Zagađen zrak „tihi ubica“ građana BiH

Međutim, nijedan slučaj smrtnog ishoda od zagađenja zraka još nije zvanično potvrđen u Bosni i Hercegovini. Pojedini pokušaji da se ova povezanost dokaže na sudu uglavnom su završavali odbijenicama ili odustajenjem građana zbog dugotrajnih i skupih sudskih procesa.

Prekretnicu u tom smislu mogao bi napraviti nedavni slučaj u Londonu, smatraju bh. aktivisti. Britanski patolog Philip Barlow, prvi put u istoriji zemlje, uspio je potvrditi da je zagađen zrak predstavljao materijalni doprinos u smrti djevojčice Elle Adoo-Kissi-Debrah, koja je preminula 2013. godine.

Pravosuđe je 2014. godine zaključilo da je umrla od akutnog zatajenja disajnog sistema koji je izazvala teška astma, a ne zbog zagađenja. Ti zaključci poništeni su 2019. godine i žalbeni sud je zakazao nova saslušanja zbog naučnih otkrića, posebno izvještaja britanskog stručnjaka za zagađenje zraka Stephena Holgatea iz 2018. godine.

Barlow je uspio dokazati da su uzroci njene smrti akutno zatajenje disajnog sistema, zatim astma od koje je djevojčica bolovala i izloženost zagađenom zraku, čiji je nivo prelazio preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

"Zagađenje zraka je važan faktor koji pridonosi pokretanju i pogoršanju astme. Ellina majka nije bila informisana o zdravstvenim rizicima, a da je bila, preduzela bi mjere koje bi mogle spriječiti Ellinu smrt", objasnio je Barlow.

Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu Banja Luka ističe da je ovaj slučaj presedan i snažan argument koji mogu da koriste i građani BiH. Kako kaže, do sada je bilo pokušaja, koji su neslavno završavali na sudovima, poput primjera privatnih parnica lokalnog stanovništva, krivičnih prijava i tužbi organizacija u slučaju Arcelor Mittala u Zenici.

Pravnik Dario Sandić za Glas Amerike kaže da je ovo isključivo pitanje za vještake medicinske struke, koji bi morali utvrditi da je smrt nastupila od zagađenog zraka, kao što je bio slučaj u Londonu.

„Ako neko prouzrokuje štetu/smrt svojim radnjama dužan je da porodici nadoknadi nematerijalnu štetu, kao i druge vidove štete koji su nastali od njegovog djelovanja. Zakonski okvir za to postoji“, kaže Sandić.

Aktivisti ističu da pored nedostatka stručnjaka, te sporog i neefikasnog pravosudnog sistema, BiH nema ni konkretnu polaznu osnovu od koje bi se moglo krenuti, odnosno studiju koja bi dokazala povezanost isključivo zagađenog vazduha sa različitim bolestima, pa između ostalog i povećanog broja kancerogenih oboljenja.

„Sve su ovo otežavajući faktori, ali primjeri poput ovog u Londonu nam pokazuju da ukoliko moramo koristiti neke druge, više instance, imamo mogućnost da ovaj argument koristimo u toj pravnoj borbi“, kaže aktivistica Ibraković.

Efekti zagađenja na zdravlje

Zagađen zrak zdravstveni stručnjaci često nazivaju „tihim ubicom“, jer dugotrajno izlaganje štetnim česticama u zraku uzrokuje niz zdravstvenih tegoba, pogoršava hronična oboljenja i može dovesti do prijevremene smrti.

Pogoršanje respiratornih simptoma, iritacija disajnih puteva, kašalj, otežano disanje samo su neki od efekata aerozagađenja na zdravlje. Često dolazi i do produženog oštećenja pluća čak i kad simptomi nestanu, a utvrđeno je i da povećava mortalitet kod kardiovaskularnih oboljenja. Internacionalna agencija za izučavanje karcinom (IARC) svrstava zagađenje zraka u kancerogen grupe I, a najnovija istraživanja dovode povećan nivo PM 2,5 čestica u zraku sa težom kliničkom slikom i povećanjem smrtnosti od COVID infekcije.

Između ostalog, dovodi se i u vezu sa nastankom tipa 2 dijabetesa kod odraslih i može biti povezano sa gojaznošću, sistemskim zapaljenjima, pojavom Alzheimerove bolesti i nastankom demencije.

Prim. dr. Snežana Kutlešić Stević specijalista pulmologije i subspecijalista baromedicine iz Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“ u izjavi za Glas Amerike ističe da su osobe sa srčanim i repsiratornim oboljenjima, djeca, te starije osobe posebno osjetljive na izloženost PM česticama.

Ona podsjeća da se pored prethodno navedenih simptoma aerozagađenje dovodi u vezu i sa reproduktivnim zdravljem, utiče na plodnost, trudnoću, novorođenčad i djecu, te može dovesti do niže produktivnosti i kvaliteta života.

„Moji pacijenti uglavnom dolaze sa simptomima nedostatka zraka i gušenja kod povišenih vrijednosti aerozagađenja. Pacijenti sa astmom i plućnim oboljenjima u ovim periodima treba da budu posebno oprezni. Šetnju ne treba praktikovati ni previše rano ni previše kasno kad se spušta smog i magla. I obavezno treba nositi masku, ne samo zbog koronavirusa, nego i zbog zagađenja“, kaže doktorica Kutlešić-Stević.

Ona, takođe, upozorava da u ovom periodu treba izbjegavati bilo kakvu sportsku aktivnost na otvorenom.

U prvoj polovini decembra prošle godine u Banjaluci je gotovo svaki dan zrak bio u trećoj kategoriji, što pokazuju i zvanični podaci sa stranice Grada Banja Luka.

Davor Vidović, banjalučki atletičar polovinom decembra vratio se iz Njemačke gdje je tri mjeseca proveo u vangradskoj zoni u kojoj je kvalitet zraka bio odličan.

Za atletičare njegovog ranga koji se pripremaju za ozbiljna takmičenja ništa ne može zamijeniti trening na otvorenom. Trčanje na traci, kako kaže, nije rješenje, jer je riječ o potpuno različitim tehnikama trčanja, a treninge u zatvorenom prostoru ne preporučuje i zbog trenutne epidemiološke situacije.

„Za jednog sportistu, naročito u sportu u kojem preovladava trening aerobne izdržljivosti, mnogo znači kvalitet zraka, jer svoje treninge uglavnom izvodimo napolju. Sigurno je da sve ovo utiče na kvalitet treninga“, objašnjava Vidović.

Ignorisanje problema

Jedini saveznik građana Banjaluke u borbi protiv zagađenog zraka trenutno je vjetar, koji je posljednje dane decembra učinio podnošljivijim. Vidović kaže da bi se građani trebali radovati zaposlenju od kojeg mogu normalno da žive i prestanku epidemije, a ne vjetru.

„Vjetar je prirodni faktor na koji ne možemo da utičemo. Vjerujem da bi se svi više radovali kada bi državni organi učinili nešto više oko goriva koja nam služe za grijanje, te oko smanjenja broja automobila i načina gradskog prijevoza koji sigurno treba da bude više željezničkog tipa“, kaže Vidović.

Banjalučki aktivisti godinama upozoravaju gradske vlasti da je najgora varijanta ignorisanje problema koji zahtijeva hitno djelovanje i realizaciju akcionog plana sa konkretnim mjerama.

Ugalj smatraju glavnim „krivcem“, a situacija je sve gora sa povećanjem broja individualnih ložišta i motornih vozila na ulicama. Kako kažu, ovakvu sliku nije promijenila ni takozvana „eko“ toplana, a podsjećaju građane da se i dalje ne zna da li su aktuelna mjerenja realan pokazatelj situacije.

„I dalje nema pravovremenog informisanja građana o kvalitetu zraka. Nama ništa ne znače nepotpuni podaci, dostupni nakon tri do sedam dana na stranici Grada Banja Luka, ako se moramo zaštititi momentalno“, kaže Majda Ibraković.

Ona ističe da je sad na potezu nova gradska administracija na čelu sa Draškom Stanivukovićem. Za početak se nada da bar neće ignorisati problem.

Međutim, ni nova gradska administracija nije pokazala nikakvo interesovanje za ovu temu. Draško Stanivuković je prethodnih godina kritikovao rad „Eko toplane“. Tada je išao od stana do stana Banjalučana i mjerio temperaturu zraka, ističući da ova toplana nije ispunila očekivanja građana, jer plaćaju visoke račune, a usluga se nije poboljšala. Na pitanja Glasa Amerike kako vidi rješenje problema grijanja u Banjaluci, ali i na koji način će njegova administracija pristupiti problemu enormnog zagađenja zimi, Stanivuković je danima izbjegavao odgovor. Nakon što na zvaničan e-mail nismo dobili nikakav odgovor, kontaktirali smo njegov komunikacijski tim i na kraju dobili informaciju da novi gradonačelnik neće odgovoriti na naša pitanja.

Aktivisti ističu da su građani trenutno preokupirani brojnim drugim problemima, posebno onim koje je donijela pandemija i svjesni su da je generalno teško odrediti problem koji treba prvo rješavati.

„Međutim, svako odlaganje rješavanja ovih problema nastaviće da donosi poteškoće, te potencijalno novu krizu. Podložniji smo bolestima, posebno u vezi sa COVID-19. Veći će biti troškovi života, između ostalog i zdravstveni troškovi, a tu je i opadajući kvalitet života“, kaže Majda Ibraković dodajući da se globalno nalazimo na ivici ledenog brijega koji se topi.

„Moramo otvoriti novu stranicu knjige u kojoj će borba za čist zrak, vodu i zemlju biti najvažnija misija, od koje zavisi dalji život svih nas i generacija koje trebaju da naslijede sve ono što im ostavljamo na Zemlji“, zaključuje Majda Ibraković.