Linkovi

Dan Martina Luthera Kinga: Borba za biračka prava i danas relevantna


Borba dr. Kinga počela je pedesetih godina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Borba dr. Kinga počela je pedesetih godina

Sjedinjene Države u ponedeljak obilježavaju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg, odajući priznanje afroameričkom pastoru međunarodno poznatom kao simbol građanskih prava.

Uspon Martina Lutera Kinga mlađeg kao lidera za građanska prava počeo je 1955. godine kada je predvodio akciju za desegregaciju javnih autobusa u saveznoj državi Alabami. Nastavio je da vodi miroljubive nacionalne pokrete koji su se zalagali za jednaka prava.

Godine 1964. King je dobio Nobelovu nagradu za mir i iste godine američki predsjednik Lindon Džonson potpisao je Zakon o građanskim pravima, a sljedeće godine i Zakon o pravu glasa. Tim zakonima je zabranjena rasna segregacija na javnim mjestima, kao i diskriminatorna pravila koja su sprječavala crnce da glasaju.

“Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti ocjenjivani po boji kože, već po karakteru”, jedna je od poruka Martina Lutera Kinga.

Sekretarijat za pravosuđe odao je počast Kingu na virtuelnom forumu.

Doktor King je imao uticaja na sve naše živote i njegovo naslijeđe nade i njegova neumorna posvećenost pravdi i jednakosti ostaju prisutni u našem svakodnevnom radu u Odjeljenju za građanska prava”, poručila je Kristen Klark, pomoćnica sekretara za pravosuđe, zadužena za ljudska prava.

Brojni lideri za građanska prava kažu da je Kingova borba da obezbijedi jednaka prava glasa i danas bolno relevantna.

Ono što je dr King govorio je - dajte nam glasački listić da biramo sudije koje će biti pravedne. Dajte nam glasački listić kako bismo mogli da izaberemo predstavnike koji će nositi naš glas naprijed. Dajte nam glasački listić da bismo mogli da biramo ljude koji će razumjeti šta bi trebalo da bude program krivičnog pravosuđa", kaže Šerilin Ajfil, predsjednica Udruženja za unaprjeđenje položaja pripadnika manjinskih zajednica.

Predsjednik Džozef Bajden i potpredsednica Kamala Haris odali su počast na grobu Martina Lutera Kinga mlađeg, u saveznoj državi Džordžiji, gdje je Bajden govorio o trenutnoj nacionalnoj debati o biračkim pravima.

“Nije to samo ovde u Džordžiji. Samo prošle godine, 19 država nije samo predložilo, već je usvojilo 34 zakona kojima se napada pravo glasa. Postoji skoro 400 dodatnih zakona koje su republikanski članovi zakonodavnih tijela pokušali da usvoje. Više se ne radi o tome ko će da glasa. Radi se o otežavanju glasanja. Radi se o tome ko treba da prebroji glasove i da li se vaš glas uopšte računa", naglasio je Bajden.

Republikanci odbacuju Bajdenove kritike i ističu da žele da zaštite, a ne ograniče glasanje u Americi. Oni takođe kažu da su zabrinuti zbog prijedloga za promjenu pravila Senata kako bi se usvojio novi nacionalni zakon o glasačkim pravima bez podrške republikanaca.

U međuvremenu, statue širom zemlje koje mnogi povezuju sa istorijskim rasizmom se uklanjaju, kao što je statua generala Konfederacije Stounvola Džeksona.

“Ti simboli su loši za zajednicu i danas smo uklonili mržnju i sada može da dođe do izlječenja”, naglasila je stanovnica Šarlotsvila u Virdžiniji, Mišel Kolber.

King je ubijen 1968. Ali decenijama kasnije njegove čuvene riječi i dalje inspirišu mnoge da nastave da rade za rasnu pravdu, pitanje koje ostaje centralni dio američkog nacionalnog dijaloga.

XS
SM
MD
LG