Uprkos brojnim predmetima koji su pronađeni tokom godina, nedavno otkriće srednjovjekovnog mača, koji je zaboden u kamenu na dnu rijeke Vrbas, oduševio je istoričare, ronioce i arheologe, a izazvao veliko zanimanje građana Banjaluke. Mnogi su ga odmah nazvali „banjalučki excalibur“.
Ovaj neprocijenjivi trag bogate istorije slučajno su pronašli ronioci RK „BUK“ tokom svojih redovnih zarona, a koliko se može procijenti na podvodnom snimku i na osnovu tipološke analize sječiva, nakrsnice i jabučice mača, korišten je u razdoblju od zadnje četvrtine 13. do prve polovine 15. vijeka.
„Svakako da sam položaj mača koji jeste zaboden u kamen asocira na priču o excalibur-u. Mač se nalazi u blizini srednjovijekovne arheološke lokacije, te je vjerovatno u nekom trenutku dospio u vodu među stijene gdje je vremenom i okamenjen“, objašnjava za Glas Amerike Ivana Pandžić, kustos i arheolog Muzeja Republike Srpske.
U proteklih skoro devedeset godina, koliko Muzej RS postoji, pronađen je samo jedan srednjovjekovni mač i to dosta oštećen koji se danas čuva u Zbirci srednjovjekovnog oružja i oklopa. Zato je, kako kažu u Muzeju RS, pronalazak jednog ovakvog predmeta značajno arheološko otkriće na teritoriji grada Banja Luke.
U toku pripreme za vađenje mača iz Vrbasa
Nakon nevjerovatnog pronalaska, stručnjaci naglašavaju, da je potrebno adekvatno i na profesionalnom nivou izvesti vađenje samog mača iz Vrbasa. Ovo je i krajnji cilj projekta pod nazivom „Vrbaski mač u kamenu“ koji je ujedinio arheologe i ronioce i otvorio mogućnost licenciranja prvih ronilaca u podvodnoj arheologiji u Republici Srpskoj.
Podvodna arheologija, iako je prvenstveno vezana za marinska područja, na prostorima Republike Srpske predstavlja novi vid arheoloških istraživanja fokusiran na rijeke i jezera, koji otvara vrata u nove i značajne istorijske činjenice koje su se dešavale na našim prostorima.
U tom smislu ronioci RK „BUK“ pohađaju kurs Priobalne i podvodne arheologije koji će im omogućiti da steknu vještine i iskustvo u istome, a koje će zatim moći primijeniti u ovom, ali i svim budućim projektima i podvodnom terenskom radu.
Naša sagovornica Ivana Pandžić , s druge strane, kao arheolog je završila obuku za ronioca, dok je njena koleginica Ana Ćurić iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, koja je inače ronilac i biolog, završila kurs podvodne arheologije u Hrvatskoj.
„Iskustvo ronjenja je zaista predivno, ali same aktivnosti podvodne arheologije nisu nimalo jednostavne. Metodologija rada je ista kao na kopnu, s tim da ste ogranični sa alatom, pokretima, kao i vremenom koji smijete provesti pod vodom. Ovaj zajednički projekat RK 'BUK', Muzeja RS i Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa RS svakako je prekretnica, prije svega što se vidi potreba za podvodnim istraživanjem, a s druge strane dalo nam je mogućnost daljeg usavršavanja koje će svakako biti iskorišteno“, kaže Ivana Pandžić.
Prekretnica za podvodnu arheologiju
Novim stečenim znanjem i aktivnim angažmanom svi učesnici u projektu ističu da žele doprinijeti kulturnom i turističkom razvoju grada Banja Luke i Republike Srpske. Zato je njihova obuka i podrška važna i za ovaj, ali i za sve buduće ekspedicije i projekte.
Tek nakon što svi ronioci i arheolozi završe obuke pristupiće se vađenju mača iz Vrbasa. S obzirom na to da je mač doslovno zaboden u kamen, potrebno ga je izvući zajedno sa dijelom kamena/stijene što zahtijeva da se pod vodom izvede tehničko odvajanje.
„Riječ je o sasvim novom i nesvakidašnjem poduhvatu na našim prostorima i smatramo da će njegova realizacija, od obuke i vađenja mača, do njegove restauracije i prezentacije u vidu snimanja dokumentarnog filma, kao i uvrštavanja mača u stalnu postavku Muzeja RS, biti jedan od vrijednih primjera promocije našeg Grada i brige o našem kulturnom nasljeđu“, poručuju iz Muzeja RS naglašavajući da su ovakvi mačevi na našim prostorima relativno rijetki, zbog čega je njegovo spašavanje od prioritetnog značaja, kako za Muzej, tako i za Grad.
Prema riječima Ivane Pandžić ovo otkriće svakako ima višestruki značaj: „Prije svega otvara se mogućnost da se istraži korito sa ovog aspekta, zatim da se sakupe i sačuvaju svi predmeti koji mogu upotpuniti naša saznanja o dalekoj prošlosti našeg grada, a tu je svakako i turistički potencijal, kroz prezentaciju, kako istraživanja, tako i ronjenja kao sporta“.
Nakon vađenja iz Vrbasa, temeljnog čišćenja i konverzacije „banjalučki excalibur“ će se čuvati u fundusu Muzeja RS i biće dostupan posjetiocima, istraživačima i zaljubljenicima u srednjovjekovnu prošlost našeg grada i okoline, a u vremenu koje dolazi ovaj značajni trag banjalučke istorije svakako će ostati upamćen i kao otkriće koje je bilo prekretnica za popularizaciju arheologije i podvodne arheologije.