Linkovi

Analize i istraživanja

WHO upozorava da se omicron širi do sada neviđenom brzinom

Direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus na brifingu u Ženevi

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je na redovnom brifingu da se novi soj koronavirusa, omicron, širi brže od drugih. Omicron je prvi put registrovan u Južnoafričkoj Republici, ali ga sada već ima u 77 zemalja. 

Direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus​ kaže da omicron ne treba smatrati "blagim".

"Omicron se širi do sada neviđenom brzinom u odnosu na druge sojeve. Iako izaziva manje ozbiljnu bolest, veliki broj zaraženih može ponovo da preplavi zdravstveni sistem", rekao je on.

Vakcine protiv Covida su se pokazale nešto manje efikasnim u sprječavanju razvoja ozbiljne bolesti, ali i dalje pružaju "značajnu zaštitu", rekao je direktor WHO.

"Rezultati koji pristižu pokazuju da su vakcine nešto malo manje efikasne u sprječavanju teške kliničke slike i smrti, kao i u sprječavanju zaražavanja", kazao je Tedros, bez iznošenja detalja.

Studija sprovedena u Južnoafričkoj Republici pokazala je da su Pfizerove vakcine, u slučaju omicrona, manje efikasne u sprječavanju zaražavanja i hospitalizacije.

"Booster" doze vakcina mogu da obuzdaju širenje Covida, napomenuli su u WHO.

"Ali, to je pitanje prioriteta. Važan je redoslijed. Ako date 'booster' vackine onima koji su u manjem riziku da se ozbiljno razbole, ugrožavate živote onih koji su u većem riziku i koji i dalje čekaju na prvu dozu vakcine. Sa druge strane, davanje trećih doza ljudima u visokom riziku važnije je od davanje prvih doza onima koji nisu u opasnosti", kazao je Tedros.

Tedros je istakao da su neke zemlje svim punoljetnim stanovnicima ponudile 'booster' vakcinu i dodao da je WHO zbog toga zabrinuta, jer će takva raspodjela vakcina samo pojačati globalnu nejednakost.

See all News Updates of the Day

Sigurnosni skeneri širom Evrope povezani s kineskom vladom, vojskom

Passengers prepare to place items through Nuctech security scanners at the Brussels Eurostar train terminal on Jan. 17, 2022.

Na nekim od najosjetljivijih mjesta na svijetu, vlasti su postavile sigurnosne uređaje za provjeru koje je izradila jedna kineska firma s dubokim vezama s kineskom vojskom i najvišim razinama vladajuće Komunističke partije.

Svjetski gospodarski forum u Davosu. Najveća evropska luka. Zračne luke od Amsterdama do Atine. NATO granice s Rusijom. Sve ovisi o opremi koju producira Nuctech, koji je ubrzo postao vodeća svjetska kompanija po prihodu, za skenere tereta i vozila.

Nuctech je sankcinirana iz SAD-a već godinama, zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, ali je napravio dubok trag u cijeloj Europi, instalirajući svoje uređaje u 26 od 27 zemalja članica EU-a, u skladu s javnom nabavkom, vlada i korporativnih zapisa pregledanih od strane Associated Press.

Složenost vlasničke strukture Nuctech i njezino širenje globalno upalili su alarme na obje strane Atlantika.

Sve veći broj zapadnih sigurnosnih dužnosnika i politike strahuju da Kina bi mogla iskoristiti Nuctech opremu i sabotirati ključne tranzitne tačke ili dobiti nedozvoljen pristup industrijskim ili osobnim podacima iz predmeta koji prolaze kroz uređaje.

Nuctech kritičari tvrde da kineska vlada efektivno subvencionira firme, tako da mogu ukopati konkurente i dati Pekingu potencijalni uticaj nad kritičnom infrastrukturom na Zapadu, kako se Kina nastoji etablirati kao globalna tehnološka supersila.

„Podaci koji se obrađuju sa tih uređaja su vrlo osjetljivi. To su osobni podaci, vojni podaci, podaci o teretu. To bi mogle biti poslovne tajne. Vi želite biti sigurni da su u pravim rukama„, rekao je Bart Groothuis, direktor cybersecurity u nizozemskom Ministarstvu obrane prije nego što je postao član Europskog parlamenta. „Ti si ovisan o stranom akteru koji je geopolitički neprijatelj i strateški suparnik.”

On i drugi kažu Evropa nema alata za praćenje i otpor takvim mogućim prodorima. Različite zemlje članice su suprotstavljenih pogleda na sigurnosne rizike Nuctecha. Nitko još nije bio u mogućnosti napraviti sveobuhvatnu javnu procjenu gdje i koliko Nuctech uređaja je instalirano diljem kontinenta.

Nuctech odbacuje tvrdnje, tvrdeći da je borba za evropske poslove u skladu s lokalnim zakonima, uključujući i stroge sigurnosne provjere i pravila o zaštiti podataka.

„To je naša oprema, ali vaši podaci. Naš klijent odlučuje što će se dogoditi s podacima „, rekao je Robert Bos zamjenik generalnog direktora Nuctech u Nizozemskoj, gdje firma ima istraživački i razvojni centar.

On je rekao da je Nuctech je žrtva neutemeljenih navoda i da su smanjili svoj tržišni udio u Europi gotovo na pola, od 2019. godine.

„To je prilično je frustrirajuće, da budem iskren”, rekao Bos AP-a. „U 20 godina isporuke te opreme mi nikada nisu imali pitanja povrede ili curenja podataka. Do danas nikada nismo imali nikakav dokaz za to.”

"To nije stvarna firma"

Kako sigurnosne provjere postaju sve povezaniji sa podacima, Nuctech se našla na prvim linijama u SAD-Kina borbi za tehnološku dominaciju koja sada bjesni diljem Evrope.

Osim skeniranje sistema za ljude, prtljag i teret, firma pravi detektore za eksploziv i međusobno povezane uređaje sposobne za prepoznavanje lica, mjerenje temperature tijela i osobne iskaznice ili identifikaciju ulaznica.

Na svojoj internetskoj stranici, nadređena tvrtka Nuctecha objašnjava da Nuctech čini više od pukog pružanja hardvera, integrirajući „cloud computing, velike količine podataka i Internet stvari sa sigurnosnim inspekcijskom tehnologijom i proizvodima za opskrbu klijenata s visoko tehnološkim sigurnosnim rješenjima.”

Kritičari strahuju da pod kineskim nacionalnim obavještajnim zakonima, koji zahtijevaju da kineske tvrtke predaju podatke tražene od sigurnosnih državnih agencija, Nuctech ne bi mogao odbiti pozive iz Pekinga da preda osjetljive podatke o teretu, ljudima i uređajima koji prolaze njenim skenerima. Kažu da postoji rizik da Peking može koristiti Nuctech prisutnost u cijeloj Europi za skupljanje velike količine podataka o prekograničnim trgovinskim tokovima, izvlačenje informacija iz lokalne mreže, kao i da dostave informacije o putnicima, te sabotaže trgovinskih tokova u slučaju sukoba.

U julu 2020. sigurnosni pregled kanadske vlade utvrdio je da X-ray sigurnosne skenere Nuctech potencijalno može koristiti za prikriveno prikupljanje i prenos, informacija, kompromitovanje prijenosnih elektroničkih uređaja koji prolaze kroz skener ili izmijeniti rezultate kako bi se omogućio prenos „zlih” uređaja.

Evropska unija proglasila je krajem 2020. godine mjere koji se može koristiti za blokiranje kineskih izravnih stranih ulaganja. Ali političari u Bruxellesu kažu da trenutno na razini EU sistema nema alata za evaluacije kineskih nabavki, unatoč sve većoj zabrinutosti oko nepravednih državnih subvencija, nedostatka reciprociteta, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

„Ovo postaje sve opasnije. Ja ne bih imao ništa protiv ako bi jedan ili dva aerodroma imala Nuctech sisteme, ali s dampingom cijenama poklopili su puno područja „, rekao je Axel Voss, njemački član Europskog parlamenta, koji radi na zaštiti podataka. „Ovo je sve više i više sigurnosno pitanje. Možete pomisliti da je to strateško ulaganje od kineske vlade.”

OSI Systems, jedan od Nuctech najvažnijih komercijalnih suparnika iz SAD — teško se obrušio na Nuctech. Odbor za vanjske odnose američkog Senata, Vijeće za nacionalnu sigurnost SAD-a, Uprava za sigurnost prometa SAD-a i Ured za industriju i sigurnost Ministarstva trgovine SAD-a izrazili su zabrinutost u vezi s Nuctechom.

Američka uprava za sigurnost prometa rekla je AP-u u e-mailu da je utvrđeno da Nuctech ne ispunjava uvjete za primanje osjetljivih sigurnosnih informacija. Nuctech proizvodi, rekao je TSA, "nisu ovlašteni za korištenje za pregled putnika, prtljage, pristupačne imovine ili zračnog tereta u Sjedinjenim Državama."

U decembru 2020., SAD su dodale Nuctech na popis entiteta Ureda za industriju i sigurnost, ograničavajući izvoz na njih iz razloga nacionalne sigurnosti.

"To nije samo komercijalno", rekao je dužnosnik američke vlade koji nije bio ovlašten govoriti zvanično. “Koristi firme koje podupire država, uz državne subvencije, niske ponude za ulazak u evropsku kritičnu infrastrukturu, a to su civilne zračne luke, pregled putnika, nadzor morskih luka i tereta.”

Passengers walk next to Nuctech security scanners at the Brussels Eurostar train terminal on Jan. 17, 2022.
Passengers walk next to Nuctech security scanners at the Brussels Eurostar train terminal on Jan. 17, 2022.

U Evropi ponude Nuctecha mogu biti 30-50% niže od njihovih konkurenata”, tvrde konkurenti tvrtke, američki i evropski dužnosnici i istraživači koji proučavaju Kinu. Ponekad uključuju i druge olakšice poput produženih ugovora o održavanju i povoljnih zajmova.

U 2009., glavni europski konkurent Nuctecha, Smiths Detection, požalio se da ga takva praksa istiskuje s tržišta, a EU je uveo antidampinšku taksu od 36,6% na Nuctechove skenere tereta.

“Nuctech dolazi s ponudama ispod tržišnih kojima nitko ne može parirati. To nije normalna cijena, to je cijena ekonomskog upravljanja", rekla je Didi Kirsten Tatlow, suurednica knjige China's Quest for Foreign Technology. “To zapravo nije firma. Oni su više kao krilo državnog razvojnog pokreta.”

Nuctechov Bos rekao je da tvrtka drži niske cijene proizvodnjom u Evropi. "Ne moramo uvoziti robu iz SAD-a ili drugih zemalja", rekao je. "Naš lanac opskrbe je vrlo učinkovit s lokalnim dobavljačima, to je glavni razlog zašto možemo biti vrlo konkurentni."

Nuctechovi uspjesi su brojni. Firma, koja otvara urede u Bruxellesu, Madridu i Rimu, kaže da je opskrbljivala kupce u više od 170 zemalja i regija. Nuctech je 2019. rekao da je instalirao više od 1000 uređaja za sigurnosnu provjeru u Evropi za carinu, civilno zrakoplovstvo, luke i vladine organizacije.

U novembru 2020. norveška carina objavila je poziv za kupovinu novog skenera tereta za kontrolni punkt Svinesund, kompleks zdepastih, sivih zgrada na švedskoj granici. Američki suparnik i dvije druge tvrtke žalile su se da su uvjeti kako su napisani dali prednost Nuctechu.

Specifikacije su prepravljene, ali je Nuctech ipak dobio posao. Kineska tvrtka pobijedila je svoje suparnike i po cijeni i po kvaliteti, rekao je Jostein Engen, direktor nabave carinske agencije, a niti jedno ministarstvo norveške vlade nije podiglo crvene zastave koje bi diskvalificirale Nuctech.

"Mi u norveškoj carini moramo se prema Nuctechu odnositi kao prema svima ostalima u našoj konkurenciji", rekao je Engen. "Ne možemo učiniti ništa drugo slijedeći pravila EU o javnim natječajima."

Četiri od pet država članica NATO-a koje graniče s Rusijom - Estonija, Latvija, Litva, Poljska - kupile su opremu Nuctech za svoje granične prijelaze s Rusijom. Kao i Finska.

Dvije najveće evropske luke - Rotterdam i Antwerpen, koje su zajedno pretovarile više od trećine robe, po težini, ulazeći i izlazeći iz glavnih luka EU-a 2020. - koriste uređaje Nuctech, prema svjedočenju parlamenta.

Druge ključne države na rubovima EU-a, uključujući Veliku Britaniju, Tursku, Ukrajinu, Albaniju, Bjelorusiju i Srbiju, također su kupile Nuctech skenere, od kojih su neki donirani ili financirani niskokamatnim zajmovima kineskih državnih banaka, prema javnoj nabavi dokumenti i vladina priopćenja.

Zračne luke u Londonu, Amsterdamu, Bruxellesu, Ateni, Firenci, Pisi, Veneciji, Zürichu, Ženevi i više od desetak diljem Španjolske imaju potpisane ugovore za Nuctech opremu pokazuju korporativni podaci.

Nuctech kaže da je osigurao sigurnosnu opremu za Olimpijske igre u Brazilu 2016., zatim posjet predsjednika Donalda Trumpa Kini 2017. i Svjetski gospodarski forum 2020. Također je osigurao opremu nekim organizacijama UN-a, pokazuju evidencije nabavke.

Sve veća zabrinutost

Kako je Nuctechov tržišni udio rastao, tako je rastao i skepticizam prema firmi.

Kanadske vlasti odustale su od stalne ponude Nuctecha da osiguraju opremu za skeniranje rendgenskim zrakama u više od 170 kanadskih diplomatskih misija diljem svijeta nakon što je vladina procjena utvrdila "povišenu prijetnju" špijunaže.

Litva, koja je uključena u diplomatski sukob s Kinom oko Tajvana, blokirala je Nuctech da isporuči skenere za zračne luke ranije ove godine nakon što je revizija nacionalne sigurnosti otkrila da nije moguće da oprema radi izolirano i da postoji opasnost da bi informacije o riziku mogle procuriti natrag u Kinu, kaže Margiris Abukevicius, zamjenik ministra za međunarodnu suradnju i kibernetičku sigurnost u litvanskom Ministarstvu nacionalne obrane.

Zatim, u avgustu, Litva je odobrila ugovor za Nuctech skener na svojoj granici s Bjelorusijom. Postojala su samo dva ponuđača, Nuctech i ruska tvrtka - od kojih su obje predstavljale zabrinutost za nacionalnu sigurnost - i nije bilo vremena za ponovno raspisivanje natječaja, rekla su dva litvanska dužnosnika za AP.

"To je samo ad hoc odluka koja bira između loših i lošijih opcija", rekao je Abukevicius. Dodao je da vlada razvija mapu puta za zamjenu svih Nuctech skenera koji se trenutno koriste u Litvi, kao i pravni okvir za zabranu kupnje nepouzdane opreme od strane vladinih institucija i u kritičnim sektorima.

Zabrinutost za ljudska prava također stvara prepreke za Nuctech. Tvrtka posluje s policijom i drugim vlastima u zapadnokineskoj regiji Xinjiang, gdje je Peking optužen za genocid zbog masovnog zatvaranja i zlostavljanja manjinskih muslimana Ujgura.

Unatoč pritiscima američkih i europskih kreatora politika kažu da CNNC ne kontrolira svoje korporativno upravljanje ili donošenje odluka.

"Mi smo normalan komercijalni operater ovdje u Europi koji mora poštovati zakone", rekao je Bos. “Ovdje radimo s lokalnim osobljem, plaćamo poreze, doprinosimo društvenoj zajednici i imamo lokalne dobavljače.”

No stručnjaci kažu da su te dodirne točke daljnji dokaz vladinih i vojnih interesa koji okružuju firmu i pokazuju njen strateški interes za Peking.

"Pod Xi Jinpingom, elementi nacionalne sigurnosti države spajaju se s tehnološkim i inovacijskim dimenzijama države", rekao je Tai Ming Cheung, profesor na Školi globalne politike i strategije UC San Diego.

“Vojno-civilna fuzija jedno je od ključnih bojnih polja između SAD-a i Kine. Europljani će morati shvatiti gdje stoje.”

CIA: Havana sindrom nije kampanja strane sile

Cubans drive past the US embassy during a rally calling for the end of the US blockade against Cuba, in Havana, March 28, 2021

CIA je zaključila da američki diplomati koji pate od misteriozne glavobolje i mučnine u onome što je nazvano "Havana sindrom" nisu bili meta u globalnoj kampanji od strane strane sile, objavili su u izvještaju u srijedu.

NBC News, The New York Times i Politico citirali su više dužnosnika upoznatih s obavještajnom procjenom CIA-e o incidentima koji su se prvi put pojavili među diplomatima 2016. u kubanskoj prijestolnici, u kojima su se američki i kanadski dužnosnici žalili na jake glavobolje, mučninu i moguće oštećenje mozga nakon što su čuli visoke zvukove.

Od tada su diplomatski i obavještajni dužnosnici izvijestili o sličnim iskustvima u različitim zemljama uključujući Australiju, Austriju, Kinu, Kolumbiju, Njemačku i Rusiju.

Havana Syndrome
Havana Syndrome

U izvještajima se navodi da CIA ne isključuje inozemnu umiješanost u dvadesetak slučajeva koji su ostali nerazjašnjeni, a koji se i dalje istražuju.

"U stotinama drugih slučajeva mogućih simptoma, agencija je pronašla uvjerljiva, alternativna objašnjenja", rekli su izvori NBC mreže.

Neki američki dužnosnici ranije su tvrdili da su slučajevi mogli biti uzrokovani ruskim mikrovalnim napadima, ali naučnici su izrazili sumnje u teoriju i rekli da ne postoji niti jedna bolest ili uzrok prijavljenih slučajeva.

U izvještajima se navodi da dokument CIA-e izvještava o privremenim nalazima.

“Privremeni izvještaj nije konačan zaključak šire Bidenove administracije ili cijele obavještajne zajednice”, izvijestio je NBC, citirajući američke dužnosnike.

Nalazi su izazvali frustraciju kod nekih od onih koji su se razboljeli, a grupa ljudi rekla je da procjena CIA-e "ne može i ne smije biti konačna riječ o tom pitanju", navodi se u izjavi koju je citirao Times.

"Iako smo došli do nekih značajnih privremenih nalaza, nismo gotovi", rekao je William J. Burns, direktor CIA-e, u izjavi koju citira Times.

"Nastavit ćemo s misijom da istražujemo ove incidente i omogućimo pristup pomoći svjetske klase onima kojima je potrebna."

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Macron potvrdio perspektivu članstva za Zapadni Balkan

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, Paris, 9 Dec. 2021.

Predsjednik Francuske, Emanuel Makron (Emmanuel Macron) poručio je da Zapadnom Balkanu treba poslati jasnu poruku da postoji perspektiva članstva, ali je naveo da se moraju preduzeti reforme unutar Evropske unije (EU) kako bi bio moguċ prijem novih članica.

“Evropa ne može okrenuti leđa Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan je geografski i istorijski, po tragičnosti i obeċanjima o buduċnosti koje nosimo, u srcu evropskog kontinenta. Nose ožiljke koji nas istovremeno podsjeċaju kolika je krhkost mira ali i jačina EU", naveo je francuski predsjednik.

"Moramo da razmotrimo naše odnose sa Zapadnim Balkanom i damo jasnu i iskrenu perspektivu pristupanja”, poručio je Makron.

Francuski predsjednik je ove navode iznio na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta (EP) govoreći o prioritetima francuskog šestomjesečnog predsjedavanja koje je počelo prvog januara ove godine.

On je međutim naglasio da Evropa u postojeċim uslovima nije ona koja može primati nove članice.

„Ovo nije Evropa koja može da ima 31, 32 ili 33 članica. Lagali bismo sebe ako bismo tako mislili”, rekao je francuski predsjednik istakavši neophodnost promjena u EU koje bi omoguċile prema njemu „brže, jasnije i efikasnije odluke”

Makron je najavio inicijativu o organizovanju konferencije o Zapadnom Balkanu koja bi, prema njegovim riječima uslijedila nakon Konferencije o buduċnosti Evropske unije.

Konferencija o budućnosti Evrope je serija rasprava i diskusija koju vode građani i koja će omogućiti ljudima iz cijele Evrope da podijele svoje ideje i pomognu u oblikovanju zajedničke budućnosti.

Riječ je o prijedlogu Evropske komisije i Evropskog parlamenta, koji datira iz 2019. godine i ima za cilj da se sagleda srednjoročna i dugoročna budućnost EU i kakve reforme treba preduzeti u njenim politikama i institucijma.

Glavni cilj ove konferencije je da obuhvati građane, uključujući značajnu ulogu mladih, civilnog društva i evropskih institucija kao ravnopravnih partnera.

Planirano je da Konferencija traje dvije godine, te da se do proljeća 2022. usvoje zaključci radi izrade smjernica o budućnosti Evrope.

Prilikom preuzimanja mandata na čelu EU, Emanuel Makron je veċ najavio da ċe krajem proljeċa biti organizovana konferencija o Zapadnom Balkanu.

Kako je najavljeno to neċe biti konferencija o evropskoj perspektivi veċ o trenutnim goruċim pitanjima u regionu.

SAD: Odloženo aktiviranje nove 5G usluge zbog strahovanja avio-kompanija

Direktori glavnih američkih aviokompanija upozorili su u pismu vladinim zvaničnicima da bi aktiviranje nove telekomunikacione usluge moglo da poremeti rad altimetara na avionima i dovede do prizemljenja hiljada aviona.

Kompanije AT&T i Verajzon odložiće aktiviranje nove internet usluge blizu nekih aerodroma pošto su najveće američke aviokompanije izrazile zabrinutost da bi usluga poremetila rad uređaja na avionima, što bi dovelo do velikog otkazivanja letova.

Odluka je objavljena pošto je Bajdenova administracija pokušala da posreduje u postizanju dogovora između telekomunikacionih kompanija i aviokompanija povodom uvođenja nove 5G usluge, koja je u srijedu trebalo da startuje u Sjedinjenim Državama.

Aviokompanije žele da se spriječi korištenje nove usluge na dve milje oko aerodromskih pista. Kompanija AT&T je saopštila da će odložiti uključivanje novih telekomukacionih tornjeva blizu pista na nekim aerodromima, i da pokušava da riješi spor u saradnji sa federalnim regulatorima.

Malo kasnije, Verajzon je saopštio da će pokrenuti nove elemente svoje 5G mreže, ali je kompanija dodala da je dobrovoljno odlučila da ograniči svoju 5G mrežu oko aerodroma. Verajzon je okrivio kompanije i Federalnu upravu za avijaciju (FAA) navodeći da nisu uspjeli da riješe pitanje "5G navigacije oko aerodroma", iako novi 5G sistem funkcioniše u više od 40 zemalja.

SAD: Avioprevoznici i telekomunikacijske firme u sporu zbog nove 5G usluge
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:48 0:00

Aktiviranje nove 5G usluge, planirano za početak decembra, odloženo je već dva puta. Međutim, direktori najvećih američkih aviokompanija u ponedeljak su upozorili da bi hiljade letova mogle da budu prizemljene ili odložene ako nova tehnologija počne da se primjenjuje blizu većih aerodroma. Oni navode da se pokazalo da nova 5G tehnologija remeti rad ključnog instrumenta na avionima - visinomjera, više nego što su prvobitno mislili.

“Da budemo otvoreni, komercijalni letovi u zemlji će potpuno stati ako se ova usluga ne blokira u blizini većih aerodroma", naveli su direktori avio-kompanija u pismu federalnim zvaničnicima, među kojima je i sekretar za saobraćaj Pit Butidžidž, koji je već ranije zauzeo stranu aviokompanija u ovom sporu.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki je izjavila da ako "stotine ili hiljade letova budu prizemljene", to će uticati na putnike kao i transport tereta neophodnog za lanac snabdijevanja u zemlji.

“Želimo da to izbjegnemo i spriječimo", rekla je Psaki.

Nova usluga brzog interneta koristi segment radio spektra, C-Band, koji je blizu dijela koji koriste altimetri, odnosno visinomjeri - uređaji koji mjere visinu aviona iznad zemlje. Oni pomažu pilotima da slete pri slaboj vidljivosti i povezani su sa drugim sistemima na avionima.

AT&T i Verajzon kažu da njihova tehnologija i oprema ne remete elektroniku aviona i da se bezbjedno koriste u brojnim drugim zemljama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG