Divlji konji legendarni su simbol američkog Zapada. Oni lutaju prostranim područjima javnih zemljanih površina pod kontrolom američke vlade. Kako bi se spriječila prenapućenost, vladini organi neke od tih konja povremeno uklanjaju. No, kritičari smatraju da je takva praksa nehumana te da bi mogla dovesti do istrebljenja američkog mustanga.
Na tisuće divljih konja slobodno lutaju u deset saveznih država američkog Zapada. Zaštićeni su zakonom i žive u zabačenim područjima gdje ih ljudi uglavnom nemaju prilike vidjeti. Suzanne Roy uposlena je pri Kampanji za očuvanje američkih divljih konja:
"To je jedno uzbudljivo edukacijsko iskustvo. Ono zaista duboko dirne svakog čovjeka."
Suzanne Roy i drugi pobornici očuvanja divljih konja došli su u Washington prosvjedovati protiv hvatanja stada od strane Američkog ureda za upravljanje javnim površinama. Vlada ove konje obično seli na američki Srednji zapad i Jug. Tamo ih raspoređuje na ograđene pašnjake ili posjede odakle ih se može usvojiti. No, zbog recesije, sve manje ljudi danas usvaja konje. Trenutačno postoji čak više konja na ovakvim pašnjacima nego na javnoj državnoj zemlji. Unatoč zakonu o zaštiti ovih divljih životinja, vlada ima druge prioritete, kaže Suzanne Roy:
"Ured za upravljanje javnim površinama kontrolira javna zemljišta ne u interesu javnosti već vlasnika stoke koji svoje krave vode na ispašu na našoj javnoj zemlji."
Tom Gorey, glasnogovornik Ureda za upravljanje javnim površinama, kaže da vlada cijeni konje. On kaže da njegov Ured istjeruje krda konja kako bi ih zaštitio jer trenutno na javnoj zemlji ima 10 tisuća više konja nego što bi ih trebalo biti:
"Mi ne upravljamo njima da bi ih istrijebili, kako tvrde neki kritičari, već samo pokušavamo smanjiti njihov broj na onaj kojeg bi mogli kontrolirati. Ne želimo da to dovede do gladovanja na pustarama."
Aktivisti kažu da bi vlada trebala koristiti druge metode za kontrolu veličine krda, poput kontrole plodnosti i ograničavanja ispaše. Iako se kontrola razmnožavanja primjenjuje pri seljenju konja, Tom Gorey kaže da se ona ne može prakticirati na milijunima hektara javnih površina. Populacija krda raste 20 posto godišnje, dodaje on. Ove godine vlada je potrošila 63 milijuna dolara na program za kontrolu populacije mustanga te predložila 75 milijuna za sljedeću godinu. 42 milijuna dolara odvojit će se posebno za kupnju zemlje koja će služiti kao rezervat divljih konja. Unatoč razlikama, obje se strane slažu da su projekti za divlje konje preskupi.
"Želimo se što prije povući iz programa za držanje konja na ograđenim posjedima. Htjeli bi ih samo držati u onom broju koji bi odgovarao potrebi javnosti za njihovim udomljavanjem. Radimo na tome," kaže Tom Gorey.
No, stariji konji često ne bivaju usvojeni. Kritičari su ustrajni u trvdnji da seljenje konja predstavlja gubitak novca te da bi stoga njihovo hvatanje trebalo zaustaviti dok se ne riješi ovaj problem.