Na sjednici se obratio Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH) koji je predstavio svoj 63. Izvještaj generalnom sekretaru UN-a o statusu provođenja mira u BiH, kako je ranije saopšteno iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
Izvještaj se odnosi na period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023. godine.
U okviru rasprave o BiH, Savjetu bi trebalo da se obrati i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Šta je navedeno u Šmitovom izvještaju?
U izvještaju objavljenom na stranici OHR-a je između ostalog navedeno da je taj period obilježilo formiranje vlasti nakon oktobarskih opštih izbora, ali i "disruptivna retorika i djelovanja vladajuće koalicije u Republici Srpskoj".
Apstrofirao je da su vlasti u RS (jednom od dva bh. entiteta) pojačale svoje secesionističke aktivnosti u tom periodu, te je naglasio uticaj predsjednika RS, Milorada Dodika, u tome.
"Vlasti u RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH, OHR-a i zauzimaju konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima", navodi se u izvještaju.
Podsjetio je na zajedničku izjavu članova vladajuće koalicije u RS od 24. aprila, te upozorio da se radi o opasnom razvoju događaja.
"Preusmjeravanje, ukidanje ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju na raspolaganju da odgovore na ove aktivnosti", rekao je Šmit u izvještaju.
Dodao je da je suspendovao zakon o nepokretnoj imovini usvojen u Narodnoj skupštini RS, jer je bio "baziran na pogrešnom razumijevanju ustavne strukture i bio u kršio ranije sudske odluke".
Upozorava da postoji jasna tendencija ka autoritarnoj politici u RS, te da predloženi zakoni – poput onih o kriminalizaciji klevete ili registrovanju organizacija koje se finansiraju iz inostranstva – smanjuju prostor manevrisanja civilnom društvu i medijima.
Istakao je da se u Federaciji BiH (drugom bh. entitetu) još nije formirala vlast, te da je zastoj na ovom putu štetan za zemlju i njene evrointegracije.
Zaključio je da mimo usvajanja budžeta na državnom i entitetskim nivoima nije mnogo učinjeno na ispunjenju ciljeva iz agende "5+2", što su uslovi koje BiH treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a.
Svakih šest mjeseci, visoki predstavnik u BiH podnosi izvještaj SB UN, u kojem daje svoju ocjenu političke situacije u zemlji.
Šta poručuje RS u svom izvještaju?
Republika Srpska (RS, jedan od dva bh. entiteta) je takođe uputila svoj izvještaj SB UN, u kojem je entitetska Vlada izrazila svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH.
U njemu navode da je RS posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu, "kao i suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH".
Ističu da sve strane u BiH moraju poštovati i pridržavati se Dejtonskog sporazuma.
Prema izvještaju, prisustvo OHR-a u BiH je nespojivo sa suverenitetom BiH te se radi o "stranoj sili koja prisvaja i vrši neograničenu, despotsku vlast nad građanima BiH".
U RS ističu da ekonomske sankcije Evropske unije (EU) za RS podrivaju bh. integraciju u ovaj blok, ali da je ovaj entitet i dalje posvećen sprovođenju neophodnih reformi za evropske integracije.
Takođe, naglašavaju da mir u BiH nije narušen, kao i da se RS po pitanju rata u Ukrajini "ne svrstava ni na jednu stranu".
U posljednjem od pet dijelova izvještaja, tvrde da "strano uplitanje u BiH [...] podriva razvoj i stabilnost BiH".
Izvještaj koji RS redovno šalje generalnom sekretaru UN, na sjednicama SB UN uobičajeno čita ruski ambasador pri ovoj organizaciji.
Politički predstavnici iz RS smatraju Šmita "običnim njemačkim državljaninom", te tvrde da njegov izbor na poziciju visokog predstavnika nije legitiman, u čemu u SB UN imaju podršku Rusije i Kine.
Savjet za provođenje mira (PIC) je izabrao Šmita bez saglasnosti Rusije, koja zajedno sa predstavnicima RS tvrdi da je ovo imenovanje morao potvrditi i SB UN - dok ostale članice PIC tvrde suprotno.
PIC je tijelo koje visokom predstavniku daje smjernice njegovog rada,
