Glasovima 8-1 sudije su dozvolile da pravila, čija implementacija je već duže na čekanju, konačno stupe na snagu, prihvatajući time činjenicu da SAD nemaju dovoljno novca ni ljudstva za deportaciju svih 11 miliona ljudi koji u SAD ne borave legalno.
Sudije su odbacile izazov država Louisiana i Texas, kojima upravljaju republikanci, a koje su tvrdile da bi savezni zakon trebao da traži od vlasti da pritvore i izbace sve osobe koje su nezakonito ušle u SAD, čak i ako predstavljaju mali ili nikakav rizik. Ove države su tvrdile da bi se suočavale sa dodatnim troškovima ukoliko bi savezne vlasti odlučile da odobre ostanak u SAD osobama koje bi onda one morale zatvarati.
Sud je presudio da države uopšte nemaju pravni osnov da bi u tom kontekstu mogle da podnose tužbe.
Centralni dio ovog slučaja je direktiva Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost iz septembra 2021. godine, koja je zaustavila deportacije iz SAD osim u slučajevima kada su pojedinci počinili terorističke akte, špijunažu ili "velike prijetnje za javnu bezbjednost".
Direktiva, izdata nakon što je Biden postao predsjednik, ažurirala je pravila iz mandata Donalda Trumpa o deportaciji ljudi iz SAD, bez obzira na kriminalnu istoriju ili veze u zajednici.
Sudija Vrhovnog suda Brett Kavanaugh je u mišljenju napisao da izvršna vlast nije imala drugog izbora nego da pravi prioritete: "To je zato što izvršnoj vlasti uvijek nedostaje resursa da hapsi i procesuira prekršioca svakog zakona i stalno mora reagovati i prilagođavati se stalno promjenjivim potrebama za javnu bezbjednost i dobrobit američkog naroda".
Sekratar za unutrašnju bezbjednost, Alejandro Mayorkas, pozdravio je odluku Suda, navodeći da će ona omogućiti imigracionim službenicima "da fokusiraju limitirane resurse i akcije za sprovođenje zakona na one koji predstavljaju prijatnju za našu nacionalnu i pograničnu bezbjednost, te javnu sigurnost."
