Linkovi

Vlada Srbije uputila KFOR-u zahtjev za vraćanje dijela srpskih snaga na Kosovo


Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić tokom sjednice na kojoj je odlučeno da se zatraži povratak dijela vojno-policijskog osoblja na Kosovo. (Foto: Fonet/Zoran Mrđa)
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić tokom sjednice na kojoj je odlučeno da se zatraži povratak dijela vojno-policijskog osoblja na Kosovo. (Foto: Fonet/Zoran Mrđa)

Na administrativnom prelazu Merdare KFOR-u je u petak predat zahtjev Vlade Srbije za vraćanje 100 do 1.000 pripadnika srpskih snaga bezbjednosti po Rezoluciji 1244 na teritoriju Kosova i Metohije, javio je RTS.

Vlada Srbije donijela je u četvrtak uveče odluku da, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN, KFOR-u uputi zahtjev za vraćanje do 1.000 pripadnika srpskih snaga bezbjednosti na teritoriju Kosova i Metohije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je za RTS da je odluka donesena jednoglasno, ističući da bi to dovelo do smanjenja tenzija, ali da KFOR vjerovatno neće prihvatiti zahtjev Srbije.

„Ovo je prvi put da je Vlada Srbije usvojila takav zahtev, koji je u skladu sa Rezolucijom 1244. Donet je jednoglasno. Radi se o stotinama do hiljadu pripadnika vojno-policijskog osoblja Srbije. Mislim da ne postoji mogućnost da oni prihvate naš zahtev. Prihvatanje bidoprinelo miru, smanjenju tenzija i mislim da bi to bila bila dobra odluka”, rekao je Vučić za Radioteleviziju Srbije, prenijela je agencija Fonet.

Ta tema u Srbiji aktuelizovana je u jeku novih tenzija sa Kosovom, čija je jedna od posljedica, izlazak predstavnika srpske zajednice iz instutucija centralnih kosovskih vlasti, kao i onih na sjeveru te države.

Napetosti su dodatno kulminirale postavljanjem barikada na sjevernom dijelu Kosova i blokadom puteva, pošto je kosovska policija prošle subote uhapsila svog bivšeg pripadnika Dejana Pantića, osumnjičenog za napad na službenike Centralne izborne komisije (CIK) na sjeveru Kosova i policiju.

Napadi su se dogodili dok se CIK pripremala za lokalne izbore u opštinama na sjeveru Kosova – čije održavanje je u međuvremnu odloženo za april 2023.

Vlasti Srbije smatraju da, prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija donijetoj po okončanju NATO intervencije na području bivše Savezne Republike Jugoslavije i Kumanovskog sporazuma kojim je 1999. okončan rat, na raspolaganju imaju mogućnost da zatraže raspoređivanje dela pripadnika srpskih vojno-policijskih snaga.

Za to im je, međutim, prema podsjećanju stručnjaka i javnosti potrebna dozvola KFORA – međunarodnih mirovnih snaga koje se više od dvije decenije staraju o bezbjednosti svih zajednica koje naseljavaju Kosovo.

O tom nastojanju vlasti Srbije nedavno je govorio Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika američkog držvnog sekretara, koji boravi u posjetama država Balkana.

U Beogradu i Prištini je istakao da Sjedinjene Države kategorički odbacuju povratak Vojske Srbije na sjever Kosova.

„Ne treba da militarizujemo ovu krizu. Ovo nije trenutak da se koristi vojska, ovo je trenutak da se koristi diplomatija, dijalog i kompromis. kao i mašta, da zamislimo šta donosi budućnost regiona”, istakao je Escobar u razgovoru za Televiziju N1.

Napomenuo je i da stav prema kom Kosovo ima bezbjednosne garancije SAD nije prijetnja Srbiji, i da te garancije važe i za Srbe u sjevernoj Mitrovici.

„Nećemo dozvoliti da neko da sa Kosova ugrozi Srbiju, i nećemo da prijeti bezbjednosti i stabilnosti na sjeveru Kosova”, ukazao je on.

Namjera vlasti Srbije da se obrate KFOR-u u vezi sa povratkom dijela vojno-policijskih snaga Srbije – podsjetila je dio javnosti da se ne radi o prvoj inicijativi pokrenutoj u tom smjeru.

Nešto slično je februara 2003, učinio i bivši premijer Srbije Zoran Đinđić, zvaničnik koji je bio žrtva atentata marta 2003. godine.

On se tim povodom obratio tadašnjem komandantu NATO za jugoistočnu Evropu admiralu Gregoryju Johnsonu.

Uslijedio je odgovor da je u tom trenutku prerano govoriti o povratku vojske na područje bivše pokrajine Srbije koja je, nepunu deceniju poslije ratnih sukoba 1999, nezavisnost proglasila februara 2008.

XS
SM
MD
LG