Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama je tokom ove godine ostvario nekoliko krupnih ideja i zamisli sa liste prioriteta koje je isticao u izbornoj kampanji i tokom prve godine u Bijeloj kući. Analitičari se slažu u ocjeni da nije bilo lako i ističu da će za gospodina Obamu, Demokratu, iduća godina biti još teža. Republikanci u Zastupničkom domu Kongresa će od januara imati većinu, u Senatu će biti u manjini, ali brojniji i snažniji nego do sada.
Šta predsjednika Obamu čeka u narednoj godini?
Njegove najznačajnije ovogodišnje zakonodavne pobjede su sveobuhvatna reforma zdravstvenog osiguranja, striktinija regulativa poslovanja finansijskih institucija i ojačavanje granice sa Meksikom.
Ekonomski oporavak, međutim, nije tekao priželjkivanim tokom tako da je padala i predsjednikova popularnost. U novembru su glasači mnogo više glasova dali Republikancima i time gospodinu Obami uputili jasnu poruku.
Analitičari ne dvoje da će zakoni i mjere koje Bijela kuća bude slala u Kongres prolaziti naredne godine mnogo teže.
Politički savjetnik u Demokratskoj stranci Mark Penn kaže:
„Veliko pitanje koje Amerikance brine je da li će naredne dvije godine biti godine međustranačkog preknadanja ili godine dvostranačkog suglasja i dobrih rezultata.“
Demokrati i Republikanci različito tumače rezultate novembarskih izbora. Predsjednik Obama ih vidi kao poruku i zahtjev da dvije stranke djeluju suglasno, zajednički:
„Amerikanci nisu glasali za međustranački ćorsokak. Nisu glasali za tvrdo stranačje. Oni zahtijevaju suradnju dvije stranke, zahtijevaju progres.“
Komentatorka Amy Holmes, konzervativka, smatra da su izborni rezultati zapravo odbacivanje programa gospodina Obame i dodaje:
„To je najveći zaokret od 1938. godine. Glašači su rekli da ne žele veliku vladu koja zagovara ljevičarski, liberalni program.“
Najteže iskušenje gospodina Obame iduće godine moglo bi biti sačuvati reformu zdravstvenog osiguranja. Republikanci žele oboriti taj zakon. Sa većinom i Zastupničkom domu i mnogo jači u Senatu, mada i dalje u manjini, mogli bi na led staviti i predsjednikove ideje o klimatskim promjenama i reformi useljeničke prakse i legislative.
Gospodin Penn misli da se ...
„..... predsjednik Obama, politički, mora pomjeriti prema centru i usmjeriti na ekonomiju.“
I gospođa Holmes smatra da je nužan takav predsjednikov pomak:
„Ako se predsjednik Obama u naredne dvije godine politički pomjeri ka centru, ako pomiri svoje i stavove Demokrata i Republikanaca, kako je to svojevremeno uspijevalo Billu Clintonu, moći će ostvariti neke manje značajne stvari.“
Jedan od Obaminih prioriteta koji se ne spominje je i uspješan početak predizborne kampanje za ponovni izbor na funkciju predsjednika. Gospodin Penn je, kao stanački strateg, značajno pomogao da Demokrati prevladaju veliki gubitak 1994. godine i da Bill Clinton bude ponovo izabran dvije godine kasnije.
On vjeruje da to može i Obama 2012. godine:
„Ako ekonomski potezi koje bude vukao doprinesu značajnom smanjivanju nezaposlenosti i ako se politički pomjeri prema centru biće to solidna osnova da ponovo privuče glašače.“
I gospodin Penn i gospođa Holmes, a i drugi analitičari, se slažu sa konstatacijom da su dvije godine u politici dug period, maltene kao neki životni vijek.
