Linkovi

Top priča BiH

Rasprava u Vijeću sigurnosti UN: Rusija protiv Schmidta, SAD kažu da je njegov izbor gotova stvar

Christian Schmidt

U Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) održana je rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, čemu se protivi Rusija, ali se o potvrdi njegovog imenovanja nije glasalo.

Predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti, Vassily Nebenzia, rekao je da bi Schmidtov izbor rezolucijom trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti, pozivajući se na raniju praksu. Nasuprot Rusije koja je inicirala sjednicu, Schmidta su podržale Sjedinjene Države, kao i Velika Britanija, Estonija, Norveška i druge zemlje, navodeći da je potvrda Vijeća sigurnosti poželjna, ali ne i neophodna.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, podsjetio je da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je obraćanju u Vijeću sigurnosti pozvala na podršku imenovanju novom visokom predstavniku. Ona je rekla kako BiH još uvijek nije spremna da se zatvori Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine.

Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. augusta ove godine. Sa ovom odlukom Upravnog odbora PIC-a nije se složila Rusija. Sjedinjene Države čestitale su Schmidtu na imenovanju.

Rusija smatra da se pitanje imenovanja Schmidta trebalo prepustiti na razmatranje Vijeću sigurnosti UN i da bez toga, kako je ranije navela ruska ambasada u BiH, novi visoki predstavnik neće imati međunarodno-pravni legitimitet. Kada bi došlo do glasanja u Vijeću sigurnosti, Rusija bi mogla uložiti veto i dovesti u pitanje Schmidtovo imenovanje.

Izboru Schmidta se protive srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i drugi zvaničnici iz entiteta Republika Srpska. Dodik i Rusija smatraju da BiH više nije potreban Ured visokog predstavnika, što je predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti i danas ponovio.

Na drugoj strani, bošnjački član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, je sredinom mjeseca za Federalnu televiziju rekao kako polaže velike nade u Schmidta, obrazlažući da dolazi iz zemlje koja podržava BiH i očekuje da pomogne da se BiH izgradi kao efikasna država.

Prilikom rasprave u Vijeću sigurnosti, predstavnici većeg broja zemalja su ponovili da OHR može biti zatvoren kada se ispune takozvana “5+2” uvjeta koje je PIC postavio još 2008. godine. Među tim uvjetima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, kao i snažnija vladavina prava, ali kako se u više navrata tokom rasprave moglo čuti, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD: Genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica

Ambasada SAD u Sarajevu

Nakon odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, oglasila se američka ambasada u BiH.

"Negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi su i podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU. Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom.

Moramo naglasiti da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica. Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju.

Podržavamo sve one u BiH čiji su napori usmjereni ka jačanju temelja mira i prosperitetnije budućnosti, kao i mandat visokog predstavnika u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci istoj.", navedeno je u reakciji Ambasade SAD.

Vijeće sigurnosti UN odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, OHR ostaje u BiH

U.N. Security Council chamber

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacilo je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Rusija i Kina su jedine glasale za taj prijedlog, dok su predstavnici ostalih 13 članica bili uzdržani.

U obraćanjima prije i nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine su naveli da visoki predstavnik ima preveliku moć, navodeći kao primjer tzv. „bonska ovlaštenja“, dodajući da je to imalo smisla u poslijeratnom periodu, ali se sada treba umanjiti. Kao najveći problem su isticali to što Vijeće sigurnosti zvaničnim glasanjem nije odobrilo imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

Kina i Rusija su ovu rezoluciju predložile manje od mjesec dana nakon što je u Vijeću sigurnosti održana rasprava o imenovanju Schmidta, čemu je Rusija tada izrazila protivljenje, dok je većina ostalih članica podržala njegovo imenovanje. Vijeće tom prilikom nije glasalo o ovom pitanju.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, tada je rekao da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Mills je u prilikom današnjeg izjašnjavanja ponovio da SAD podržavaju imenovanje Schmidta, te da ne mogu podržati prijedlog koji podriva Daytonski mirovni sporazum.

Također je ponovio raniji stav kako nije neophodno da Vijeće sigurnosti zvanično odobri imenovanje novog visokog predstavnika, kao i da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni.

Slične stavove danas su iznijeli i predstavnici drugih članica Vijeća sigurnosti, poput Irske, Estonije i Velike Britanije.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uslova“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, fiskalna održivost BiH, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine. Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. avgusta ove godine.

Komentarišuću nacrt ruske i kineske rezolucije o zatvaranju OHR-a, iz Ambasade SAD u BiH su za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice naveli kako se odluka o tome ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija: „Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2.

Početkom ove sedmice iz Evropske unije su za Radio Slobodna Evropa također saopštili da očekuju da OHR nastavi raditi na ispunjavanju 5+2 uslova, te da se raduju saradnji sa Christianom Schmidtom.

U BiH do sada stiglo skoro 1,6 miliona vakcina protiv korona virusa

Pfizerove vakcine na aerodromu u Sarajevu, 4. maj 2021.

U Bosnu i Hercegovinu (BiH) je do sada stiglo 1.596.560 doza vakcina protiv korona virusa, a do kraja avgusta očekuje se da bi na raspolaganju moglo biti oko dva miliona vakcina, saopštio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Tegeltija je naveo da vakcine pristižu putem međunarodnog COVAX programa, mehanizma Evropske unije EU4Health, donacija i direktne nabavke, te da su stvoreni uslovi za masovniju vakcinaciju građana.

Pozvao je nadležne vlasti u BiH da ubrzaju proces vakcinacije stanovništva, „koji ne prati dinamiku pristizanja vakcina u BiH, zbog čega građani i dalje odlaze na vakcinaciju u susjedne zemlje“, navodi se u saopštenju.

Istovremeno je apelovao na građane BiH, kojih prema posljednjem popisu ima oko 3,5 miliona, da se odazovu pozivu nadležnih institucija za vakcinaciju.

Do sada je u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH vakcinisano 189.069 osoba, a 120.128 osoba primilo je obje doze vakcine, navodi se u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Sud BiH potvrdio optužnicu zbog ometanja istrage u slučaju ‘Dženan Memić’

Bosnia and Herzegovina - On the square of Susan Sontag, in front of the National Theater in Sarajevo, protest the "Justice for Dzenan" is held.

Državni sud potvrdio je optužnicu protiv Zijada Mutapa i njegove kćerke Alise Ramić, te Hasana Dupovca, Josipa Barića i Muamera Ožegovića zbog organiziranog kriminala u vezi s prikrivanjem dokaza o načinu na koji je stradao Dženan Memić.

Prema saopćenju Tužilaštva BiH u kojem je navedeno da je Državni sud potvrdio optužnicu, optuženi se terete da su pristupili skupini za organizirani kriminal formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život 8. februara 2016. godine u Velikoj Aleji na Ilidži, usljed kojih je preminuo nekoliko dana kasnije.

“U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinitelja fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te poduzimali radnje s ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život”, navodi se u saopćenju.

Prema navodima optužnice, po prethodnom dogovoru, optuženi Zijad Mutap je ostvarivao kontakte s više osoba, među kojima i optuženima, koji su osobno, kao i u dogovoru s njim i po njegovim uputama, u cilju prikrivanja počinitelja i načina stradanja Dženana Memića, počinili nezakonite radnje, stoji u saopćenju.

Oni su, prema Tužilaštvu, neovlašteno i bez naredbe nadležnog suda izuzimali dokaze u vidu snimaka videonadzora, neovlašteno fingirali i podmetali dokaze koji to stvarno nisu, navodili djelatnike Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) na donošenje i potpisivanje akata koji ne odgovaraju utvrđenom činjeničnom stanju, dostavljali fingirane dokaze na vještačenja, prikazujući iste kao stvarne, te na taj način vršili ometanje i usmjeravanje istrage u pogrešnom smjeru, prikrivali činjenice koje su im poznate, uništavali dokaze prikupljene s mjesta događaja a koji se odnose na stradanje Memića, a sve u namjeri da prikriju stvarne počinitelje i stvarni način na koji je on zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je preminuo.

Optuženi se terete za organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelima “protuzakonito posredovanje, pomoć počinitelju nakon učinjenog kaznenog djela, sprečavanje dokazivanja i davanje lažnog iskaza”.

Zijad Mutap je otac Alise Ramić, koja je bila u društvu s Memićem u noći kada je stradao, Dupovac je bivši šef Odjela za saobraćajne nesreće MUP-a KS-a, Barić je pripadnik sarajevskog MUP-a, a Ožegović je u februaru 2016. bio uposlenik jednog hotela na Ilidži.

Iz Državnog suda su ranije naveli da je ukinut pritvor prema optuženim, te su im izrečene mjere zabrane, odnosno zabrana napuštanja mjesta boravišta. Mutapu i Dupovcu je određen kućni pritvor.

Pored toga, njima je zabranjeno međusobno sastajanje i bilo koji vid komunikacije, približavanja na udaljenost od 200 metara, ali i bilo koji vid sastajanja i kontaktiranja sa svjedocima Tužilaštva BiH, dok su Ramić, Barić i Ožegović dužni javljati se dva puta sedmično nadležnim policijskim stanicama.

Tužilaštvo se ranije žalilo na rješenje Suda kojim je optuženim ukinut pritvor.

Optužnica u ovom predmetu podignuta je početkom jula ove godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG