Sirahudin Hakani, koga su SAD ucijenile na 10 miliona dolara za sve informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja, sastao se sa porodicama nekih od napadača na događaju u ponedjeljak u luksuznom hotelu u glavnom gradu Afganistana, rekao je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kari Said Kosti.
Kosti je tvitovao zamagljene slike Hakanija kako se moli i grli članove porodice poginulih bombaša samoubica i rekao da je ministar kasnije pozdravio bombaše samoubice kao "heroje islama i zemlje". Hakani se posljednjih godina nije pojavljivao u javnosti, uključujući i period nakon povratka talibana na vlast.
Talibani su u augustu povratili kontrolu nad zemljom nakon što su skoro 20 godina vodili smrtonosnu pobunu protiv afganistanske vlade koju podržava Zapad i koalicionih snaga predvođenih SAD-om. Globalna zajednica je, međutim, ignorisala pozive islamističke grupe da prizna njihovu privremenu vladu u Kabulu, navodeći ljudska prava i druge brige.
"Nastupanje islamskog sistema rezultat je krvi naših mučenika", rekao je Hakani, koji je poznatiji po tome što je vodio Hakanijevu mrežu militanata koje Washington krivi za samoubilačke napade na strane trupe u posljednje dvije decenije.
"Sada, ti i ja moramo se uzdržati od izdaje težnji naših mučenika", naglasio je Hakani. On je podijelio 125 dolara porodicama "mučenika" i obećao zemljište za svaku porodicu, rekao je Kosti.
Kosti je kasnije govorio za jednu afganistansku TV mrežu i branio Hakanija zbog hvaljenja bombaša samoubica. On je tvrdio da su napadi dio talibanskog "džihada" protiv okupacije Afganistana od strane američkih i savezničkih trupa. On se također branio zamagljivanje slika Hakanija, navodeći bezbjednosne razloge da ministar ostane u sjenci.
Vjeruje se da su finansijska i vojna snaga Hakanijeve mreže odigrale ključnu ulogu u pomaganju talibanima da održe i prošire svoju pobunu.
Zvaničnici Talibana odbacuju postojanje mreže kao zapadnu propagandu, navodeći da je Hakani zamjenik Hibatulaha Akhundžade, poglavara Talibana koji se povukao.
Kritičari kažu da ceremonija u ponedjeljak u Kabulu neće pomoći u pokušajima talibana da dobiju međunarodno priznanje njihove vlade, koja je već na udaru kritika zbog nedostatka inkluzivnosti.
"Imenovanje Siraja Hakanija za vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova već je otežalo zemljama, posebno SAD, da se više angažuju sa talibanskom vladom", rekao je Jonathan Schroden, analitičar za vojne operacije u američkom Centru za pomorske analize.
"Njegove radnje (u ponedjeljak) će to učiniti još težim i vjerovatno udaljiti šanse za formalno priznanje vlade u budućnosti", rekao je on za Glas Amerike
"Međunarodna zajednica će vjerovatno nastaviti da sarađuje sa nekim pripadnicima Talibana koji nisu iz Hakanija kako bi humanitarnu pomoć bila poslata direktno za narod Afganistana, ali nema sumnje da će ovakve akcije učiniti manje privlačnim za te zemlje razmatranje formalizacije odnosa sa talibanskom vladom" rekao je on.
Analitičar Torek Farhadi, bivši savjetnik afganistanske vlade, rekao je da je ključni izazov sa kojim se grupa suočava "senzibilizacija" [ubeđivanje] svih talibanskih činova da je rat sa Amerikom okončan, i da "svi oni moraju da se okrenu da bi pobijedili u ekonomskom ratu" kako bi spriječili širenje siromaštva u zemlji.
Talibani se "sastoje od strana i grupa, od kojih neke žele stalno da podsjećaju druge na velike žrtve kroz koje su prošli kako bi došli do ove tačke gdje kontrolišu državu", primjetio je Farhadi.
"Druge grupacije znaju da bi bili međunarodno priznati, moraju da smire retoriku. Ali zaboraviti koliko su bile intenzivne dvije decenije rata moglo bi da prouzrokuje da neki nezadovoljni borci napuste svoje redove i pridruže se nasilnim grupama poput ISIS-K", rekao je Farhadi rekao je za Glas Amerike, koristeći akronim za afganistanski ogranak Islamske države, IS-Horasan.
Talibanski delegati trebalo bi da u srijedu prisustvuju višeslojnom sastanku u Moskvi sa izaslanicima iz Rusije, kao i dvije zemlje koje dijele granicu sa Afganistanom - Kine i Pakistana. Očekuje se da će talibani pokrenuti pitanje priznavanja nove vlade u Kabulu.
Ruski, kineski i pakistanski delegati održali su u utorak trilateralne razgovore uoči sastanka sa talibanima i složili se da pruže humanitarnu i ekonomsku pomoć Afganistanu.
Na sastanak je pozvana i jedna američka delegacija, ali je portparol State Departmenta Ned Price u ponedjeljak naveo "logističke razloge" za nedolazak na razgovore u Moskvi i rekao da će se delegacija pridružiti takvoj sjednici u budućnosti.
Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov rekao je u utorak da Moskva uskraćuje priznanje talibanima čekajući da ispune obećanja koja su dali prilikom preuzimanja vlasti, uključujući i političku i etničku uključenost nove vlade.
"Zvanično priznanje Talibana za sada se ne raspravlja", rekao je Lavrov novinarima. "Kao i većina drugih uticajnih zemalja u regionu, mi smo u kontaktu sa njima. Podstičemo ih da ispune obećanja koja su dali kada su došli na vlast", rekao je on.
Washington je zamrznuo skoro 10 milijardi dolara afganistanske imovine, uglavnom pohranjene u američkim Federalnim rezervama, od kada su talibani preuzeli državu.
Američka administracija tvrdi da želi da pozove ovu grupu na odgovornost i poštovanje datih obećanja da će štititi prava svih Afganistanaca, posebno prava žena, te da će uspostaviti inkluzivnu vladu koja će upravljati zemljom koja je pogođena nemirima.
