Linkovi

Velika Britanija: Jastozi i hobotnice prepoznati kao bića koja osjećaju bol


A fisherman holds up a lobster at Timang beach in Gunung Kidul, near the ancient city of Yogyakarta April 19, 2012. A self-built wooden cable car is used to cross between rocks to catching lobsters. Picture taken April 19, 2012. REUTERS/Dwi Oblo (INDON
A fisherman holds up a lobster at Timang beach in Gunung Kidul, near the ancient city of Yogyakarta April 19, 2012. A self-built wooden cable car is used to cross between rocks to catching lobsters. Picture taken April 19, 2012. REUTERS/Dwi Oblo (INDON

Jastozi, hobotnice i rakovi biće prepoznati kao živa bića sa sviješću i osjećajem u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon što su nova istraživanja pokazala da imaju središnji živčani sistem i mogu osjećati bol.

U UK će se zaboraviti scene kuhanja živih jastoga u ključaloj vodi otkako je u petak, 19. novembra 2021. donesen amandman Zakona o dobrobiti životinja nakon izvještaja koji je sačinio tim iz London School of Economics (LSE), izvijestila je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Već dugo vremena ljudi se dive inteligenciji glavonožaca u koje spadaju sipe i hobotnice, i već niz godina se upozorava na brutalnost kulinarske prakse kuhanja živih jastoga, što je u nekim dijelovima svijeta već zabranjeno (strogo zabranjeno je u Švicarskoj, Norveškoj i na Novom Zelandu). No Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je i prva koja priznaje dokaze da se radi o osjećajnim bićima.

Zakon o dobrobiti životinja u UK već prepoznaje sve kičmenjake kao živa bića s određenim stepenom razuma i osjetilnosti. Međutim, za razliku od nekih drugih beskičmenjaka desetonožni rakovi, dekapodi u koje spadaju krabe, riječni rakovi, hlapovi i jastozi, kao i glavonošci imaju složen centralni živčani sistem i mogu osjetiti bol te ih je bilo potrebno zaštititi na ovaj način.

Hobotnice imaju prilično složen nervni sistem sa preko 500 miliona nervnih ćelija, imaju devet mozgova, a sposobne su za reflekse i viđenje boja te intenzivno osjećaju bol.

Ovaj amandman će spriječiti nehumane prakse prema ovim životinjama, poput kuhanja živih primjeraka ili odsijecanja krakova živim hobotnicama te druge oblike zlostavljanja ovih životinja. U naučnim laboratorijama ove grupe bića se već tretiraju humano, ali bilo je potrebno praksu proširiti i izvan laboratorija.

Ovaj zakon predstavlja ključno jamstvo da se dobrobit životinja s pravom uzima u obzir pri izradi novih zakona. „Nauka je sada jasna da desetonošci i glavonošci mogu osjećati bol i stoga je ispravno da su obuhvaćeni ovim vitalnim zakonom.“, rekao je Lord Zac Goldsmith, ministar za pitanja okoliša i dobrobiti životinja u Ujedinjenom Kraljevstvu.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG