Mnogobrojne vijesti i izvještaji tokom prošle godine o epidemijama koje su izbijale i odnosile na hiljade života pokazale su da i na tehničko i tehnološkom stupnju koji karakterizira 21. stoljeće svijet nije pošteđen bolesti koje se mogu i spriječiti i efikasno liječiti. Uz to, bilo je i ohrabrujućih prodora u traženjima lijeka za oboljenja koja su još uvijek teško izliječiva.
Krenimo redom.
Epidemija kolere na Haitiju bila je druga velika nevolja koja je pogodila tu zemlju nakon katastrofalnog zemljotresa u januaru prošle godine. Uzrok... nečišta voda i sanitarije na vrlo niskom stupnju.
A kako takvo stanje nije karakteristično samo za Haiti doktor John Andrus iz Pan-američke zdravstvene organizacije upororava:
„Uporišta bakterija koje izazivju koleru su riječni sistemi i drugi izvori vode i upravo zbog toga i ubuduće će biti ogroman izazov kontrolirati širenje tih bakterija.“
Da sa vodom „teku“ i mnoge druge bolesti pokazuje primjer Pakistana. Nakon avgustovskih poplava zdravlje poplavljenog stanovništva bilo je ugroženo hepatitisom, ešerijom koli, salmonelom, dizenterijom....
Podalje od naslovnica i udarnih termina štampanih i elektronskih medija i prošle godine trajali su istraživački napori na traženju lijeka za još uvijek neizliječive bolesti - rak, AIDS, Alzheimer-ovo oboljenje....
Od kancerogenih oboljenja širom svijeta godišnje umire 7,5 miliona osoba. Dobra vijest stiže sa američkog univerziteta Duke. Istraživači su došli do lijeka kojim se može preduprijediti rast agresivnih oblika raka mozga.
Doktor John Sampson, jedan od istraživača, ističe:
„Ono što najviše raduje je činjenica da je, koristeštenjem tog lijeka, veliki broj oboljelih preživio pet i više godina bez iakvog traga ili dokaza da se agresivni rak mozga obnavlja.“
Ni za Alzheimer-ovu bolest još nema lijeka. Svake godine kod oko 35 miliona ljudi biva dijagnosticirano to oboljenje, a u Sjedinjenim Državama to je po brojnosti šesti uzročnik smrti. Experti ističu da je rana dijagnoza ključna za uspješnije liječenje, a profesor Martin Prince sa londonskog Kraljevskog koledža naglašava:
„Liječenje Alzheimer-ovog oboljenja trebalo bi da bude nacionalni prioritet širom svijeta, na isti način kao i prevencija hroničnih bolesti, srčanih oboljenja, raka, a ulaganja proporcionalna ulaganjima u liječenje tih bolesti.“
Stručnjake za zdravlje uveliko brine i pojava super-bakterije, bakterije otporne na sve poznate antibiotike. Njeno postojanje do sada je potvrđeno, osim u Indiji gdje je prvo uočena, i u Australiji, Kanadi, Sjedinjenim Državama, Holandiji i Švedskoj.
Profesor Tim Walsh sa univerziteta Cardiff kao hitno preporučuje:
„Potrebno je što prije uspostaviti javni globalni sistem praćenja otpornosti na postojeće antibiotike. I drugo, nužno je da vršimo pritisak na vlade i farmaceustke kompanije da mnogo aktivnije i agresivnije rade na stvaranju novih antibiotika koji bi mogli biti efikasni protiv super-bakterija.“
U dobre prologodišnje vijesti spada i izvještaj Ujedinjenih nacija u kojem se ističe da procentualno manje osoba biva zaraženo virusom HIV, uzročnikom AIDS-a, te da mnogo više oboljelih i zaraženih bivaju liječeni. Znanstvenici su najavili i lijek, efikasan u prevenciji infekcija HIV-om kod homoseksualaca. Ohrabrujuća vijest stigla je i iz Južne Afrike gdje je prilikom tretmana žena inficiranih virusom HIV korišten lijek nazvana Tenofovir.
Doktor Anthony Fauci, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergetska i zarazna oboljenja, kaže:
„Tenofovir se pokazaju ekikasnim u 39 odsto slučajeva, što je vrlo značajno. Nadamo se da će taj procenat biti veći uz bolje prateće procedure liječenja inficiranih.“
Velika, ohrabrujuća inovacija je i novi uređaj kojim se može dijagnosticirati tuberkuloza za manje od dva sata. Studije pokazuju da je u 98 odsto slučajeva taj test pouzdan. To je posebno bitno za nerazvijene zemlje u kojima svi potrebni testovi znaju trajati sedmicama, pa i mjesecima. Uz brzinu dijagnosticiranja i još jedna prednosti, kaže doktor David Persing, predstavnik kalifornijske kompanije koja proizvodi novi uređaj:
„Rad na našem uređaju ne zahtijeva nekog posebno obučenog operatora da obavi test.“
Od sitnica, da tako kažemo, koje su u medicinskom i zdravstvenom smislu obilježile prošlu godinu, spomenimo da na osnovu obimnih istraživanja stručnjaci preporučuju unošenje većih doza vitamina D da bi nam kosti ostale jake, da bi ojačali otpornost organizma prema kancerogenim oboljenjima, da bi smanjili rizik srčanih oboljenja, da bi zaštitili novorođenčad i bebe od respiratornih infekcija. Jedno od sveobuhvatnih istraživanja pokazuje da mala dnevna doza aspirina - oko 80 miligrama - može značajno reducirati rizik obolijevanja od najčešćih oblika raka.
