Vrhovni sud Holandije izrekao je danas pravosnažnu presudu po žalbama na presudu Apelacionog suda iz 2017. godine, kojom je potvrdio presudu tog suda da je Holandija djelimično odgovorna za smrt oko 300 Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine.
Žalbe su uložili i predstavnici udruženja žrtava genocida u Srebrenici, ali i država Holandija.
Naime, 2007. godine više od 6.000 članova porodica ubijenih u genocidu u Srebrenici tužilo je Holandiju, a zbog uloge holandskog bataljona UN u zaštićenoj zoni Srebrenica ljeta 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ušle u grad, te nakon toga ubile oko osam hiljada muškaraca i dječaka.
Prema presudi Apelacionog suda Holandija je djelimično odgovorna za smrt oko 300 Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine.
Naime, utvrđeno je da snosi odgovornost za smrt više od 300 muškaraca koji su 13. jula 1995. pripadnici holandskog bataljona protjerali iz UN-ove baze znajući da će biti ubijeni.
Ova je presuda predstavlja i značajnu prekretnicu da i vlade mogu biti odgovorne ukoliko mirovne snage koje šalju u sastav misije UN ne uspiju da zaštite civile tokom oružanog sukoba.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, jednog od podnosilaca tužbe protiv Holandije, za Radio Slobodna Evropa kaže kako presudom Vrhovnog suda Holandije o odgovornosti te države za genocid u Srebrenici nisu zadovoljni, te će pravnu bitku nastaviti pred Međunarodnim sudom za ljudska prava.
"Nismo zadovoljni, ali ipak su odgovorni. U Potočarima je bila zastava UN, mi smo bili pod zaštitom i oni su odgovorni koliko god oni smatrali da nisu, ne postoji nijedna gumica kojom mogu izbrisati svoju odgovornost", rekla je Munira Subašić.
Subašić je potvrdila i da pravna bitka za dokazivanje odgovornosti Holandije neće stati na ovoj presudi, već će se žaliti i Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu.
"Samim slučajem Nuhanović i samim slučajem Mustafić prihvatili su 100 posto odgovornost. Moraće i za ovo", navela je.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kaže kako detalje presude nisu mogli čuti, jer je izricana na holandskom jeziku, a prevodioci nisu bili obezbijeđeni, što je, smatra, jedan od pokazatelja lošeg odnosa prema žrtvama. I presuda je, kaže, nezadovoljavajuća.
"Pogotovo nisu zadovoljne majke, imajući u vidu da je u prethodnom postupku odgovornost Holandije bila nekih, kako oni to kažu 30 posto za zločine koji su počinjeni,. Odnosno za lica koja su bila u okviru same baze, a sada je taj nivo smanjen na deset posto odgovornosti, što je još i manje i poražavajuće", navodi Tahirović za RSE.
U januaru ove godine Generalni zastupnik Vrhovnog suda izdao je neobavezujuće mišljenje u kojem presudu iz 2017. godine smatra iracionalnom i da ona ne može biti održiva.
Vrhovni sud po tužbi Srebreničanina Hasana Nuhanovića ranije je donio odluku prema kojoj je Holandija odgovorna za smrt tri Bošnjaka iz Srebrenice.
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ove godine ukupani su posmrtni ostaci još 33 žrtve genocida, pronađeni u više masovnih grobnica, a porodice su za njima tragale duže od 20 godina.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.
Na komemoraciji žrtvama genocida počinjenog prije 24 godine u "Sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija" ove godine čule su se osude genocida, te pozivi na donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i pozivi na pomoć u traganju za istinom o sudbini preostalih žrtava čija tijela još nisu pronađena.
