Linkovi

Top priča BiH

Predstavnik Vijeća Evrope: BiH treba sistem koji nije temeljen na konstitutivnim narodima

Parliamentary Assembly of the Council of Europe, Strasbourg.

Bosna i Hercegovina mora shvatiti da je u njenom najvećem interesu provođenje presude Sejdić – Finci, poručio je to šef uprave za ljudska prava Vijeća Evrope Christophe Poirel nakon petodnevne virtualne posjete Bosni i Hercegovini.

„Vrijeme je da Bosna i Hercegovina pređe na drugačiji, moderni sistem, u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima”, rekao je šef direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope nakon razgovora sa bosanskohercegovačkim dužnosnicima.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je da su ove poruke u vezi odbacivanja sistema utemeljenog na tzv. konstitutivnim narodima od historijskog značaja.

„U potpunosti sam saglasan s porukom šefa direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope da je vrijeme da Bosna i Hercegovina pređe na drugačiji moderni sistem u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima”, poručio je Komšić.

„S tim vezi, također dijelim stanovište evropskih zvaničnika, da je sistem koji je osmišljen na konstitutivnim narodima, glavna prepreka koja je povezana s ustavnim okvirom, u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, o čemu eksplicitno govore presude tog suda”, dodao je Komšić.

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

Evropski sud za ljudska prava je u četiri odvojene presude ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, a kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

See all News Updates of the Day

OHR: Skupština RS prekršila civilizacijske norme i blokirala put u evropsku porodicu

Zgrada OHR-a u Sarajevu

Reakcija iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu uslijedila je nakon što je skupština entiteta RS odbila da povuče odlikovanja ratnim zločincima.

Visoki predstavnik izražava duboko, iskreno žaljenje što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici održanoj u utorak, 11. maja, propustili istorijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost, ističe Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 12. maja.

Dan nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila zaključke u kojima odbacuju bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i odbija njegov zahtjev za poništenje povelja dodijeljenih osuđenim ratnim zločincima, iz kabineta visokog predstavnika (OHR) poručuju kako je "suočavanje sa prošlošću od fundamentalnog značaja za postkonfliktna društva".

„Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u RS sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja. Zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca”, ističu iz OHR-a za Radio Slobodna Evropa i dodaju da se "veličanjem ratnih zločina krše univerzalni civilizacijski standardi, te blokira put u evropsku porodicu".

Nažalost, jučerašnjim usvajanjem zaključaka, kojima se odbacuje zahtjev visokog predstavnika o poništenju dodijeljenih odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima veliki je korak vladajuće skupštinske većine u pogrešnom smjeru.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da je skupštinska većina u jučerašnjim zaključcima dajući eksplicitnu podršku odluci Organizacionog odbora koji je dodijelio odlikovanja osuđenim ratnim zločincima izabrala put blokade evropskih integracija. U ovom trenutku, visoki predstavnik će se suzdržati od komentiranja daljnjih poteza”, navodi se u odgovoru Ureda visokog predstavnika za RSE.

EU "non-paper" o Zapadnom Balkanu: Evropska perspektiva regije je jasna i njena budućnost je u EU

EU/Foreign Ministers

U dokumentu od 05. maja 2021. koji je u posjedu Glasa Amerike, navedeno je da je evropska budućnost Zapadnog Balkana za Evropsku Uniju neupitna i jasna.

Radni dokument nosi naslov "Non - Paper: Jačanje EU angažmana na Zapadnom Balkanu" i ima 27 poglavlja.

U prvom poglavlju navodi se da je Zapadni Balkan integralni dio Evrope te da njegova budućnost leži unutar Evropske Unije. Dalje, navodi se da je integracija ovog geografskog prostora politički, ekonomski i sigurnosni interes Unije, ali i da će prostor na kojem živi oko 4% populacije EU imati značajne beneficije od integracija. 30 godina nakon raspada Jugoslavije unifikacija kontinenta postao je politički imperativ za EU, piše u dokumentu.

Razočarenje u EU

Uprkos nivou EU finansijske i ekonomske pomoći koja je bez presedana ljudi u regiji doživljavaju osjećaj dubokog razočarenja procesom proširenja EU. Ključni faktori za to su: izostanak odlučujućih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju koji su se očekivali u martu 2020., slab napredak Srbije i Crne Gore, slaba implementacija ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu te spor napredak pregovora Srbije i Kosova, piše u non-paperu.

"Daljoj percepciji razočarenja doprinijelo je i kašnjenje isporuke vakcina protiv COVID-19 iz Evropske Unije."

Široko raširena percepcija na Zapadnom Balkanu je da proces pristupanja usporava te da se evropske aspiracije gube u setovima komplikovanih uslova što drži regiju "zaključanu u sizifovskoj sudbini", navodi se u dokumentu koji je u posjedu Glasa Amerike. Usljed toga, a u odsutnosti EU procesa otvara se prostor za nacionalističku retoriku i politike koje su dobile na zamahu.

Kao glavni izazov za zemlje Zapadnog Balkana navodi se vladavina prava koja je ključna u novoj metodologiji proširenja.

Kada EU nije aktivno i vidljivo prisutna u regiji, vođe se okreću na druge strane a politički prostor popunjavaju zemlje koje često imaju interese suprotne EU.

U poglavljima 10 - 20 u non-paperu su navedeni elementi koji bi pojačali EU perspektivu na Balkanu. Među njima su ubrzavanje reformi, jačanje međususjedskih odnosa, rješavanje otvorenih pitanja među državama i "hitno potrebno pomirenje", piše u dokumentu.

Što se tiče Bosne i Hercegovine u poglavlju 21.1 navodi se da je napredak u 14 prioriteta iz Mišljenja Komisije o pridruživanju ključan za pomak "od Dejtona do Brisela". Ova, neizborna, godina pruža priliku da se poboljša funkcionalnost države, počevši sa izbornim reformama. Navodi se da će EU sa svojim Specijalnim predstavnikom u BiH raditi prema ovom cilju, zajedno sa američkim i drugim saveznicima.

U zaključku, pod nazivom "raditi zajedno" navodi se da Evropska Unija može uspjeti samo ako radi "kao jedno, na zajedničkoj budućnosti."

Dokument predviđa da se u narednoj godini prati njegov progres.

Ambasada SAD-a za RSE: Neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca, neupitan mandat OHR-a

Ambasada SAD u Sarajevu

Sjedinjene Države podržavaju ključnu ulogu i neupitni mandat visokog predstavnika u praćenju i podršci provedbe civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovo se navodi u odgovoru Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini (BiH) na upit za komentar o zaključcima koje je entitetska Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila 11. maja.

Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH podsjećaju kako BiH mora zadovoljiti konkretne kriterije koje je ustanovilo Vijeće za provedbu mira kako bi se okončala međunarodna supervizija.

Skupština RS-a je 11. maja razmatrala zahtjev visokog predstavnika Valentina Inzka u BiH u kojem je tražio da se ponište povelje osuđenima za ratne zločine.

Ova zakonodavna institucija je u zaključcima odbacila bonska ovlaštenja visokog predstavnika, ocjenjujući da je visoki predstavnik "’izašao iz pravnog okvira svog djelovanja koji je utvrđen Aneksom 10 dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je protivzakonito i protivustavno prisvojio zakonodavna, izvršna i sudska ovlaštenja".

Ambasada SAD-a u BiH ocjenjuje da odluka Skupštine RS-a da odbaci zahtjev visokog predstavnika u BiH o poništavanju povelje osuđenima za ratne zločine "vrijeđa žrtve i produbljuje patnje žrtava i njihovih porodica".

Ovaj zahtjev Inzko je uputio 2. februara u pismu u kojem navodi da su među nagrađenima bili i Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić "čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje".

Inzko je ostavio rok za ispunjavanje zahtjeva do kraja aprila.

Iz Ambasade SAD-a navode i da se time "istovremeno ugrožava mirna budućnost Bosne i Hercegovine".

"Presude za ratne zločine ukazuju na individualnu odgovornost i ne odnose se na jedan narod u cjelini. Mi smo i dalje razočarani retorikom koja dovodi u pitanje ove osnovne činjenice. Pozivamo sve u BiH da se fokusiraju na izgradnju uzajamnog povjerenja koje je neophodno da bi svi građani mogli uživati u mirnoj budućnost", rečeno je za RSE iz Ambasade SAD-a u BiH.

Povelje osuđenima za ratne zločine je dodijelio Odbor Skupštine RS-a za obilježavanje 25 godina postojanja i rada.

Ured visokog predstavnika BiH (OHR) je u periodu 1997. do 2012. godine, zahvaljujući bonskim ovlastima, nametnuo oko 900 različitih odluka.

U nekoliko navrata prethodnih godina visoki predstavnik Valentin Inzko je najavljivao mogućnost korištenja bonskih ovlasti, ali nikada ih nije upotrijebio.

Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) je na sastanku u Bonu, decembra 1997. godine, visokom predstavniku u BiH dalo mogućnost korištenja bonskih ovlaštenja.

PIC je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su definisana ovlaštenja visokog predstavnika, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

Skupština RS odbacila Inckov zahtjev da poništi povelje osuđenima za ratne zločine

arhivska fotografija NSRS

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) u utorak 11. maja na skupštinskom zasijedanju odbacila je zahtjev visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da se ponište povelje osuđenima za ratne zločine.

Povelje je dodijelio Odbor NSRS za obilježavanje 25 godina postojanja i rada Narodne skupštine RS 1991-2016. godine.

Ovaj zahtjev Incko je uputio 2. februara u pismu predsjedniku NSRS-a i predsjednicima svih klubova poslanika u entitetskom parlamentu, u kojem navodi da su među nagrađenima bili i Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić "čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje" naveo je Incko u pismu.

On je ostavio rok od tri mjeseca da se povelje ponište, a rok je istekao krajem aprila.

NSRS: Incko nije nadređen Republici Srpskoj

O ovoj tački dnevnog reda nije bilo skupštinske rasprave, a poslanici su usvojili zaključke kojima odbacuju bonska ovlaštenja i konstatuju da je visoki predstavnik izašao iz pravnog okvira svog djelovanja koji je utvrđen Aneksom 10 dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je protivzakonito i protivustavno prisvojio zakonodavna, izvršna i sudska ovlaštenja.

U Zaključcima je konstatovano da visoki predstavnik ne može biti ni u kom slučaju nadređen Republici Srpskoj. Oko prijedloga zaključaka usaglasili su se klubovi svih stranaka iz RS.

Cvijanović da formira pregovarački tim sa Federacijom BiH

NSRS usvojila je i Zaključke uz "Inicijativu za dijalog između RS i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), te Srba, Bošnjaka i Hrvata o mogućim rješenjima za BiH", koju je predložio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), o kojoj je, takođe, raspravljano 11. maja.

U zaključcima se nalaže predsjednici RS Željki Cvijanović da obavijesti Federaciju BiH o zaključcima i stavovima NSRS, te da formira pregovarački tim za vođenje razgovora sa Federacijom BiH.

Pregovarački tim bi, prema jednom od zaključaka, trebao da bude formiran u roku od 30 dana. U tim bi trebali da budu uključeni predstavnici najviših organa vlasti u RS, predstavnici RS u institucijama BiH, te predstavnici parlamentarnih stranaka u RS.

Nakon formiranja, pregovarački tim bi trebao da sačini operativni plan te da redovno izvještava Skupštinu RS o provedenim aktivnostima.

Dodik u Skupštini RS: Ne treba da bježimo od razgovora o mirnom razdruživanju u BiH

Ne treba bježati od razgovora o mirnom razdruživanju u Bosni i Hercegovini (BiH), poručio je tokom uvodnog obraćanja poslanicima NSRS predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je i lider SNSD-a.

Dodik je, obrazlažući Inicijativu za dijalog "o rješenjima za BiH", rekao da je “Bosna i Hercegovina otišla na put sa kojeg još može djelimično da se vrati”.

"Ne poduzimamo nijedan korak ka secesiji, ne poduzimamo nijedan korak koji bi išao ka tome da se ugrozi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ono što mi radimo je da želimo da razgovaramo, ali kao zdravoumni ljudi smatramo da ako razgovori ne uspijevaju kao što ne uspijevaju svi razgovori već 25 godina, onda se pitamo šta onda. Onda ne treba da bježimo i od razgovora o mirnom razdruživanju", istakao je Dodik obrazlažući Inicijativu za pokretanje dijaloga.

Poslanik poslaničke grupe Zajedno za BiH i član Stranke demokratske akcije (SDA) Senad Bratić naveo je kako Republika Srpska i Federacija BiH nisu strane u Bosni i Hercegovini već administrativne jedinice unutar države.

“Dijalog legalnih predstavnika u legalnim institucijama da. Za tako nešto nam ne trebaju nikakve posebne odluke ili zaključci, dijalog je naša dužnost. Ovo je svojevrsna politička avantura i narod to treba da zna. Ako se izađe van okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma, na snagu se vraća Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Poštovane koleginice i kolege u Narodnoj skupštini RS, odluka je na vama, a vi dobro razmislite kako se avanture završavaju”, poručio je Bratić poslanicima NS RS.

Šef kluba poslanika opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Miladin Stanić zatražio je od Dodika odgovor o tome koje od zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma podržavaju “dijalog o rješenjima u BiH.”

“Koje zemlje potpisnice Sporazuma podržavaju ovu priču, evo Vučić (Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije) kaže, ‘podržavam cjelovitu Bosnu i Hercegovinu’. Ko to (Inicijativu za dijalog) podržava, ako ne podržava ni Srbija. Da li mi Srbi treba da se brinemo kako funkcioniše BiH. RS je opljačkana i nejaka za ovakvu vrstu razgovora”, poručio je Stanić na zasjedanju Skupštine RS.

Stanić je podsjetio i da je veliki dio nadležnosti sa RS na BiH prenesen upravo zahvaljujući Dodikovom SNSD-u, te ustvrdio i da je priča o “rješenjima za BiH” obmana s ciljem skretanja pažnje.

“Umjesto da razgovaramo o zaduženju vi bi da razgovaramo o razdruženju”, istakao je Stanić.

Pokretanje Inicijative Dodik je najavio 20. aprila na Mrakovici na Kozari. Tekst dokumenta je potom objavljen još 4. maja, nekoliko sati nakon što je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko predstavio Izvještaj o provedbi mira koju je iznio na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

"Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, razlozi su za zabrinutost", navodi se u Inzkovom izvještaju.

"Neće biti precrtavanja mape BiH", poručio je visoki predstavnik u Izvještaju.

Ambasada SAD: Zapaljiva retorika opasna i neprihvatljiva

Zapaljiva retorika koja govori o ratu, secesionizmu u Bosni i Hercegovini je opasna, neodgovorna i neprihvatljiva, navedeno je i u odgovoru ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) 21. aprila, o pozivu na razgovor, koji je Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio Federaciji BiH.

I upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini osudio je 26. aprila politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. “mirna disolucija” BiH, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu.

Zajedničku izjavu UO PIC-a nije podržao predstavnik Rusije.

Iz Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini u saopštenju objavljenom 26. aprila na službenom Facebook profilu navedeno je kako zajedničku izjavu smatraju "neuravnoteženom" i ističu kako je "tendenciozno optuživati samo jednu stranu," navodeći razloge zbog čega se nisu pridružili zajedničkoj izjavi PIC-a.

Članice PIC u BiH su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Vojna vježba BiH i SAD trajaće 14 dana

Vojna vježba BiH i SAD trajaće 14 dana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG