Do sredine jutra razmjena vatre je završena, a obje strane su rekle da su gađale samo vojne ciljeve. Izraelski napadi su ubili tri militanata u Libanu, a izraelska vojska je saopštila da je jedan vojnik ubijen. Ali situacija je ostala napeta.
Šta se desilo u nedjelju?
Izrael je saopštio da je oko 100 ratnih aviona izvelo vazdušne napade na hiljade raketnih bacača širom južnog Libana kako bi osujetili neposredan napad Hezbolaha. Hezbolah je rekao da je lansirao stotine raketa i dronova usmjerenih na vojne baze i položaje protivraketne odbrane u sjevernom Izraelu i na Golanskoj visoravni koju je Izrael aneksirao.
Hezbolah je napad nazvao početnim odgovorom na ciljano ubistvo jednog od njegovih osnivača i najviših komandanata, Fouada Shukura, u izraelskom zračnom napadu u Bejrutu prošlog mjeseca. Rečeno je da su njegove vojne operacije za nedjelju završene, ali lider Hezbollaha Hassan Nasrallah rekao je da će oni "zadržati pravo da odgovore kasnije" ako rezultati nedjeljnog napada usmjerenog na vojnu obavještajnu bazu u blizini Tel Aviva ne budu dovoljni.
Izraelska vojska saopštila je da njena obavještajna baza u blizini Tel Aviva nije pogođena. Potpukovnik Nadav Šošani, portparol izraelske vojske, rekao je da je početna procjena pokazala "vrlo malu štetu" u Izraelu.
Koliko je vjerovatan sveopšti rat između Izraela i Hezbolaha?
Nedjeljna razmjena vatre nije pokrenula rat kojeg se dugo boje, a velika vatrena moć i nedostatak civilnih žrtava mogli bi omogućiti objema stranama da proglase neku vrstu pobjede i odstupe. Ali tenzije su i dalje visoke.
Hezbolah je počeo ispaljivati rakete i bespilotne letjelice na Izrael ubrzo nakon izbijanja rata u Gazi, koji je pokrenut iznenadnim napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra. Hezbolah i Hamas su saveznici, a oba podržava Iran. Izrael je odgovorio zračnim napadima, a skoro svakodnevne razmjene su eskalirale posljednjih mjeseci.
Više od 500 ljudi ubijeno je u Libanu u izraelskim napadima od 8. oktobra, većina njih borci Hezbolaha i drugih naoružanih grupa, ali i više od 100 civila i neboraca. Na sjeveru Izraela u napadima iz Libana ubijena su 23 vojnika i 26 civila. Desetine hiljada ljudi raseljeno je sa obje strane napete granice.
Izrael je obećao da će uvesti tišinu na granici kako bi omogućio svojim građanima da se vrate svojim domovima. Kaže da radije rješava pitanje diplomatskim putem preko američkih i drugih posrednika, ali da će upotrijebiti silu ako bude potrebno. Zvaničnici Hezbolaha rekli su da grupa ne traži širi rat, ali je spremna za to.
Kako bi izgledao rat između Izraela i Hezbolaha?
Izrael i Hezbolah vodili su jednomjesečni rat 2006. godine koji je ostavio veći dio južnog Bejruta i južnog Libana u ruševinama, i protjerao stotine hiljada ljudi iz svojih domova s obje strane.
Svi očekuju da će svaki budući rat biti daleko gori.
Hezbolah ima oko 150.000 raketa i sposoban je da pogodi sve dijelove Izraela. Također je razvio sve sofisticiraniju flotu bespilotnih letjelica i eksperimentira s precizno vođenim projektilima. Rat punih razmjera mogao bi natjerati stotine hiljada Izraelaca u bijeg, paralizirati izraelsku ekonomiju i natjerati vojsku, koja je još uvijek angažirana u Gazi, da se bori na dva fronta.
Izrael je obećao porazan odgovor na svaki veliki napad Hezbolaha koji bi vjerovatno razorio civilnu infrastrukturu i ekonomiju Libana, koja je godinama zahvaćena krizom. Južna predgrađa Bejruta, te gradovi i sela širom južnog Libana, gdje se nalaze glavna uporišta Hezbolaha, vjerovatno bi bili sravnjeni.
Izraelska kopnena invazija za iskorijenjivanje Hezbolaha mogla bi se povlačiti godinama. Militantna grupa je daleko naprednija i bolje naoružana od Hamasa u Gazi, koji i dalje vodi borbu nakon 10 mjeseci intenzivnog izraelskog bombardiranja i kopnenih manevara.
Da li bi rat uvukao Sjedinjene Države, Iran i druge?
Sveobuhvatni rat između Izraela i Hezbolaha mogao bi prerasti u sukob u cijeloj regiji.
Iran je pokrovitelj Hezbolaha, Hamasa i drugih militantnih grupa u Siriji, Iraku i Jemenu. Iran je obećao da će izvesti vlastiti uzvratni udar zbog ubistva Hamasovog najvišeg vođe Ismaila Hanijeha u eksploziji u njegovom glavnom gradu prošlog mjeseca za koju okrivljuje Izrael. Izrael nije rekao da li je umiješan.
Grupe koje podržava Iran u cijelom regionu su u više navrata napadale izraelske, američke i međunarodne ciljeve od početka rata u Gazi i mogle bi ih pojačati u pokušaju da skinu pritisak s Hezbolaha.
Sjedinjene Države su u međuvremenu obećale čvrstu podršku Izraelu i premjestile široku lepezu vojnih sredstava na Bliski istok posljednjih sedmica kako bi pokušale odvratiti svaki uzvratni udar Irana ili Hezbolaha. USS Abraham Lincoln nedavno se pridružio drugoj udarnoj grupi nosača aviona u regionu.
Koalicija predvođena SAD-om pomogla je da se u aprilu obore stotine projektila i dronova koje je Iran ispalio prema Izraelu kao odgovor na očiti izraelski napad u Siriji u kojem su ubijena dva iranska generala. Obje strane su umanjile očigledan izraelski kontraudar na Iran, a tenzije su se postepeno smanjivale.
Šta to znači za napore za prekid vatre u Gazi?
Sjedinjene Države, Egipat i Katar proveli su mjesece pokušavajući posredovati u sporazumu o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju brojnih talaca koje drži Hamas. Ti napori su postali hitni posljednjih sedmica, jer diplomate takav dogovor vide kao najbolju nadu za smanjenje regionalnih tenzija.
Hezbolah je rekao da će zaustaviti svoje napade duž granice ako dođe do prekida vatre u Gazi. Nejasno je da li bi Hezbolah ili Iran zaustavili ili smanjili svoje prijeteće udare odmazde zbog ubistva Šukura i Hanije, ali nijedan ne želi da se vidi kao kvaritelj bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre.
Uprkos intenzivnoj diplomatiji, ostaju velike praznine, uključujući zahtjev Izraela za trajnim prisustvom duž dva strateška koridora u Gazi, zahtjev koji su odbili Hamas i Egipat. U Egiptu su u nedjelju održani pregovori na visokom nivou.
