Najvažnije
Vrhovni sud blokirao uredbu o obaveznoj vakcinaciji ili testiranju u velikim kompanijama
Vrhovni sud Sjedinjenih Država blokirao je uredbu američkog predsjednika Joea Bidena o obaveznoj vakcinaciji ili nedjeljnom testiranju radnika velikih kompanija u vrijeme pandemije Covida 19.
Ista institucija odobrila je administraciji da sprovede odluku o obaveznoj vakcinaciji zdravstvenih radnika.
Tu odluku sud je donio pošto je prošlog petka razmatrao argumente u postupku o obaveznoj vakcinciji koju su novembra 2021. usvojile dvije federalne agencije u namjeri da povećaju stopu imunizacije, bezbjednost zaposlenih i zdravstvenih radnika.
Vrhovni sud donio je podijeljenu odluku u oba slučaja.
U prvom je protiv uredbe predsjednika Bidena glasalo šestoro konzervativnih sudija – dok je podržalo troje liberalnih. U drugom odluka je donijeta sa pet glasova za i četiri protiv – gdje su se konzervativci John Roberts i Brett Kavanaugh pridružili liberalnim sudijama.
Federalna agencija pod nazivom Uprava za bezbjednost i zdravlje na radu ranije je usvojila pravilo koje se odnosi na kompanije sa najmanje 100 radnika koji je potrebno da budu vakcinisani ili nedjeljno testirani na Covid 19.
Pravilo obuhvata više od 80 miliona zaposlenih.
Protivnici te odluke, koje predvodi država Ohio, kao i pojedine poslovne grupe tražile su od sudija da je blokiraju – nakon što je sud niže nadležnosti ukinuo zabranu u vezi sa tom odlukom.
Inače, preduzeća širom SAD trebalo je da počnu da je primjenjuju prošlog ponedjeljka.
Druga obavezujuća odluka podrazumijevala je obaveznu vakcinaciju za oko 10,3 miliona zdravstvenih radnika u oko 76.000 ustanova, uključujući bolnice i domove za starije građane koji se finansiraju iz programa zdravstvenog osiguranja Medicare i Medicaid
U nepotpisanoj presudi Vrhovnog suda u vezi sa velikim kompanijama navodi se da pravilo Uprave za bezbjednost i zdravlje na radu ne predstavlja primjenu regularnih federalnih ovlaštenja.
"Riječ je o značajnom zadiranju u živote, kao i zdravlje – velikog broja zaposlenih", navedeno je u obrazloženju.
"Omogućiti Upravi da reguliše opasnosti i izazove u svakodnevnom životu, jer većina građana ima posao i suočava se sa istim rizicima – značajno bi proširila regulatorna ovlaštenja tog tijela bez odobrenja Kongresa", obrazložio je sud.
Suprotstavljajući se tome, sudija Stephen Breyer predstavnik liberalne struje, ukazao je da većinska odluka sputava sposobnosti federalnih vlasti da se suprotstave prijetnji koju Covid predstavlja po radnike.
Sjedinjene Države vodeća su država u svijetu po broju infekcija i smrtnih slulajeva od posljedica Covida 19.
Stopa smrtnih slučajeva od posledica Covida 19 u Sjedinjenim Državama povećana je za oko 40 posto u odnosu na prethodnu nedjelju, dok su hospitalizacije pacijenata u istom intervalu veće za oko 33 procenata, izjavila je ranije Rochelle Walensky direktorica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Broj hospitalizacija u Americi je u porastu od kraja decembra 2021.
See all News Updates of the Day
Bidenova administracija izdvojila 1,4 milijardi dolara za unaprjeđenje željeznice
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena saopštila je u ponedjeljak da je izdvojila više od 1,4 milijarde dolara za projekte koji poboljšavaju bezbjednost željeznice i povećavaju njen kapacitet, a veliki dio novca dolazi iz zakona o infrastrukturi iz 2021.
„Ovi projekti će učiniti američku željeznicu bezbjednijom, pouzdanijom i otpornijom, pružajući opipljive koristi desetinama zajednica u kojima se nalaze željeznice i ojačaće lanac snabdijevanja za cijelu zemlju“, naveo je u saopštenju Pete Buttigieg.
Tim novcem se finansira 70 projekata u 35 država i Washingtonu. Bezbjednost željeznica postala je ključna briga širom zemlje otkako je voz sa opasnim hemikalijama iskočio iz šina i zapalio se u mjestu Istočna Palestina u državi Ohio, u februaru ove godine.
Predsjednik Biden naložio je saveznim agencijama da za nesreću pozovu na odgovornost operatera voza, kompaniju „Norfolk Southern”, ali je paket predloženih reformi bezbjednosti željeznice „zapeo” u Senatu, gdje zakon još čeka na glasanje.
Bijela kuća također tvrdi da bi moguće zatvaranje vlade zbog poteza republikanaca u Predstavničkom domu ugrozilo bezbjednost na željeznici.
Projekti obuhvataju nadogradnju kolosijeka i popravke mostova, poboljšanje povezanosti između željeznica i pravljenja ruta manje osjetljivih na ekstremne vremenske uslove.
Među projektima je onaj vrijedan 178,4 miliona dolara za obnavljanje putničkih linija u dijelovima Alabame, Louisiane i Mississippija duž Meksičkog zaliva, prvi put od uragana Katrina 2005.
„Ovo je značajna prekretnica, koja predstavlja godine predanih napora da se ponovo povežu naše zajednice poslije razornog uragana Katrina”, rekao je republikanski senator iz države Mississippi Roger Wicker.
„Obnavljanje putničkih željezničkih usluga stvoriće radna mjesta, poboljšati kvalitet života i ponuditi zgodnu opciju putovanja za turiste, doprinoseći ekonomskom rastu i vitalnosti našeg regiona”, rekao je on.
Ova sredstva bi trebalo da omoguće obnavljanje putničkih usluga na obali Meksičkog zaliva pošto je Nacionalna željeznička kompanija „Amtrak” prošle godine postigla sporazum sa kompanijama „CSKS” i "Norfolk Southern” prugama da se omogući putničkim vozovima da nastave da koriste pruge koje su u vlasništvu teretnih željeznica.
„Borimo se da putničke vozove vratimo na obalu Meksičkog zaliva otkako ih je uragan Katrina izbacio iz mreže. To putovanje bilo je ispunjeno preprekama i frustracijama, ali i trenucima radosti, gdje su lokalni i nacionalni predstavnici mogli da se okupe oko vizije povezanijeg regiona”, rekao je Jim Mathews, predsjednik i izvršni direktor Udruženja putnika željeznice.
Prema planu, oko 72,8 miliona dolara opredijeljeno je za rekonstrukciju pruge „Palous River & Coulee Citi” i prateće infrastrukture u državi Washington, kako bi mogli da saobraćaju moderni vagoni.
Projekat u Kentuckyju će dobiti 29,5 miliona dolara za poboljšanje 450 kilometara pruge „Paducah & Louisville” i druge infrastrukture.
U Tennesseu će stići pomoć od 23,7 miliona dolara za nadogradnju oko 42 mosta na 10 različitih pruga kratkih linija.
Republikanci insistiraju na smanjenju troškova dok raste rizik od zatvaranja vlade
Predstavnički dom koji kontrolišu Republikanci ove nedjelje će pokušati da izdejstvuje oštre rezove vladine potrošnje - što je inicijativa koja nema nikakve šanse da bude izglasana na nivou cijelog Kongresa, ali bi mogla da dovede do djelimičnog zatvaranja američke vlade 30. septembra.
Predsjedavajući Kevin McCarthy pokušao je da izbjegne taj scenario kada je, tokom proljeća, postigao načelni dogovor sa demokratskim predsjednikom Joem Bidenom o budžetu. Međutim, neki članovi njegove stranke prijete da će ga smijeniti ako ne podrži oštrije budžetske rezove, koji će sigurno biti odbačeni u Senatu gdje demokrate imaju većinu glasova.
Stotine hiljada federalnih radnika biće na prinudnom odmoru, a niz usluga, od finansijskog nadzora do medicinskih istraživanja, biće suspendovano ukoliko Kongres ne odobri finansije za novu fiskalnu godinu, koja počinje 1. oktobra.
Kongres obično propusti taj rok, i usvaja privremene rezolucije o potrošnji kako bi izbjegao poremećaje u radu vlade dok traju pregovori o buždetu.
Međutim, McCarthy do sada nije uspio da prikupi podršku za privremeno produženje finansiranja rada vlade pošto je grupa predstavnika tvrde republikanske struje odbila da sarađuje sa njim. Republikanci kontrolišu Predstavnički dom tijesnom većinom od 221 prema 212 glasova.
McCarthy je, za sada, stavio na stranu privremenu mjeru, i umjesto toga će staviti na glasanje prijedloge zakona koji odražavaju prioritete konzervativaca.
Kada se Predstavnički dom sastane u utorak, članovi će razmatrati čeitir zakona o potrošnji u novoj fiskalnoj godini, kojima bi se uvele nove restrikcije na pristup abortusu, poništila Bidenova klimatska inicijativa u vrijednosti od 11 milijardi dolara, i nastavila izgradnja zida na američko-meksičkoj granici, što je bio zaštitni znak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
McCarthy kaže da su zakonodavci koji su prošle nedjelje blokirali prijedloge zakona o državnoj potrošnji sada spremniji na saradnju.
"Po svemu sudeći, sada su spremni da sarađujemo i to je možda prilika za nas", rekao je novinarima u ponedeljak.
Te zakonske prijedloge će skoro sigurno odbiti Senat, a Bijela kuća je saopštila da bi Biden uložio veto na dva ta zakona.
McCarthy se nada da će inicijativa dovesti do atmosfere dobre volje što bi mu omogućilo da usvoji privremenu mjeru kojom bi se izbjeglo zatvaranje vlade.
Međutim, kongresmen Mat Gaetz, istaknuti McCarthyjev protivnik, u nedjelju je rekao da neće podržati prijedlog o privremenom finansiranju, čak i ako to dovede do zatvaranja vlade.
"Ako Sekretarijati za rad i obrazovanje moraju da se zatvore nekoliko dana dok ne dovedemo u red budžetske prijedloge, to svakako nije optimalno, ali mislim da je bolje nego da nastavimo ovim putem", izjavio je za televiziju Fox news.
Još jedna pripadnica tvrde struje u Predstavničkom domu, Marjorie Taylor Greene, saopštila je da čak neće podržati ni stavljanje prijedloga o potrošnji na raspravu, zato što uključuju pomoć Ukrajini.
Greene i drugi članovi konzervativnog Kokusa slobode u Predstavničkom domu zalažu se za smanjenje potrošnje vladinih agencija na 1,47 biliona, što je 120 milijardi dolara manje nego što su Biden i McCarthy dogovorili u svom majskom kompromisu.
To je samo djelić ukupnog američkog budžeta koji bi mogao da iznosi 6,4 biliona dolara za ovu fiskalnu godinu. Članovi Kongresa ne razmatraju smanjenje troškova popularnih programa beneficija kao što su socijalno osiguranje i Medicare (program federalnog zdravstvenog osiguranja za starije od 65 godina), za koje se vjeruje da će dramatično rasti kako američka populacija stari.
Za to vrijeme, Senat je za utorak zakazao glasanje o privremenoj mjeri za finansiranje vlade. Ukoliko bude usvojena, to bi moglo da prinudi McCartyja da se osloni na glasove demokrata za njeno usvajanje u Predstavničkom domu čime bi se izbjeglo zatvaranje vlade, ali i izazvao gnjev desnog krila Republikanske stranke, što bi mu potencijalnog ugrozilo poziciju predsjedavajućeg.
Trump je pozvao republikance da dovedu do zatvaranja vlade kako bi se poremetila dva federalna krivična procesa koji se vode protiv njega. Sekretarijat za pravosuđe je saopštio da će se krivični postupci nastaviti i u slučaju da vlada bude zatvorena.
Biden će ugostiti lidere pacifičkih ostrva u američkoj ofanzivi protiv Kine
Predsjednik Joe Biden ove sedmice će biti domaćin drugog samita sa čelnicima pacifičkih ostrva, što predstavlja dio američke ofanzive za blokiranje daljih kineskih prodora u regiju koju je Washington dugo smatrao svojim dvorištem.
Tokom trodnevnog sastanka, SAD će objaviti diplomatsko priznanje za dva pacifička ostrva, obećati novac za infrastrukturu, uključujući poboljšanje internetske povezanosti putem podmorskih kablova, i odati počast regionalnim liderima na utakmici NFL-a.
Biden je prije godinu dana održao inauguracijski samit sa ostrvljanima u Bijeloj kući i trebao se ponovo sastati s njima u Papui Novoj Gvineji u maju. Taj plan je odbačen kada je kriza gornje granice duga u SAD primorala Bidena da prekine putovanje po Aziji.
Na prošlogodišnjem samitu sa 14 pacifičkih ostrvskih država, Bidenova administracija obećala je da će pomoći ostrvljanima da se odupru kineskoj "ekonomskoj prisili", a zajedničkom deklaracijom odlučeno da ojačaju partnerstvo, navodeći da dijele viziju regiona u kojem će "demokratija moći da cvijeta".
Bijela kuća je saopštila da će se ovogodišnji napori fokusirati na prioritete, uključujući klimatske promjene, ekonomski rast, održivi razvoj, javno zdravlje i borbu protiv ilegalnog ribolova.
Sjedinjene Države će također službeno priznati Kukova ostrva i još jednu malu naciju, Niue, po prvi put tokom samita.
Neki preskaču samit
Premijer Solomonoskih ostrva Manasseh Sogavare, koji je produbio veze svoje zemlje s Kinom, preskočit će samit. Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da su SAD "razočarane" Sogavareovom odlukom.
Čini se da Washington nije napravio nikakav napredak u ponudi značajnih sredstava za infrastrukturu i proširenu pomoć Solomonskim ostrvima. Sogavare je posjetio Kinu u julu, najavljujući sporazum s Pekingom koji se temelji na sigurnosnom paktu potpisanom prošle godine.
Bijela kuća je 2022. godine rekla da će SAD uložiti više od 810 miliona dolara u proširene programe pomoći pacifičkim ostrvima.
Meg Keen, direktorica programa pacifičkih ostrva na australskom institutu Lowy, rekla je da, iako su SAD otvorile nove ambasade i kancelarije USAID-a u regionu od prošlogodišnjeg samita, Kongres tek treba da odobri sredstva.
Ona je dodala da ostrvske zemlje Pacifika "pozdravljaju ponovno angažovanje SAD u regionu, ali ne žele da geopolitičke sukobe rezultiraju eskalacijom militarizacije".
Premijer Vanuatua Sato Kilman također neće prisustvovati samitu, rečeno je Reutersu iz njegovog ureda.
Zastupnici su Kilmana izabrali prije dvije sedmice da zamijeni Ishmaela Kalsakaua, koji je izgubio nepovjerenje zbog poteza koji je uključuju potpisivanje sigurnosnog pakta sa američkim saveznikom Australijom.
SAD još uvijek pregovara o otvaranju ambasade u Vanuatuu, ali nisu značajno povećale svoj angažman s tom nacijom, koja Kinu smatra svojim najvećim vanjskim kreditorom.
Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da su SAD na putu da otvore ambasadu u Vanuatuu početkom sljedeće godine i da će drugi zvaničnici Vanuatua prisustvovati samitu.
Fidži je pozdravio snažnije američko regionalno prisustvo jer čini Pacifik "bezbjednijim".
Washington je ove godine obnovio sporazume s Palauom i Mikronezijom koji mu daju ekskluzivni vojni pristup strateškim dijelovima Pacifika, ali to tek treba učiniti s Maršalovim otocima, koji žele više novca za rješavanje nasljeđa masovnih američkih nuklearnih testiranja 1940-ih i 50-ih godina.
Zvaničnik Bidenove administracije rekao je da je uvjeren u sklapanje sporazuma s Maršalovim ostrvima.
Oko 10.000 migranata stigne u New York svakog mjeseca
Istovremeno dok ugošćuje svjetske lidere na godišnjem skupu Generalne skupštine UN-a, New York je suočen sa imigrantskom krizom jer pogranične savezne države, kao što je Teksas, svakoga dana šalju stotine migranata u taj grad. Prilog pripremio Jorge Agobian.
Širi se štrajk u auto industriji, radnici izašli na ulice u 20 američkih država
Članovi sindikata Ujedinjenih radnika u automobilskoj industriji (UAV) proširili su štrajk protiv velikih kompanija, i obustavili rad u 38 centara za distribuciju auto-dijelova kompanija General Motors i Stellantis u 20 država.
Još 5.600 radnika priključio se štrajku u koji je prošle nedjelje stupilo 13.000 od 146.000 članova sindikata.
Ford je pošteđen dodatnih štrajkova pošto je kompanija ispunila neke od zahtjeva sindikata tokom pregovora prošle nedelje, saopštio je predsjednik UAV Shawn Fain.
"Postigli smo stvaran napredak u Fordu", rekao je Fain tokom online izlaganja članovima sindikata. "I dalje treba da riješimo neka ozbiljna pitanja, ali želimo da priznamo da Ford pokazuje ozbiljnu namjeru da postigne dogovor."
"U GM-u i Stellantisu je druga priča", dodao je predsjednik sindikata.
Te kompanije su, prema njegovim riječima, odbacile prijedloge sindikata da povećaju plate zbog većih troškova života, daju radnicima dio profita i garantuju bezbjednost poslova.
Ugovor UAV sa automobilskim kompanijama ističe u ponoć, 14. septembra, a radnici su obustavili rad i izašli iz Fordove fabrike blizu Detroita, fabrike General Motorsa u Wentzvilleu u Missouriju, i fabrike džipova kompanije Stellantis u Toledu u državi Ohio.
Fain je ranije ove nedjelje rekao da će pozvati radnike u još više fabrika da štrajkuju ako se ne postigne značajan napredak u pregovorima sa automobilskim kompanijama. Pregovori su nastavljeni u četvrtak iako nijedna strana nije prijavila neki pomak, a stavovi su im i dalje veoma udaljeni kada je riječ o povećanju plate.
Pa ipak, posljedice se još ne osjećaju u salonima za prodaju automobila širom zemlje - vjerovatno će biti potrebno nekoliko nedjelja dok štrajk ne izazove značajniji manjak novih vozila, smatraju analitičari. Cijene bi, međutim, mogle da porastu, ako dođe do povećane kupovine zbog straha potrošača od smanjene ponude.
Sindikat traži povećanje plata od 36% u naredne četiri godine, i ukidanje nižih platnih razreda za nove radnike, a najsmjeliji zahtjev je 32-časovna radna nedjelja za plaćenih 40 sati.
Automobilske kompanije kažu da ne mogu da priušte da ispune zahtjeve sindikata uprkos ogromnom profitu, jer moraju da investiraju u prelazak na električna vozila.
Detroit News je objavio u četvrtak da je portparol sindikata u privatnoj prepisci porukama na platformi X, napisao da pregovarači namjeravaju da "nanesu štetu reputaciji i izazovu operativni haos" u automobilskim kompanijama, te da "ako budemo uspjeli da im nanosimo rane mjesecima, neće znati šta da rade".
Ford i General Motors kažu da su poruke znak da UAV nema dobre namjere u pregovorima.
"Sada je jasno da su lideri UAV sve vrijeme namjeravali da izazovu višemjesečne poremećaje, bez obzira na štetu koju su izazvali svojim članovima i njihovim zajednicama", saopštio je GM.
Portparol UAV nije potvrdio da je napisao poruke, koje su povezane sa istom fotografijom kao i njegov nalog na X-u, i nazvao ih je "privatnim porukama koje nije trebalo da budu objavljene", preneo je Detroit News.
