Linkovi

Aktuelno

Zašto su se SAD obrušile na Međunarodni krivični sud?

Međunarodni krivični sud

Aktuelni spor će imati za rezultat dalje slabljenje Međunarodnog krivičnog suda

Piše: Ron Synovitz, priredila Biljana Jovićević

Oštro upozorenje savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Johna Boltona, Međunarodnom krivičnom sudu (ICC-MKS) i svima koji sarađuju sa njim je samo posljednji javni napad na tribunal koji se i inače susreće sa neprekidnim pritiskom od početka rada.

Dugogodišnja konfrontacija SAD sa Međunarodnim krivičnim sudom samo je eskalirala.

John Bolton je u upozorenju u ponedjeljak, 10. septembra eksplicitno poručio:

„Mi ćemo sankcionisati njihove fondove u američkom finansijskom sistemu, i mi ćemo ih procesuirati pred američkim krivičnim sistemom. Mi ćemo učiniti isto svakoj kompaniji ili državi koja bude pomagala (Međunarodnom sudu) da vodi stragu protiv Amerikanaca.“

Suštinski savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost je zaprijetio da će Vašington uvesti sankcije protiv sudija i tužilaca MKS ako nastave sa istragom o ratnim zločinima koje su navodno počinili Amerikanci u Avganistanu.

„Mi ćemo zabraniti njihovim sudijama i tužiocima ulazak u SAD“, rekao je Bolton.

Portparolka Bijele kuće, Sarah Huckabee Sanders je objasnila da je Boltonova reakcija stigla nakon što je Međunarodni krivični sud rekao Vašingtonu „da su na ivici“ objavljivanja odluke o mogućim istragama u Avganistanu.

„Mi stavljamo do znanja našu poziciju prije nego što donesu odluku“, rekla je Sanders novinarima u ponedjeljak.

Zapravo, očekivana odluka trebalo bi da odobri vođenje istrage o navodnim razaranjima talibana i avganistanskih vladinih snaga. Ali bi takođe mogla obuhvatiti i slučajeve u kojima su američki isljednici optuženi za torturu zatvorenika u Avganistanu, kao i na takozvanim „cnim mjestima“ u Poljskoj, Rumuniji i Litvaniji.

Bolton kaže da će Trumpova administracija „koristiti sva neophodna sredstva da zaštiti naše građane i građane naših saveznika od nepravdenog procesuiranja od strane ovog nelegitimnog suda“.

„Ovaj predsjednik neće dozvoliti da američke građane procesuiraju strane birokrate, i neće dozvoliti drugim nacijama da nam diktiraju šta će biti naša sredstva samoodbrane“, rekao je Bolton.

Šta je tačno Međunarodni krvični sud?

MKS je prva svjetska stalna sudska institucija koja ima jurisdikciju da procesuira pojedince prema međunarodnom zakonu za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Osnovan je 2002. kao jedna međuvladina organizacija u Hagu, u Holandiji, po ugovoru poznatom kao Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda.

Sud nadgleda skupština od 123 zemlje koje su ratifikovale Rimski statut. Članice koje su ga potpisale uključuju cijelu Južnu Ameriku, gotovo cijelu Evropu, većinu Oceanije i oko polovinu Afrike.

Još 31 zemlja je potpisala, ali nije ratifikovala Rimski statut.

Četiri od tih zemalja potpisnica: SAD, Rusija, Izrael i Sudan obavijestile su Ujedinjene nacije da više ne namjeravaju da postanu punopravne članice.

Ukupno 41 članica Ujedinjenih nacija nije potpisala Rimski statut. To uključuje Kinu i Indiju, koje su obje bile kritične prema MKS.

Kako je Međunarodni kriminalni sud strukturiran?

MKS ima četiri nivoa vlasti, predsjedništvo, sudski odjel, kancelariju tužioca i registar. Tri sudije iz predsjedništva suda, odgovorni su za sudsku administraciju. Svaki član predsjedništva se bira iz sastava aktivnih sudija u sudu, maksimum dva mandata koji traje tri godine.

Sudsko odjeljenje ima 18 sudija koje su raspoređene u tri komore MKS-a: predpretresno vijeće, sudsko vijeće i apelacioni sud.

Kancelarija tužioca istražuje slučajeve koje su dobili od država članica Savjeta bezbjednosti UN, ili od strane sudija iz pretpretresnog vijeća. U slučaju da dođe do suđenja, takođe sprovode zakonske procedure protiv optuženih.

Registrar međunarodnog krivičnog suda je odgovoran za nesudska pitanja kao što su zakonsko pružanje pomoći, upravljanje sudom, svjedocima i žrtavama, pritvorskom jedinicom i tradicionalnim administrativnim službama.

Šta je pozadina američkog protivljenja Međunarodnom krivičnom sudu?

SAD se nikada nijesu u potpunosti pridružile sudu i neprekidno su se opirali ovlašćenju da jedan međunarodni sud može teretiti američku vojsku i političke lidere prema međunarodnom pravu.

To je uglavnom zbog zabrinutosti da bi američki vojnici ili civilni lideri mogli biti izvedeni na suđenje, bez američke ustavne zaštite, od strane nekog antiamerički orjentisanog tužioca, u sudu u kojem nema američkih sudija.

Umjesto toga, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti se procesuiraju u američkim sudovima prema zakonu koji nosi naziv Akt o ratnim zločinima iz 1996., koji se odnosi ili na žrtve ili počinioce navodnog ratnog zločina prema američkim građanima ili američkim vojnicima.

Tokom 1990-tih, prije nego što je uspostavljen MKS, pregovarači iz administracije tadašnjeg predsjednika Billa Clintona su tražili da se Savjetu bezbjednosti UN da ovlast da pregledaju slučajeve Međunarodnog krivičnog suda. Takva zaštita u Rimskom statutu bi omogućila SAD i drugim stalnim članicama Savjeta bezbjednosti pravo veta na slučajeve kojima se protive.

Druge zemlje su, međutim, odbile da se saglase sa takvim mjerama.

Globalni politički forum, nevladina organizacija za monitoring rada Ujedinjenih nacija, kaže da je to momenat u kojem je Vašington počeo da „vodi kampanju za slabljenje i podrivanje MKS".

Administracija predsjednika Georga W. Busha aktivno je radila na tome da onemogući ovaj sud da dobije jurisdikciju nad SAD i njenim građanima.

To su radili tako što su pregovarali bilateralni sporazum sa oko 100 drugih država da osiguraju da će američki građani imati imunitet od proceuiranja od strane MKS.

Administracija predsjednika Baracka Obame je preduzela korake saradnje sa Međunarodnim sudom tako što su uzeli učešća u upravljačkim tijelima suda i obezbjeđivali podršku za tekuće sudske procese.

Zašto je spor ICC/MKS odjednom eskalirao?

Prijetnja Trumpovog savjetnika Boltona da će uvesti sankcije protiv sudija i tužilaca Međunarodnog suda stiže neposredno uoči očekivane odluke predpretresnog vijeća o tome da li će tužioci ovog suda započeti formalnu istragu o mogućim ratnim zločinima u Avganistanu tokom posljednjih 15 godina, koja moguće uključuje i Amerikance.

Međunarodni krivični sud je 2016. saopštio da je moguće da su pripadnici američke vojske i Centralne obavještajne agencije CIA počinili ratne zločine tako što su mučili zatvorenike u Avganistanu.

U novembru 2017. ,tužiteljica MKS Fatou Bensouda najavila je da će od sudija Međunarodnog suda tražiti odobrenje da otvori istragu o situaciji u Avganistanu.

Budući je Avganistan država članica MKS sud može imati jurisdikciju u vezi sa bilo kojim ratnim zločinom, genocidom ili zločinom protiv čovječnosti počinjenim u toj zemlji nakon 1. maja 2003.

Ustvari ovaj sud je već imao preliminarno istraživanje otvoreno u Avganistanu već prije više od 10 godina da bi se utvrdilo postoji li osnovna baza za pokretanje formalne istrage.

Ali vlada u Kabulu nije tražila takvu istragu kao ni Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

To znači da je jedini način da se ide dalje sa formalnom istragom da tužilaštvo dobije odobrenje pretresnog vijeća MKS.

Bolton kaže da se Trumpova administracija protivi ideji da MKS može imati veći autoritet od američkog Ustava ili američkog suvereniteta.

Bolton je takođe obećao da Vašington „neće sarađivati sa MKS.“

„Mi nećemo obezbjeđivati bilo kakvu pomoć MKS. Mi ćemo pustiti da se MKS sam ugasi. Osim toga, zbog svih namjera i svrhe, MKS je već mrtav za nas”, rekao je.

Nakon Boltonovih prijetnji, portparol Međunarodnog krivičnog suda Fadi El Abdallah izjavio je za Radio Slobodna Evropa u utorak, da će MKS “kao sud od zakona nastaviti da radi svoj posao neometano kao jedna nezavisna i nepristrasna institucija koju podržavaju 123 države.”

Abbdallah je rekao i da te 123 države “vjeruju da je sud ključan da osigura odgovornost za zločine koji su šokirali savjest čovječanstva”.

Kakav bi mogao biti ishod istrage MKS?

Alex Whiting, profesor prava na Harvardu, koji je radio u kancelariji tužioca MKS od 2010-2013., kaže da ovaj sud ima “izuzetno ograničene istražne ovlasti i da je skoro u potpunosti zavisi od saradnje” država članica za sakupljanje informacija.

Na svom Just security (Samo sigurnost) blogu, Whiting je napisao da istražiitelji “neće dobiti saradnju vlade Avganistana, talibana ni SAD”.

White je takođe naveo da legislativa pod imenom Američki akt za zaštitu svojih članova, takođe zabranjuje američkim zvaničnicima da dobrovoljno sarađuju. On predviđa da “čak ako je jedna avganistanska istraga odobrena od strane predpretresnog vijeća MKS očekuje da će istraga trajati godinama, i to sa vrlo neizvjesnim rezultatima”.

“Dok će neke navodne žrtve biti dostupne za ispitivanje na drugim lokacijma, i možda neki dokazi o navodnim zločinima u Avganistanu i na 'crnim mjestima' budu dostupni za druge istrage, neupitno je da će biti ekstremno teško da MKS prikupi dokaze kojima će moći dokazati krivicu izvan svake razumne sumnje”.

Whiting takođe kaže da vidi tri moguća ishoda koja vire iz Boltonovih prijetnji sudijama i tužiocaima MKS.

On predviđa mnogo veće raspoloženje kritičara ovog suda da šire dezinformacije o “obimu nadležnosti tužilaca MKS, osnovama za sudsku jurisdikciju i definiciju zločina”.

“Nastavak prihvatanja ako ne i širenja takve propagandne taktike čiji je cilj da delegitimiziju sudske institucije, može samo dalje razjedati i podrivati vladavinu prava i kod kuće i širom svijeta”, rekao je Whiting.

On takođe predviđa da će aktuelni spor imati za rezultat dalje slabljenje MKS.

“Rizik je da američki pritisak o prestanku finansiranja suda ili ograničavanja njegovih aktivnosti može imati ozbiljne posljedice. Ovoga puta kada su čak i prijatelji suda spremni da žrtvuju ovu instituciju zbog fokusa na druge ciljeve,” smatra Whiting.

On takođe kaže da će okretanje Trumpove administracije protiv nasljeđa podrške institucijama čije je cilj “postizanje kažnjivosti za međunarodne zločine“, vjerovatno ostati takvo “još mnoge godine koje će uslijediti”.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG