Izdvojeno
Rasprava u Vijeću sigurnosti UN: Rusija protiv Schmidta, SAD kažu da je njegov izbor gotova stvar
U Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) održana je rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, čemu se protivi Rusija, ali se o potvrdi njegovog imenovanja nije glasalo.
Predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti, Vassily Nebenzia, rekao je da bi Schmidtov izbor rezolucijom trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti, pozivajući se na raniju praksu. Nasuprot Rusije koja je inicirala sjednicu, Schmidta su podržale Sjedinjene Države, kao i Velika Britanija, Estonija, Norveška i druge zemlje, navodeći da je potvrda Vijeća sigurnosti poželjna, ali ne i neophodna.
Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, podsjetio je da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je obraćanju u Vijeću sigurnosti pozvala na podršku imenovanju novom visokom predstavniku. Ona je rekla kako BiH još uvijek nije spremna da se zatvori Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).
Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine.
Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. augusta ove godine. Sa ovom odlukom Upravnog odbora PIC-a nije se složila Rusija. Sjedinjene Države čestitale su Schmidtu na imenovanju.
Rusija smatra da se pitanje imenovanja Schmidta trebalo prepustiti na razmatranje Vijeću sigurnosti UN i da bez toga, kako je ranije navela ruska ambasada u BiH, novi visoki predstavnik neće imati međunarodno-pravni legitimitet. Kada bi došlo do glasanja u Vijeću sigurnosti, Rusija bi mogla uložiti veto i dovesti u pitanje Schmidtovo imenovanje.
Izboru Schmidta se protive srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i drugi zvaničnici iz entiteta Republika Srpska. Dodik i Rusija smatraju da BiH više nije potreban Ured visokog predstavnika, što je predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti i danas ponovio.
Na drugoj strani, bošnjački član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, je sredinom mjeseca za Federalnu televiziju rekao kako polaže velike nade u Schmidta, obrazlažući da dolazi iz zemlje koja podržava BiH i očekuje da pomogne da se BiH izgradi kao efikasna država.
Prilikom rasprave u Vijeću sigurnosti, predstavnici većeg broja zemalja su ponovili da OHR može biti zatvoren kada se ispune takozvana “5+2” uvjeta koje je PIC postavio još 2008. godine. Među tim uvjetima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, kao i snažnija vladavina prava, ali kako se u više navrata tokom rasprave moglo čuti, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni.
See all News Updates of the Day
U srcu Amazona, američki predsjednik Joe Biden obilježio klimatsko 'naslijeđe'
Američki predsjednik Joe Biden započeo je u nedjelju putovanje u Brazil, kao prvi američki predsjednik koji je posjetio amazonsku prašumu i obilježio svoje "naslijeđe" u borbi protiv klimatskih promjena, "iskorištavanje i revoluciju čiste energije.”
Biden je sletio u Manaus, glavni grad države Amazonas, na ulazu u najveću džunglu na svijetu. Biden je objavio da su pod njegovom administracijom Sjedinjene Države premašile cilj obezbjeđivanja 11 milijardi dolara godišnje u međunarodnom finansiranju za klimu 2024. - što je ključna komponenta u borbi protiv klimatskih promjena za koju lobiraju zemlje globalnog juga.
“Borba za zaštitu naše planete je bukvalno borba za čovječanstvo za generacije koje dolaze. To može biti jedina egzistencijalna prijetnja svim našim nacijama i cijelom čovječanstvu”, rekao je Biden. Ovo je izrečeno sa pozadinom bujne zelene vegetacije u rezervatu prirode i "živom muzeju" u Manausu koji slavi amazonsku prašumu i njen biodiverzitet.
Tokom svoje kratke posjete Manausu -- u sendviču između sastanka Azijsko-pacifičkog ekonomskog foruma u Limi, Peru, i samita 20 najvećih ekonomija, G20, u Rio de Janeiru -- Biden je najavio ulaganja SAD u nekoliko klimatskih inicijativa, uključujući 50 miliona dolara za Amazon fond. Sastao se sa domorodačkim vođama i helikopterom obišao amazonsku džunglu.
Tokom leta, Biden je video ušće Rio Negro u rijeku Amazon, kao i razorne posljedice erozije obale i oštećenja od požara u džungli, navodi Bijela kuća. Većina požara u Amazoniji povezana je sa krčenjem šuma.
U protekle četiri godine, administracija je "stvorila hrabar novi put koji je hvatanje u koštac s klimatskom krizom pretvorio u ogromnu ekonomsku priliku - kako u zemlji tako i u inostranstvu", saopštila je Bijela kuća.
Smanjenje klimatskih napora
Nekoliko diplomatskih izvora u APEC-u i G20, koji su razgovarali sa Glasom Amerike pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o diplomatski osjetljivoj stvari, izrazilo je zabrinutost da će napori SAD-a biti dramatično smanjeni pod novom administracijom. Novoizabrani predsednik Donald Trump biće inaugurisan u januaru.
Tokom svoje ranije administracije, Trump je izazvao šok među klimatskim aktivistima kada je povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, glavnog svjetskog multilateralnog foruma za ublažavanje klimatskih promjena. Više puta je klimatske promjene nazvao "prevarom".
Najavljujući dva mjeseca koja su mu ostala na funkciji, Biden je rekao da ostavlja svom nasljedniku i zemlji "snažne temelje na kojima će se graditi, ako tako odluči".
„Istina je, neki možda žele da poreknu ili odlože revoluciju čiste energije koja je u toku u Americi, ali niko, niko to ne može da preokrene“, rekao je Biden, ističući da pritisak ka čistoj energiji ima dvostranačku podršku i da su druge zemlje koriste to za svoj ekonomski napredak.
"Sada je pitanje koja će vlada stati na put a koja će iskoristiti ogromnu ekonomsku priliku", rekao je on, što bi moglo biti referenca na budućnost rivalstva između SAD i Kine u pogledu čiste energije pod njegovim nasljednikom.
Bidenove primjedbe uslijedile su dan nakon sastanka u Limi s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, vjerovatno njihovog posljednjeg sastanka dok je Biden na vlasti.
Kina je trenutno vodeća u svijetu u proizvodnji električnih vozila (EV), na koju otpada više od polovine globalne proizvodnje i izvoza. Trump, u međuvremenu, navodno pokušava poništiti porezni kredit od 7.500 dolara za kupovinu EV za američke potrošače, dio Zakona o smanjenju inflacije iz 2022., Bidenovog potpisanog zakona o čistoj energiji i klimatskim promjenama.
Celso Amorim, glavni savjetnik predsjednika Savezne Republike Brazila, rekao je da neće prejudicirati dolazeću Trumpovu administraciju.
"Ja sudim o akcijama, pa ćemo kasnije vidjeti kako će se te akcije razvijati", rekao je u subotu za Glas Amerike, uoči samita G20 čiji je domaćin Brazil. „Za sada, Biden je bio dobar partner za Brazil, za predsjednika [Luisa Inasija] Lulu [da Silvu].“
Počevši od ponedjeljka u Riju, Biden će se fokusirati na prava radnika i čist ekonomski rast i prisustvovati pokretanju Globalne alijanse protiv gladi i siromaštva. To je Lulina inicijativa koja ima za cilj ubrzanje globalnih napora u borbi protiv gladi i siromaštva do 2030. godine.
Upitana o Bidenovoj poruci svjetskim liderima zabrinutim za trajnost obaveza SAD-a po raznim pitanjima, uključujući klimatske promjene i smanjenje siromaštva, sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da se Biden "fokusira na trenutak" i kontinuirani napredak postignut u protekla četiri godine.
Visoki službenik administracije, nakon Bidenove posjete Amazonu ostavio je otvorenom mogućnost da bi nova administracija mogla nastaviti borbu protiv klimatskih promjena.
"Možda će doći ovamo i vidjeti šumu i vidjeti štetu koja se pravi od suše i drugih stvari i promijeniti mišljenje o klimatskim promjenama", rekao je zvaničnik, misleći na Trumpa.
Biden dozvoljava Ukrajini da koristi američko oružje za napade duboko u Rusiju, kažu izvori Reutersa
Administracija predsjednika Joea Bidena dozvolila je Ukrajini da koristi američko oružje za napad duboko u Rusiju, izjavila su u nedjelju dva američka zvaničnika i izvor upoznat s odlukom, što je značajan preokret politike Washingtona u sukobu između Ukrajine i Rusije.
Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih sigurnosnih zabrinutosti.
Ovaj potez dolazi dva mjeseca prije nego što je novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara i nakon višemjesečnih molbi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od njene granice.
Promjena dolazi uglavnom kao odgovor na rusko raspoređivanje sjeverokorejskih kopnenih trupa u ratu protiv Ukrajine, što je razvoj koji je izazvao uzbunu u Washingtonu i Kijevu, rekao je američki zvaničnik i izvor upoznat s odlukom.
Zelenski je u večernjem obraćanju rekao da će projektili "govoriti sami za sebe".
"Danas mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu za preduzimanje odgovarajućih radnji", rekao je on. "Ali napadi se ne prave riječima. Takve stvari se ne najavljuju."
Bijela kuća i američki State Department odbili dati komentar.
Rusija je upozorila da će potez za ublažavanje ograničenja na ukrajinsko korištenje američkog oružja vidjeti kao veliku eskalaciju.
Trka sa vremenom: Šta još Biden planira da uradi do kraja mandata
Zvaničnici administracije Joea Bidena u trci su sa vremenom dok odobravaju milijarde dolara i preduzimaju druge korake kako bi pokušali da ostave lični pečat odlazećeg predsjednika prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost u januaru.
"Svaki dan je važan", rekao je Biden u obraćanju naciji prošle nedjelje nakon što je potpredsjednica Kamala Harris priznala poraz od Trumpa u predsjedničkoj trci.
Trump je obećao da će ukinuti nepotrošena sredstva u Bidenovom značajnom zakonu o klimi i zdravstvenoj zaštiti i zaustaviti projekte razvoja čiste energije.
"Postoji samo jedna administracija u ovom trenutku", rekao je sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg. "To je tako sada, a biće tako i nakon 20. januara. Naša odgovornost je da dobro iskoristimo sredstva za koja nas je Kongres ovlastio i za čiju dodjelu smo odgovorni tokom posljednje tri godine."
Ali Trump će u januaru kontrolisati više od "novčanika". Njegova administracija takođe može da predloži nove propise kako bi poništila nešto od onoga što je Bidenova uradila kroz proces donošenja pravila.
Evo nekih poteza koje Bidenova administracija sada preduzima:
Infrastrukturna potrošnja
Zvaničnici Bidenove administracije se nadaju da će projekti finansirani u okviru zakona o infrastrukturi od jednog biliona dolara i zakona o klimi od 375 milijardi dolara trajati duže od Bidenovog mandata i rade na tome da osiguraju da novac od značajnih mjera nastavi da "teče".
Buttigieg je najavio više od 3,4 milijarde dolara grantova za projekte poboljšavanja željeznice, da pomognu lukama u SAD, smanje smrtne slučajeve na autoputevima i podrže domaću proizvodnju održivih transportnih materijala.
"Ulažemo u bolje transportne sisteme koji obuhvataju svaki kutak zemlje i u radnike koji će proizvoditi materijale i graditi projekte", rekao je on. "Ljudi će imati bezbjednija putovanja, čistiji vazduh i jače lance snabdijevanja na koje svi računamo."
Postizanje ekoloških ciljeva
Najave velikih grantova za životnu sredinu i odobrenja projekata pojačale su se posljednjih mjeseci u onome što zvaničnici Bijele kuće opisuju kao "sprint do kraja" Bidenovog četvorogodišnjeg mandata.
Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je postavila nacionalni rok za uklanjanje olovnih cijevi i najavila skoro tri milijarde dolara kako bi pomogla lokalnim sistemima za vodosnabdijevanje da budu u skladu sa tim. Agencija je saopštila i da će naftne i gasne kompanije prvi put morati da plate federalne poreze ako emituju opasan metan iznad određenih nivoa.
Sekretarijat za energetiku je u međuvremenu najavio kredit od 544 miliona dolara jednoj kompaniji iz Michigana za proširenje proizvodnje visokokvalitetnih pločica od silicijum karbida za električna vozila. Zajam je jedan od 28 poslova u ukupnom iznosu od 37 milijardi dolara odobrenih u okviru programa zajma za čistu energiju koji je oživljen i proširen pod Bidenom.
"Postoji nova hitnost da se sve to završi. Vidimo kako se novac preliva", rekla je Melinda Pierce, zakonodavna direktorka Sierra kluba. Biden i njegovi saveznici "stvarno žele da završe posao koji su započeli".
Pomoć Ukrajini
Portparolka Pentagona Sabrina Singh rekla je novinarima da Biden želi da "iskoristi ovlaštenja koja mu je Kongres dodijelio prije nego što napusti funkciju. Tako da ćemo mnogo raditi da se to dogodi".
Bidenova administracija bi morala da požuri sa 7,1 milijardu dolara u oružju - 4,3 milijarde dolara iz dodatnog iznosa za 2024. i 2,8 milijardi koji se još vode kao ušteđevina zbog toga što Pentagon preračunava vrijednost poslatih sistema - iz Pentagonovih zaliha kako bi potrošila sve ta sredstva prije nego što Trump položi zakletvu.
Na raspolaganju je i još 2,2 milijarde dolara za stavljanje sistema naoružanja u dugoročne ugovore. Međutim, nedavni paketi pomoći bili su mnogo manji, svaki od oko 200 do 300 miliona dolara.
Sekretar za odbranu Lloyd Austin rekao je da su sredstva već namijenjena, što bi trebalo da otežava njihovo vraćanje jer bi nova administracija to morala da poništi.
Pritisak da se brzo potvrde izbori sudija
Još jedan prioritet za Bijelu kuću je dobijanje potvrde Senata za što veći broj saveznih sudija prije Trumpove inauguracije 20. januara.
Senat je ove nedjelje glasao sa 51 prema 44 da potvrdi bivšu tužiteljicu April Perry za sutkinju Okružnog suda SAD u sjevernom Illinoisu. Više od deset nerešenih sudijskih kandidata izašlo je iz pravosudnog komiteta Senata, osam nominacija sudija čeka glasanje u odborima, a šest čeka na saslušanja.
Trump je pozvao republikance da se suprotstave naporima da se potvrde kandidati za sudije. "Nikakve sudije ne bi trebalo da budu odobrene tokom ovog vremenskog perioda jer demokrate žele da probiju svoje sudije dok se republikanci bore oko liderstva", napisao je Trump na X-u.
Oprost studentskog kredita
Sekretarijat za obrazovanje žuri da finalizuje novo federalno pravilo kojim bi se ukinuli studentski zajmovi za ljude koji se suočavaju sa finansijskim poteškoćama. Prijedlog - jedan od Bidenovih jedinih planova studentskog zajma koji federalni sudovi nisu zaustavili - nalazi se u procesu javnog razmatranja koji treba da se završi 2. decembra.
Poslije toga, Sekretarijat ima malo vremena da završi akte i počne da ih sprovodi, što je proces koji obično traje mjesecima. Kao i drugi Bidenovi napori, gotovo sigurno je da bi se suočio sa pravnim izazovom.
Pored toga, Bidenova administracija ima prostora da ubrza otkazivanje studentskog kredita za ljude kojima je već obećana olakšica jer su ih koledži prevarili, rekao je Aaron Ament, zvaničnik Sekretarijata za obrazovanje Obamine administracije i predsjednik Nacionalne mreže za odbranu prava studenata.
Sekretar za obrazovanje Miguel Cardona mogao bi da odluči o tom slučaju i drugima radije nego da ih preda Trumpovoj administraciji, za koju se očekuje da će favorizovati fakultete koji ostvaruju profit. "To je lako", rekao je Ament. "Postoji veliki broj slučajeva koji se nalaze na Cardoninom stolu. Teško je zamisliti da bi oni ostali netaknuti."
Trump još nije rekao šta bi uradio u vezi sa opraštanjem studentskog kredita. Međutim, on i republikanci su kritikovali Bidenove napore.
Demokrate pokušavaju saznati gdje su pogriješili. Analitičari upućuju na ekonomiju
Nakon što su izgubili utrku za Bijelu kuću, demokrate istražuju gdje su zapravo pogriješili. Analitičari kažu da je ekonomija odigrala najveću ulogu u gubicima stranke i porazu potpredsjednice Kamale Harris, ali su tome doprinijeli i drugi faktori. Izvještava Veronica Balderas Iglesias.
Da li će Trumpov povratak u Bijelu kuću dovesti do jačanja američko-turskih veza?
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio je među prvim stranim liderima koji su čestitali novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na izbornoj pobjedi.
Predsjednik Joe Biden nije ugostio Erdogana u Bijeloj kući iako su se njih dvojica sastajali na marginama međunarodnih samita i razgovarali telefonom.
Obraćajući se novinarima koji prate njegov povratak iz posjete Saudijskoj Arabiji i Azerbejdžanu, Erdogan je izrazio nadu u poboljšanje odnosa sa Sjedinjenim Državama, dodajući, međutim, da će za postizanje tog cilja biti potrebni lični sastanci.
Dvojica lidera su imali bliske lične odnose tokom Trumpovog prvog mandata. Međutim, bilateralne odnose obilježili su i teški periodi tokom te administracije.
Sa Trumpovim povratkom u Bijelu kuću u januaru, analitičari su za Glas Amerike rekli da, iako možda postoje mogućnosti za veću saradnju u nekim oblastima, ne očekuju velike promjene.
James Jeffrey, koji je bio američki ambasador u Turskoj od 2008. do 2010. godine, vidi Ukrajinu kao jednu oblast s potencijalom za saradnju.
Pozivajući se na Trumpovo obećanje da će okončati rat u Ukrajini, Jeffrey kaže da bi Turska mogla igrati ulogu u pregovorima o prekidu vatre.
Alan Makovsky, viši saradnik za nacionalnu sigurnost i međunarodnu politiku u Centru za američki napredak, također vjeruje da Trumpov prioritet da okonča rat u Ukrajini stvara značajnu priliku za Erdogana.
NATO saveznik, Turska je pažljivo balansirala usred rata u Ukrajini, isporučujući Ukrajini naoružane bespilotne letjelice, istovremeno održavajući veze s Rusijom u energetici i turizmu.
Erdogan, koji je održavao dobre odnose i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dugo je govorio da nijedna strana nema koristi od rata i ponudio se da bude domaćin i posreduje u mirovnim pregovorima.
Nesporazum oko Sirije
Nesuglasice između Turske i Sjedinjenih Država tokom Trumpovog prvog mandata uključivale su frustraciju Ankare američkom podrškom Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje predvodi kurdska milicija - Jedinice za zaštitu naroda, poznate kao YPG u sjevernoj Siriji.
Nakon telefonskog razgovora s Erdoganom 6. oktobra 2019, Trump je neočekivano najavio da će se SAD povući iz Sirije. Mnogi američki vojni zvaničnici, koji su svi bili zatečeni objavom, nisu podržali tu ideju.
Napetost između saveznika pogoršala se nakon što je Trump 9. oktobra poslao pismo Erdoganu, upozoravajući ga na vojni upad u Siriju.
Nakon Trumpove objave o povlačenju, Turska je 9. oktobra pokrenula vojnu operaciju u sjevernoj Siriji usmjerenu na YPG.
Sporazum o prekidu vatre postignut je tokom posjete tadašnjeg potpredsjednika Mikea Pencea Ankari 17. oktobra.
Sada neki u Ankari očekuju da bi SAD mogle preispitati svoje prisustvo u sjevernoj Siriji tokom Trumpovog drugog mandata.
Jeffrey, američki izaslanik za Siriju od 2018. do 2020, sugerira da bi Trumpova administracija mogla preispitati ovo pitanje.
„Svaki put kada su ljudi bili u stanju uvjeriti [Trump o Siriji, to] je bilo da trupe služe nizu važnih ciljeva. Ovo je jedno od najjeftinijih vojnih raspoređivanja s visokim povratom. Mi držimo Islamsku državu pod kontrolom. Drugo, držimo vitalni teren, blokirajući iranske, Assadove i ruske ambicije”, rekao je on za Glas Amerike.
Washington je dugo govorio da je njegovo partnerstvo sa SDF-om neophodno za trajni poraz ISIS-a i suprotstavljanje Iranu.
Ankara smatra YPG sirijskim ogrankom PKK-a, koju su američki zvaničnici također označili kao terorističku organizaciju.
Trump je za državnog sekretara nominovao Marca Rubija, republikanskog senatora sa Floride. Rubio je u to vrijeme bio jedan od najjačih protivnika povlačenja SAD-a iz Sirije.
On je tu odluku označio kao „katastrofalnu grešku koja će imati strašne posljedice daleko izvan Sirije”, pozivajući Trumpa da je preispita.
„Moraćemo da vidimo kako to funkcioniše i kako su se stavovi Marca Rubija možda promijenili da bi se više uskladili sa Trumpovim ili obrnuto”, rekao je Makovksy. „Ali svako ko je mislio da Trumpov izbor znači da će se SAD uskoro povući iz Sirije sigurno bi morao ponovo razmisliti o tom gledištu u svjetlu imenovanja Rubija. Mislim da je malo vjerovatno da ćemo se povući iz Sirije.”
Trumpovim kandidatima za pozicije u kabinetu potrebno je odobrenje Senata prije nego što preuzmu dužnost.
F-35 program
Jedan komplicirajući faktor u američko-turskim odnosima tokom Trumpovog prvog mandata bila je turska kupovina odbrambenog raketnog sistema S-400 od Rusije, što je nagnalo Washington da ukloni Ankaru iz programa zajedničkih udarnih borbenih aviona F-35.
Trumpova administracija je u decembru 2020. sankcionirala Tursku prema Zakonu o suzbijanju američkih protivnika kroz sankcije (CAATSA).
Turska, koja je od tada zatražila ukidanje sankcija CAATSA, vratila se razgovorima s američkim zvaničnicima o mogućem povratku programu F-35.
Analitičari kažu da, iako postoji vjerovatnoća da bi sankcije CAATSA mogle biti ukinute tokom Trumpovog drugog mandata, svako rješenje problema S-400 koje nije trajno ne bi bilo tehnički prihvatljivo za američku vojsku.
Opisujući F-35 kao najveći projekat američke vojske od Drugog svjetskog rata, Jeffrey je rekao: „Trajno rješenje je da oni [S-400] odu, da se prodaju nekom drugom. Volio bih da imam rješenje, ali tehnički, mislim da ga nema.”
Makovsky je ocijenio povratak Turske programu F-35 malo vjerovatnim u bliskoj budućnosti.
„Ako se potpuno otarase S-400, zaista odustanu od posjeda kako zakon nalaže, mogla bi postojati razumna šansa za F-35”, rekao je za Glas Amerike. „Ali to će zavisiti predsjedavajućeg i viših članova Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma i Senatskog odbora za vanjske poslove.”
