Stotine crkava, džamija i sinagoga svjedoče o više od pet stotina godina zajedničke historije, a sa svojim etničkim skupinama, pravoslavcima, katolicima i bošnjacima, glavni grad Sarajevo poznat je kao "Jeruzalem Evrope".
Ali, poglavar islamske zajednice u BiH, reisul-ulema Husein ef. Kavazović, kaže da vjernici ne mogu sami postići pomirenje.
"Na političkim elitama je najveći dio posla. Za početak je važno da prestanu sa svojim ideološkim manipulacijama religijom zbog sopstvenih političkih ciljeva. Na nama je, naravno, da im takve stvari ne dopuštamo", kaže Kavazović.
Iako nacionalisti iz svih etničkih skupina insistiraju na ekskluzivnosti samo njihove strane, vjerske vođe se ipak žele međusobno pomiriti nakon rata koji se odigrao od 1992. do 1995. godine, u kojem je stradalo više od 100 hiljada ljudi, a više od milion ih je raseljeno.
Fratar Željko Brkić iz Kraljeve Sutjeske, jednog od najstarijih franjevačkih samostana u BiH, još iz 1385. godine, kaže da "BiH može jedino preživjeti kao multietnička država, bez obzira koliko se političari trudili uvjeriti nas kako to nije moguće".
Njegove pravoslavne, jevrejske i muslimanske kolege se slažu sa tim.
"Veoma je važno da imamo različite kulture i religije, a na temlju toga lako možemo potvrditi i izgraditi vlastiti identitet", kaže Naktarije, đakon iz pravoslavnog samostana Žitomislići u Hercegovini.
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH navodi primjer Sarajeva i bliske suradnje muslimana koji su pomagali jevrejima da se sakriju od nacista u Drugom svjetskom ratu, ali i jevreja koji su pomagali ljudima svih vjera tokom troipogodišnje opsade Sarajeva devedesetih godina.
"Sarajevo je možda i najbolji primjer da je zajednički život moguć i da kao takav predstavlja jedini način života na ovim prostorima", kaže Finci.
Ove sedmice u Sarajevo je doputovalo 120 mladih lidera kako bi učestvovali u muslimansko-jevrejskoj konferenciji čiji je organizator Ilja Sychrovski.
"Ovdje se zaista osjećamo kao kod kuće", rekao je Sychrovski.
Facebook Forum