Linkovi

Izdvojeno

Sarajevo: Završeni protesti zbog nenabavke vakcina, vlasti bez reakcije

Protesti pred Vladom FBiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:17 0:00

Protesti pred Vladom FBiH

Više stotina građana danas je u Sarajevu protestovalo zbog toga što vlasti kasne sa nabavkom vakcina protiv korona virusa. Protesti su održani ispred Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH. Reakcije vlasti nije bilo.

Posljednja stanica protesta bila je Vlada FBiH, koja je pokušava da nabavi vakcine za građane Federacije BiH, ali za sada u tome nemaju uspjeha. Do sada su vakcine u taj entitet pristigle iz donacija i COVAX mehanizma. Te količine su daleko od potrebnih.

Građani su tražili ostavku federalnog premijera Fadila Novalića. Oni uzvikivali: „Hoćemo ostavke”, „Nećemo donacije, hoćemo vakcine, lopovi!”, „Izađite u narod”... Na transparentima su se mogli vidjeti natpisi „Igrate se države, game over”, „Samo idite, odmah!”. Pridružili su im se i građani u automobilima

Prije nego su se zaputili pred Vladu FBiH, građani su protestovali pred Vijećem ministara BiH. Jedni su protestovali na platou, a drugi su bili u automobilima na glavnoj saobraćajnici pored te državne institucije.

Protesti pred Vijećem ministara BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Protesti zbog nenabavke vakcina, Sarajevo, 6. april 2021.
Protesti zbog nenabavke vakcina, Sarajevo, 6. april 2021.

Organizatori su zatražili neopozivu ostavku Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH smatrajući da nisu sposobni se nositi sa pandemijom. Zahtijeva se imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH koje bi u roku od 14 dana predstavilo jasan i realan borbe protiv pandmije. Treći zahtjev je hitno uvođenje PCR testa za sve koji ulaze u BiH.

„Njihova obaveza je da daju ostavke”, kaže aktvistica Aida Feraget, jedna od organizatorica protesta.

Gasal-Vražalica: Zahtjeve ćemo dostaviti nadležnim nivoima vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:28 0:00

BiH do sada je nabavila ili joj je donirano svega 131.800 vakcina različitih proizvođača. Prvo je u našu zemlju stigla donacija iz Srbije od 10.000 doza vakcine AstraZeneca. U dva kontigenta dopremljeno je i 23.400 doza Pfizer/BioNTech i 26.400 doza AstraZeneca vakcina, naručenih putem COVAX mehanizma. Posljednji kontigent od 30.000 doza kineskog proizvođača Sinovac je donacija Turske.

Kina je također obećala donaciju 50.000 doza njihovog proizvođača Sinopharm. Najavljena je i donacija 50.000 doza cjepiva iz Malezije.

Do kraja juna bi, prema najavama, BiH preko COVAX-a trebala dobiti još 100.620 vakcina.

U oba entiteta je, do sada, vakcinisano nekoliko hiljada zdravstvenih radnika, dok je u RS-u počela vakcinacija starijih osoba. Neki građani BiH su otputovali u Srbiju prošlog mjeseca kako bi primili vakcinu protiv COVID-19.

U BiH se danas bilježi više od 1.000 novozaraženih koronavirusom i 99 preminulih.

See all News Updates of the Day

Kina upozorava Bidena da ne 'potcjenjuje' njihovu odlučnost u vezi s Tajvanom

In this Nov. 23, 2017, photo released by Xinhua News Agency, a Chinese military H-6K bomber is seen conducting training exercises, as the People's Liberation Army Air Force conducted a combat air patrol in the South China Sea.

Peking je spreman braniti svoje nacionalne interese u vezi s Tajvanom, poručili su odgovarajući na izjavu američkog predsjednika Joea Bidena da će zaštititi ostrvo od bilo kakve invazije Kine.

Kineska Komunistička partija nikada nije kontrolisala Tajvan koji je samouprava, ali posmatra ostrvo kao dio svoje teritorije i obećali su da će ga jednog dana zauzeti, silom ako bude potrebno.

Bajden, koji je u Tokiju kako bi se sastao sa regionalnim saveznicima, ranije je u ponedjeljak upozorio da sve snažniji stav Kine prema ostrvu "koketira s opasnošću" i obećao je da će braniti Tajvan od bilo kakve vojne akcije njihovog ogromnog susjeda.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine Wang Wenbin rekao je novinarima "Tajvan je neotuđivi dio kineske teritorije".

„Pitanje Tajvana je čisto unutrašnja stvar Kine“, rekao je on.

"O pitanjima koja se tiču ključnih interesa Kine, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, Kina nema prostora za kompromis ili ustupke."

Biden je povezao odgovor zapadnih zemalja na napad Rusije na Ukrajinu i percepciju Pekinga o rizicima vojne akcije protiv Tajvana.

Ali, Wang je rekao da će Kina uvijek braniti svoje interese snagom svojih 1,4 milijarde stanovnika.

"Niko ne bi trebao potcijeniti čvrstu odlučnost, čvrstu volju i snažnu sposobnost kineskog naroda u odbrani nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", dodao je.

Prema politici "Jedne Kine" SAD priznaju Peking kao vladu Tajvana i nemaju diplomatske odnose. Međutim, održavaju nezvanične kontakte sa Tajvanom, uključujući i "de fakto" ambasadu u glavnom gradu Tajpeju.

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Opasna bosanska prošlost naslov je članka političkih analitičara Kurta Bassuenera i Tobyja Vogela, koji ovakvu prošlost vide kao podstrek da se prevaziđe trenutna kriza u svjetlu rata u Ukrajini. Optimizam, iako u paradoksalnoj situaciji, ipak postoji, rekao je Bassuener u razgovoru sa Indom Swanke.

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG