Novi saziv Vrhovnog suda Sjedinjenih Država počeo je s radom u ponedjeljak. Najviša američka sudska instanca do kraja lipnja raspravit će niz predmeta od kojih bi neki mogli imati priličan utjecaj na izbore za predsjednika države, u jesen sljedeće godine.
Vrlo je vjerojatno da će Vrhovni sud raspraviti ustavnost reforme zdravstva koja je usvojena na inicijativu predsjednika Baracka Obame. Kako su u nizu saveznih država pokrenute parnice protiv nekih elemenata ovog zakona, administracija je zatražila od Vrhovnog suda da se izjasni o ustavnosti reforme.
U središtu spora je zakonska odredba prema kojoj svaki građanin mora biti zdravstveno osiguran, što znači da oni građani koji nisu osigurani preko svog radnog mjesta moraju sami kupiti zdravstveno osiguranje.
Političari koji se bore za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke – a pobjednik će u jesen sljedeće godine biti protivnik Baracku Obami – kritiziraju reformu zdravstva. Jedan od najpopularnijih republikanaca, guverner Texasa Rick Perry, najavio je da će on – ako postane predsjednik države, odmah ukinuti taj zakon. "Prvi dan mog mandata s užitkom ću potpisati izvršnu odredbu i ukinuti Obaminu reformu. Izbrisat ću je što više mogu" - rekao je Perry.
Pravni stručnjaci kažu da je teško prognozirati kakva će biti presuda Vrhovnog suda u vezi parnica koje su konzervativne udruge pokrenule protiv reforme zdravstva. Odvjetnik Miguel Estrada više je puta pred Vrhovnim sudom za vrijeme devedesetih, kao dužnosnik Ministarstva pravosuđa, iznosio vladino stajalište. Kada je riječ o presuđivanju odlukama zakonodavnog tijela, Estrada kaže: "To su teška pitanja. Svaki put kada se traži od Vrhovnog suda da ukine nešto što je usvojio Kongres, to se pokaže kao vrlo velik problem. Naime, postoji predodžba da u takvim sporovima Kongres ima prednost."
Vrhovni će se sud, uz reformu zdravstva, možda morati izjasniti i o kontroverznom zakonu iz Arizone o ilegalnom useljavanju. Taj zakon dopušta policiji u Arizoni da zaustavlja i legitimira ljude za koje sumnja da su stranci koji su u Ameriku ušli ilegalno. Vlada predsjednika Obama protivi se tom zakonu jer tvrdi da on diskriminira protiv pripadnika određene etničke grupe.
Kako se očekuje, Vrhovni će sud vjerojatno odlučivati i o nekoliko predmeta koji se odnose na sferu osobne privatnosti kao i o ovlaštenjima države da utječe na sadržaj televizijskih programa koje se smatra 'uvredljivima'. Promatrači Vrhovnog suda očekuju sljedećih mjeseci nekoliko vrlo važnih odluka. Caroline Fredrickson iz Američke udruge za Ustav o tome kaže: "Ovaj saziv bi mogao biti od vrlo velike važnosti. Na primjer, na dnevnom je redu zanimljivo pitanje smije li policija, bez sudskog naloga, postaviti na osumnjičenikovo vozili napravu za globalno pozicioniranje."
Riječ je o slučaju elektronskog praćenje osumnjičenog preprodavača droge. Uz taj, Vrhovni će sud raspraviti još nekoliko predmeta koji se bave sferom privatnosti.
Inače, sud od devet članova podijeljen je gotovo 'po pola' – četiri člana su konzervativnog usmjerenja a četiri su liberalnija. Sudac Anthony Kennedy je obično 'jezičac na vagi' koji ponekad glasa s konzervativcima a ponekad s liberalima.