Trend odlaska medicinskih sestara i drugog osoblja iz Afrike ili jugoistične Azije u bogatije zemlje Bliskog Istoka ili Evrope, trajao je u tokom pandemije, ali se sada pojačao, objavila je agencija UN.
"Zdravsteni radnici su kičma zdravstvenog sistema, a sada 55 zemalja sa najkrhkijim zdravstvenim sistemima nema dovoljan broj radnika, i ljudi im odlaze u druge zemlje", rekao je Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni sekretar WHO.
On je govorio o novoj listi najranjivijih država, kojima je dodato još osam, od kada je WHO posljednji put objavila spisak 2020. To su: Komori, Ruanda, Zambija, Zimbabve, Istočni Timor, Laos, Tuvalu i Vanuatu.
Džim Kempbel, direktor Odeljenja WHO za zdravstvene radnike, rekao je novinarima da je zemljama koje su na listi WHO potrebna zaštita kako bi mogle da nastave da se obnavljaju i oporave od pandemije, bez dodatnih gubitaka u vidu migracije radnika.
"Oko 115 hiljada zdravstvenih radnika je umrlo od kovida u cijelom svijetu tokom pandemije, a mnogi su napustili profesiju zbog prevelikog opterećenja i depresije", dodao je on.
Kako kaže, protesti i štrajkovi su organizovani u više od 100 zemalja od kad je počela pandemija - i u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
"Moramo da zaštitimo radnu snagu, ako želimo da populacija ima zdravstvenu zaštitu", dodao je Kempbel.
Upitan koje zemlje privlače najviše radnika, rekao je da su to bogate članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), kao i zemlje Persijskog zaliva, ali je dodao da je konkurencija takođe snažna u afričkim državama.
WHO napominje da nije protiv migracije radnika, ali ako se radi na pravi način. WHO je 2010. godine izdao priručnik o međunarodnom zapošljavanju radnika i poziva članice da ga se pridržavaju.
