Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od oko 62 posto, dok je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene povećan za oko 15 posto i njegova vrijednost iznosi nešto manje od 30 milijardi KM.
Međutim, vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini iznosio je sedam milijardi konvertibilnih maraka.
U prošloj godini zabilježeni su pozitivni rezultati poput ostvarenja prava za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina te je donesena odluka o suspenziji carina na uvoz repromaterijala za proizvođače iz BiH, čime je preko 200 bh. kompanija tom odlukom postalo konkurentnijene na međunarodnom tržištu.
Vanjskotrgovinska komora BiH je u prošloj godini organizirala 12 kolektivnih nastupa bh. preduzeća na najznačajnijim međunarodnim sajmovima u inostranstvu, na kojima je omogućila izlaganje proizvoda i nastup za 96 bh. kompanija iz prehrambene, drvne, metalne i namjenske industrije.
BiH je sa Evropskom Unijom (EU), Srbijom, Hrvatskom i Turskom ostvarila obim razmjene od oko 85 posto i to sa tendencijom povećanja.
Pokrivenost uvoza izvozom sa EU, BiH je ostvarila do sada rekordan rezultat od 71 posto. Proizvodi iz sektora autoindustrije, aluminija, obuće te namještaja bilježe najveći izvoz za EU.
Vrijednost izvezenog namještaja za EU u prošloj godini iznosila je oko 300 miliona KM.
Obim razmjene sa Srbijom i Hrvatskom prelazi šest milijardi KM, te je pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom porasla sa 45 na 53 posto, a sa Hrvatskom sa 60 na 70 posto.
Turska je rastuće tržište za BiH, te je obim razmjene u 2017. godini bio oko milijardu u 200 miliona KM. Obim razmjene se godišnje prosječno povećava za oko 200 miliona KM, čime se značajno smanjuje deficit.
BiH je Turskoj u 2017. godini svojih proizvoda prodala u iznosu od oko 300 miliona KM, dok vrijednost uvezenih proizvoda iz Turske u BiH iznosi oko 65 miliona KM.
Samo jestivog ulja BiH Turskoj prodala u iznosu od oko 150 miliona KM, brašna 100 miliona KM, te mesa oko 50 miliona KM.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović kaže kako očekuje čak i bolje rezultate u 2018. godini.
„Za mene je važna tačka stalno razvijanje svijesti o domaćem proizvodu, ali ne radi izvoza, nego radi smanjenja deficita odnosno da bi balansi pokrivenosti izvoza uvozom bili kvalitetniji, uravnoteženiji i bolji u interesu BiH. Svi ostali mnogo više pridaju pažnje svom proizvodu i mnogo ga više cijene nego što to mi radimo. Mislim da su, uprkos svim poteškoćama sa kojima se se suočava naša ekonomija, rezultati koje smo ostvarili u 2017. godini, solidni i daju nam nadu i realan optimizam da oni mogu u ovoj godini da krenu i uzlaznom linijom. Potrebno je da sami učinimo i stvaramo bolji imidž zemlje jer je to ključna podloga i temelj za razvoj ekomonije i trgovine sa drugim zemljama. No pored toga, važno je i da imamo stabilno i predvidivo poslovanje jer je to ono što naše kompanije uočekuju, ali ja uvijek ističem političku i opštu stabilnost u zemlji koji su uvijek neizostavni kada govorimo o perspektivama i ekonomiji jedne zemlje“, poručuje ministar Šarović.
