Boris Džonson je novi lider Konzervativne partije i britanski premijer.
On je osvojio 92.000 glasova članova Konzervativne partije, a njegov protiv kandidat Džeremi Hant 46.000. Glasalo je 87,4 odsto.
Novi lider torijevaca će zvanično postati britanski premijer u srijedu.
Džonson, bivši gradonačelnik Londona i šef diplomatije, od početka je važio za favorita. Nekoliko važnih ministara saopštilo da ne žele da služe u njegovoj vladi.
Tereza Mej, koja se povukla sa premijerske pozicije zbog pobune konzervativnih poslanika zbog njene politike prema Brexitu, u utorak predsjedava posljednjim sastankom kabineta.
Ona će uručiti ostavku kraljici Elizabeti u srijedu popodne nakon što prethodno bude odgovarala na pitanja poslanika.
Njen nasljednik će ubrzo nakon toga preuzeti premijersku poziciju poslije audijencije u Bakimgenskoj palati.
Džonsonov politički stil je neuobičajen i često ratoboran, ali pristalice tvrde da ima harizmu. Protivnici pak ističu da je na putu ka liderskoj poziciji mnoge uvrijedio stavljajući svoje lične interese na prvo mjesto a ne državne.
Kako prenosi BBC, mnogi u Vestminesteru su smatrali da nikada neće uspjeti da ostvari svoju ambiciju jer je upropastio mnogo prilika.
Članovi Konzervativne partije su glasali poštom u posljednje dvije i po sedmice. Po prvi put su tako birali lidera i premijera.
Kada se prošlog mjeseca izborni proces sveo na dva kandidata, Džonson – koji je vodio Bregzit kampanju 2016. za napuštanje Evropske unije (EU) – smatran je velikim favoritom.
Poslanik konzervativaca Majkl Falon (Michael Fallon) kazao je za BBC Radio 4 da će Džonson "popraviti" sporazum o Bregzitu koji je Vlada Tereze Mej postigla sa EU, na način koji će zadovoljiti britanski parlament a koji je odbacio pomenuti dogovor.
"Jedna od najvećih privlačnosti Borisa u preuzimanju liderske pozicije u našoj partiji je njegov optimizam i ambicioznost" ističe Falon.
Jednomjesečnom kampanjom je dominirala tema Bregzita.
Drugi pretendent, aktuelni šef diplomatije Džeremi Hant (Jerremy Hunt), kazao je da je u boljoj poziciji da realizuje sporazumni Bregzit te da je spreman da zatraži dodatno vrijeme mimo dogovorenog roka sa EU koji ističe 31. oktobra.
Džonson je, pak, rekao da je odlučan da izvede Britaniju iz EU 31. oktobra – ako bude nužno i bez sporazuma. Dodao je da svi ministri moraju da se "pomire" sa tim.
Ministar finansija Filip Hamong (Philip Hammond), ministar pravde Dejvid Gok (David Gauke) i sekretar za međunarodni razvoj Rori Stjuart (Rory Stewart), već su saopštili da ne mogu da podrže ovaj stav i da će podnijeti ostavku u slučaju Džonsonovog izbora.
Gok je kazao da je imao "veoma prijateljski" sastanak sa Džonsonom u ponedjeljak, tokom kojeg mu je rekao da nikada ne bi mogao da služi u njegovoj vladi jer "imaju veoma različita gledišta o posljedicama Bregzita bez sporazuma".
Međutim, Gok je rekao u utorak za BBC da ukoliko Džonson postane premijer, želi mu da uspije te da neće glasati protiv njegove vlade u slučaju pokretanja pitanja povjerenja.
Alan Dankan (Duncan), ministar za Evropu i Ameriku koji je u ponedjeljak podnio ostavku, pozvao je poslanike da glasaju da li podržavaju da Džonson formira vladu. Po njegovim riječima, to bi pokazalo da li Džonson, koji kao i njegova prethodnica Tereza Mej, zavisi od glasova sjevernoirskih Demokratskih unionista, ima većinu u parlamentu.
U svakom slučaju, Dankanova ostavka te najava povlačenja Hamonda i Goka – prema nekim najavama povući će se čak 12 ministara - pokazuju da se formira jezgro torijevske opozicije u britanskom parlamentu prema Džonsonu.
Boris Džonson – atipični političar
Boris Džonson je po mnogo čemu atipičan političar, ne samo po oblačenju, već i stavovima, zbog čega su ga pratile razne kontroverze, uključujući da je šmrkao kokain, mada je on tvrdio da je samo kihao.
Postao je poslanik 2001. Smatran je liberalnijim od mnogih torijevaca. Kao novinar dovodio je u pitanje zakone koje ograničavaju prava homoseksualaca. U međuvremenu, napustio je radno mjesto u "Spectator postu" jer ga je novi lider torijevaca Dejvid Kameron (David Cameron) pozvao da bude ministar u sjenci za visoko obrazovanje. Međutim, nastavio je da piše za Telegraph i morao je da se izvini cijeloj zemlji – Papui Novoj Gvineji jer ju je opisao u kolumni kao kanibalističku.
Potom je 2008. godine postao gradonačelnik Londona zamijenivši liberala Kenija Livingstona. Na tom položaju je ostao dva mandata – do 2016. godine.
Često je naglašavao da su njegova najveća dostignuća kao gradonačelnika smanjenje kriminala, obezbjeđivanja stanova za ugrožene i javni saobraćaj.
Međutim, kritičari su isticali da je stoga kriminaliteta već počela da pada tokom mandata njegovog prethodnika. Takođe, da je njegov plan o masovnom uvođenju bicikala na ulice Londona (prozvan je zbog toga "Boris Bajk") – oko 10 miliona ih je rentirano – koštalo gradski budžet oko 11 miliona funti godišnje. Napokon, da je pretvaranje Olimpijskog stadiona u fudbalsko igralište koštalo mnogo više nego što je predviđeno.
Nakon isticanja mandata kao gradonačelnika, na kratko je bio poslanik, da bi ga nova premijerka Tereza Mej postavila za šefa diplomatije 2016. To je bilo priznanje za njegovu ulogu kao jednog od glavnih pobornika kampanje za napuštanje EU.
Međutim, kako piše BBC, "proveo je više vremena izvinjavajući se državama koje je uvrijedio", nego što je radio kao šef diplomatije. Tako je dobio nagradu od hiljadu funti za poemu u kojoj je opisao kako je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan imao seks sa kozom. Takođe, na pitanje da li uništeni libijski grad Sirt može postati novi Dubaji, odgovorio je: "Ako uklone sve leševe".
Kao šef diplomatije, zalagao se za tvrdu liniju protiv Rusije, protjerujući njene diplomate iz Londona zbog slučaja trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije.
Kritikovao je Saudijsku Arabiju zbog uključivanja u "posredničke ratove" (proxy wars) na Bliskom istoku, zbog čega je reagovala britanska vlada. Međutim, nastavio je da podržava prodaju britanskog oružja Saudijskoj Arabiji, koja predvodi kontroverznu vojnu kampanju u Jemenu. Mnogi su ga kritikovali zbog teksta u "Dejli Telegrafu" (The Daily Telegraph) da muslimanke koje nose burku "izgledaju kao poštansko sanduče".
Međutim, ubro je napustio vladu protestujući zbog plana premijerke Tereze Mej za Bregzit.
U junu ove godine Visoki sud u Londonu je odbacio zahtjev za procesuiranjem Borisa Džonsona zbog navodnih laži tokom referendumske kampanje uoči Bregzita 2016.
Riječ je o sloganu, koji je figurirao na Džonsonovom autobusu korišćenom tokom kampanje, da Britanija daje 350 miliona funti svake sedmice u budžet EU, te da će ta suma ostati u Londonu nakon izlaska iz evropskog bloka.
Protivnici Bregzita tvrde da je time sračunato obmanjivana javnost i postala je simbolom podjela koje je izazvao referendum, na kome se 52 odsto birača izjasnilo za izlazak iz EU dok je 48 procenata bilo protiv.
Biznismen Markus Bol (Marcus Ball) podnio je tužbu protiv Džonsona zbog zloupotrebe javne funkcije.
Bregzit do 31. oktobra - sa ili bez dogovora
Tokom kampanje za izbor lidera torijevaca, Džonson je u više navrata izjavljivao da će odbaciti sporni dio sporazuma o razlazu Velike Britanije i EU, čime su povećani izgledi za haotični Bregzit bez sporazuma.
Britanski parlament u više navrata nije prihvatio sporazum o Bregzitu koji je postigla sada odlazeća premijerka Tereza Mej, najvećim dijelom zbog zaštitne mjere "bekstop" koja je trebalo da obezbijedi da između Sjeverne Irske i Irske ne bude takozvane tvrde granice poslije izlaska Velike Britanije iz Unije.
Pristalice Bregzita strahuju da bi Velika Britanija zbog te mjere mogla da ostane previše vezana za pravila EU i da bi bila spriječena da sklapa trgovinske sporazume s drugim zemljama, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Neki britanski poslanici navode da bi mjera "bekstop" bila prihvatljiva jedino kada bi imala čvrsto vremensko ograničenje ili kada bi Velika Britanija imala pravo da jednostrano okonča aranžman.
Tokom debate sa protivkandidatom, diplomatije Džeremijem Hantom, Džonson je odbacio mogućnost vremenskog ograničenja za "bekstop".
On je rekao da Velika Britanija mora da kaže "ne vremenskim ograničenjima ili jednostranim planovima za izlaz ili svim onim sredstvima razrade, objašnjenjima, dodacima koji bi mogli da budu primjenjeni na bekstop", navodi BBC.
EU uporno ponavlja da neće biti novih pregovora o razlazu s Velikom Britanijom i insistira da "bekstop" mora da bude dio dogovora.
"Moramo izaći do 31. oktobra, mi moramo to uraditi", rekao je Johnson za BBC radio. "Svi oni koji kažu da trebamo odgoditi, mislim da riskiraju da dovedu do nanošenja trajne štete za povjerenje u politici. Mi ovo moramo uraditi. Moramo izaći do 31. oktobra".
On je obećao da će smanjiti porez na prihod za ljude s najvećim zaradama tako što će pomjeriti prag zarade na koju počinje da važi namet od 40 odsto, a također zagovara i niže poreze za kompanije. Obećao je i investicije za infrastrukturu, politiku, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i za zaštitu životne sredine.
Bivši premijeri upozoravaju Džonsona
Bivši britanski premijeri su upozorili na izazove sa kojima se suočava novi premijer. Tako je Toni Bler istakao da potpuno liči na Džonsona da upotrijebi argument da su Amerikanci poslali čoveka na mjesec, pa će shodno tome i Britanija pronaći put preko irske granice, ali je nedoslijedan jer se protivi tzv. bekstopu.
Gordon Braun je naveo podatke po kojima većina biračkog tijela ne podržava Bregzit bez dogovora pa bi takav Bregzit predstavljao izdaju, jer je na referendumu Britancima obećano nešto drugo.
On je upozorio i da bi Bregzit bez dogovora rezultirao da Boris Džonson ne bude upamćen kao 55. premijer Ujedinjenog kraljevstva, već kao prvi premijer Engleske.
Džon Mejdžor je saopštio da Džonson mora da odluči hoće li služiti čitavoj naciji ili samo jednoj frakciji, pošto, kako je naveo, kao premijer neće moći da izvede oboje.
Mejdžor je takođe skrenuo pažnju Džonsonu da će se suočiti sa "beskompromisnom opozicijom" ukoliko bude predstavljao samo Britance koji su za tvrdi Bregzit.
