kongresa.
Senatori Menčin i Sinema, koji su opstruisali promjenu pravila filibaster, rekli su da su saglasni sa zakonskim prijedlogom.
Menčin je rekao da bi promjena pravila filibaster samo "još više doprinijela podjelama u društvu".
Kirsten Sinema, koja nije bila aktivna u senatskoj debati, svoj glas protiv izmjene filibastera je obrazložila u saopštenju rekavši da "ishod mora da zaštiti demokratiju i da izazove ne može da rješava samo jedna partija u Washingtonu".
Lider senatske većine Čak Šumer rekao je da borba nije gotova.
Demokrate su Zakon o biračkim pravima stavile na glasanje, iako se unaprijed znalo da neće proći jer nema potrebnu većinu, jer su htjele da birači tačno znaju ko je od demokratskih senatora blokirao proces usvajanja.
I predsjednik Joe Biden je pritiskao senatore oko ovog zakona, ali nije bio uspješan.
