Linkovi

Top priča BiH

Sarajevo: Završeni protesti zbog nenabavke vakcina, vlasti bez reakcije

Protesti pred Vladom FBiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:17 0:00

Protesti pred Vladom FBiH

Više stotina građana danas je u Sarajevu protestovalo zbog toga što vlasti kasne sa nabavkom vakcina protiv korona virusa. Protesti su održani ispred Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH. Reakcije vlasti nije bilo.

Posljednja stanica protesta bila je Vlada FBiH, koja je pokušava da nabavi vakcine za građane Federacije BiH, ali za sada u tome nemaju uspjeha. Do sada su vakcine u taj entitet pristigle iz donacija i COVAX mehanizma. Te količine su daleko od potrebnih.

Građani su tražili ostavku federalnog premijera Fadila Novalića. Oni uzvikivali: „Hoćemo ostavke”, „Nećemo donacije, hoćemo vakcine, lopovi!”, „Izađite u narod”... Na transparentima su se mogli vidjeti natpisi „Igrate se države, game over”, „Samo idite, odmah!”. Pridružili su im se i građani u automobilima

Prije nego su se zaputili pred Vladu FBiH, građani su protestovali pred Vijećem ministara BiH. Jedni su protestovali na platou, a drugi su bili u automobilima na glavnoj saobraćajnici pored te državne institucije.

Protesti pred Vijećem ministara BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Protesti zbog nenabavke vakcina, Sarajevo, 6. april 2021.
Protesti zbog nenabavke vakcina, Sarajevo, 6. april 2021.

Organizatori su zatražili neopozivu ostavku Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH smatrajući da nisu sposobni se nositi sa pandemijom. Zahtijeva se imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH koje bi u roku od 14 dana predstavilo jasan i realan borbe protiv pandmije. Treći zahtjev je hitno uvođenje PCR testa za sve koji ulaze u BiH.

„Njihova obaveza je da daju ostavke”, kaže aktvistica Aida Feraget, jedna od organizatorica protesta.

Gasal-Vražalica: Zahtjeve ćemo dostaviti nadležnim nivoima vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:28 0:00

BiH do sada je nabavila ili joj je donirano svega 131.800 vakcina različitih proizvođača. Prvo je u našu zemlju stigla donacija iz Srbije od 10.000 doza vakcine AstraZeneca. U dva kontigenta dopremljeno je i 23.400 doza Pfizer/BioNTech i 26.400 doza AstraZeneca vakcina, naručenih putem COVAX mehanizma. Posljednji kontigent od 30.000 doza kineskog proizvođača Sinovac je donacija Turske.

Kina je također obećala donaciju 50.000 doza njihovog proizvođača Sinopharm. Najavljena je i donacija 50.000 doza cjepiva iz Malezije.

Do kraja juna bi, prema najavama, BiH preko COVAX-a trebala dobiti još 100.620 vakcina.

U oba entiteta je, do sada, vakcinisano nekoliko hiljada zdravstvenih radnika, dok je u RS-u počela vakcinacija starijih osoba. Neki građani BiH su otputovali u Srbiju prošlog mjeseca kako bi primili vakcinu protiv COVID-19.

U BiH se danas bilježi više od 1.000 novozaraženih koronavirusom i 99 preminulih.

See all News Updates of the Day

Daniel Serwer: Vrijeme je da prestanemo s glupostima u BiH

Danijel Server tokom intervjua za Glas Amerike, 31. avgusta 2020 (Foto: VOA)

Mišljenje o političkoj krizi u BiH i potrebnim potezima za njeno rješavanje na svom blogu iznio je Daniel Serwer, profesor na univerzitetu Johns Hopkins i analitičar balkanskih prilika.

U blogu peacefare.net pod orginalnim naslovom "Bosnia and Herzegovina: time to stop the nonsense" Serwer nudi niz poteza za koje smatra da bi okončali secesionističke prijetnje u zemlji.

Daniel Serwer je profesor u Školi za napredne međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins i direktor njezinih programa za upravljanje sukobima i američke vanjske politike, kao i stipendista na Bliskoistočnom institutu. Bivši potpredsjednik centara za inovacije na Institutu za mir Sjedinjenih Država, nadgledao je rad Instituta u oblasti vladavine prava, religije i uspostavljanja mira, održivih gospodarstava, medija i sukoba, znanosti, tehnologije i izgradnje mira, kao i upravljanja sigurnosnim sektorom i spol.

Kao potpredsjednik USIP-a za mirovne i stabilnostne operacije, Serwer je radio na sprječavanju međuetničkih i sektaških sukoba u Iraku i bio je izvršni direktor Iračke studijske skupine. Omogućio je dijalog između Srba i Albanaca na Balkanu. U USIP je došao kao viši suradnik na području balkanske regionalne sigurnosti 1998.-1999. Prije toga bio je ministar-savjetnik u State Departmentu, gdje je osvojio šest nagrada za službu. Kao direktor europskih i kanadskih analiza State Departmenta 1996.-1997., nadgledao je analitičare koji su pratili provedbu Daytona u Bosni, kao i pogoršanje sigurnosne situacije u Albaniji i na Kosovu.

Serwer je od 1994. do 1996. bio američki posebni izaslanik i koordinator za bosansku Federaciju, posredujući između Hrvata i Muslimana i pregovarajući o prvom sporazumu postignutom na mirovnim pregovorima u Daytonu. Od 1990. do 1993. bio je zamjenik šefa misije i otpravnik poslova u američkom veleposlanstvu u Rimu, gdje je vodio veliku diplomatsku misiju do kraja Hladnog rata i prvog Zaljevskog rata.

Milorad Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prijeti povlačenjem iz državne vojske, porezne vlasti, obavještajnog i provođenja zakona te pravosuđa. Dodik također negira ovlasti visokog predstavnika međunarodne zajednice, koji je prema Daytonskim sporazumima koji su okončali rat u BiH prije 26 godina odgovoran za njihovu civilnu provedbu. Ako budu usvojeni u parlamentu Republike Srpske (RS) ili provedeni bez formalnog zakonodavnog odobrenja, Dodikovi potezi doveli bi do secesije, čak i ako ne bude objavljena deklaracija o neovisnosti. Čini se da Dodik ima potporu i Srbije i Rusije, iako postoji određeno neslaganje unutar srpskih redova unutar RS-a.

Dodik je prošlog vikenda u posjetu Beogradu dvosmisleno odbio svoje najekstremnije prijetnje, kao što je to često činio u prošlosti, ali njegov opći cilj ostaje jasan: suverenitet i neovisnost Republike Srpske.

Kako bi SAD i EU trebali reagirati?

Ne treba ih zavaravati. Dodik će se vratiti sa svojim prijetnjama. Zapad ne bi trebao čekati dok Dodik ne dobije zakonodavno odobrenje koje traži ili djeluje na svoju ruku. Prevencija će biti daleko bolja od liječenja kada je u pitanju secesija. Prevencija zahtijeva vojni potez. EU bi trebala preseliti, kao što su mnogi savjetovali mnogo puta, svih svojih 600-tinjak snaga u Brčko, grad na sjeveroistoku Bosne koji je bio centar gravitacije prošlog rata, a koji će biti i sljedećeg. NATO bi trebao ojačati EU s nekoliko stotina američkih i britanskih vojnika, što je na Balkanu još uvijek nedvosmislen znak ozbiljnosti. Bez Brčkog, nijedan korak RS prema secesiji ne može uspjeti jer bi RS bila podijeljena na dva nepovezana krila i presječena kopnena komunikacijska linija sa Srbijom.

Rusija će pokušati spriječiti bilo kakav potez ove vrste. Najbolje je uložiti veto na odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a za Europske snage “Althea” u Bosni potrebne u novembru. SAD, UK i EU morat će biti spremni zadržati svoje snage u Brčkom što god se dogodi u Vijeću sigurnosti. Dok je Dodik tijekom vikenda odustao od zahtjeva da se operacija Althea prekine, to nikoga ne bi trebalo zavarati: NATO mora jasno dati do znanja da će ostati u Bosni i Hercegovini bez obzira što se dogodi u Vijeću sigurnosti, bilo u novembru ili za šest mjeseci. To se može učiniti pod ovlastima datim Daytonskim sporazumima.

Ali vojni potez u Brčkom neće biti dovoljan za brzo okončanje secesije ili prijetnje odcjepljenjem. Notorno korumpirani Dodik, koji je već sankcioniran od strane SAD-a, također bi trebao biti sankcioniran od strane EU. Tako bi trebalio i za sve parlamentarci RS-a koji podržavaju njegovo prkošenje Daytonskim sporazumima, ovlastima visokog predstavnika ili vlastima državne (središnje) vlasti. Republika Srpska svoj nastavak postojanja, nakon rata u kojem je doživjela neizbježni poraz, duguje Daytonskim sporazumima. Njegova puna suradnja u provedbi tih sporazuma kao i odluka PIC-a trebala bi biti sine quo non.

Zapad će također morati biti spreman da Vladi RS-a oduzme sredstva. Secesionistički entitet ne bi trebao imati koristi od bilo kakvog suverenog financiranja, uključujući novac koji pritječe od MMF-a, Svjetske banke, EBRD-a, EIB-a i drugih zajmodavaca. Instrument za brzo financiranje MMF-a, IBRD i EU daju više od 600 milijuna dolara Bosni i Hercegovini za suočavanje s posljedicama epidemije COVID-a. Moraju biti spremni da dio tih sredstava iz RS-a (i svih drugih sredstava koja još nisu prebačeni) ispari. Posebno će biti važno eliminirati institucionalnu proračunsku potporu RS-u. Koridor Vc, glavna autocesta koja se gradi od sjevera prema jugu kroz Bosnu, morat će se ponovno procijeniti.

Povlačenje RS iz institucija Bosne i Hercegovine ostavilo bi zemlju u ustavnom i pravnom limbu. Jedina stvarna opcija u tom trenutku bila bi povratak na ustav Republike Bosne i Hercegovine (koji je prethodio sadašnjem ustavu), provedba sadašnjeg ustava bez pozivanja na RS ili oslanjanje na ustav 51% zemlja kojom se upravlja kao Federacija (koja međutim ima mnogo zajedničkih značajki s trenutnim nefunkcionalnim ustavom). Nisam dovoljan pravni bigl da bih znao što bi bilo najbolje, ali bi se nekako morao osigurati pravni kontinuitet suverene bosanske države.

U 1990-ima Amerikanci su se nadali Europi “cjelovitoj i slobodnoj”. Intervencija NATO-a u Bosni trebala je osigurati ostvarenje nade na Balkanu. Ali Srbija s ruskom podrškom odlučila je da ni Balkan neće biti cjelovit i slobodan. Moskva i Beograd rade na tome da podijele regiju između autokracije i demokracije, ili barem da izazovu nestabilnost. Republika Srpska, sjeverno Kosovo i crnogorska srpska područja pokušavaju se odlijepiti, uz ohrabrenje Rusije i Srbije. Ako uspiju, na kraju će biti apsorbirani u ono što srbijanski predsjednik Vučić naziva “srpskim svijetom”, poznatijim kao Velika Srbija. To bi bio ozbiljan poraz liberalne demokracije i trijumf Vladimira Putina.

Treba se suprotstaviti ambicijama za neovisnost RS, teritorijalnim aspiracijama Srbije i ruskim naporima destabilizacije. To neće biti teško, ako se učini prije nego kasnije. Za to će biti potrebno nekoliko stotina vojnika u Brčkom, stroge sankcije, pravna domišljatost i zaustavljanje financiranja RS-a. Vrijeme je da prestanemo s glupostima.

State Department: Prijetnje državnim institucijama unose podjele među građane BiH

State Department

Prijetnje institucijama na državnom nivou unose podjele među građane Bosne i Hercegovine (BiH) i uskraćuju im prosperitetniju i stabilniju evropsku budućnost, saopštio je 25. oktobra Biro za evropske i euroazijske poslove State Departmenta na zvaničnom Twitter nalogu.

Biro za evropske i euroazijske poslove je tijelo koje razvija i sprovodi spoljnu politiku SAD u Evropi i Euroaziji.

“Sjedinjene Države nastavljaju da naglašavaju ključnim liderima BiH našu posvećenost Dejtonu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Prijetnje institucijama na državnom nivou unose podjele među građane BiH i uskraćuje im prosperitetniju i stabilniju evropsku budućnost”, navodi se u poruci.

Zastupnici, ministri i drugi predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio je da će tražiti prenos svih nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što nije u skladu s Ustavom BiH.

Zbog korupcije BiH 'pala' na 72. mjesto na ljestvici Indeksa vladavine prava

Korupcija
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:26 0:00

Bosna i Hercegovina (BiH) pala je na 72. mjesto, među 139 država svijeta, u ovogodišnjem Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (WJP), saopćio je Transparency International u BiH.

Najgore ocjene, BiH je dobila u parametrima koji mjere odsustvo korupcije.

"BiH je dobila okvirnu ocjenu 0,52, na skali od 0 do 1, što je isti rezultat koji je zabilježila i prošle godine, s tim da je sa 64. pala na 72. mjesto na svijetu i nalazi se znatno ispod Slovenije, Hrvatske, Kosova i Sjeverne Makedonije", kaže se u saopćenju.

Ispod BiH se, na ovogodišnjoj ljestvici indeksa vladavine prava, nalaze Srbija, na 81. mjestu i Albanija, koja je na 83. mjestu.

Indeks vladavine prava WJP-a mjeri se kroz osam indikatora - ograničenje vladinih ovlaštenja, odsustvo korupcije, otvorenost vlade, dostupnost osnovnih prava, red i bezbjednost, provođenje zakona, građansko pravosuđe i krivično pravosuđe.

U odnosu na prošlu godinu, BiH je najviše nazadovala u oblasti odsustva korupcije.

"Ubjedljivo najgori parametar po kojem se određuje uspjeh u toj oblasti je onaj koji mjeri da li predstavnici vlasti zloupotrebljavaju javne funkcije za ostvarivanje ličnih interesa", dodaje se u saopćenju.

BIH je, u odnosu na prošlu godinu, nazadovala i u oblasti pravosuđa i provođenja zakona.

Ocjene su zasnovane na istraživanju u kojem su, osim stanovništva učestvovali pravnici i stručnjaci iz različitih oblasti.

"U prethodnoj godini, koju je obilježila pandemija COVID-19, u BiH su se dogodile brojne korupcijske afere gdje su se pojedinci bogatili na račun i na uštrb zdravlja stanovništva, tragovi mnogih od tih afera vode upravo do vrha vlasti. Pravosuđe na njih nije adekvatno odgovorilo, a sve je bilo praćeno političkim pritiscima i selektivnim procesuiranjem odgovornih", istaknuto je iz TI BiH.

Ti u BiH i druge relevantne organizacije koje prate učinak države u borbi protiv korupcije, već dugo upozoravaju da se u BiH ne procesuiraju velike afere, kaže se u saopćenju.

BiH je imala najbolji rezultat, po indeksu vladavine prava, 2015. godine kad je bila na 40. mjestu u svijetu i od tada je nazadovala 32 mjesta.

"U rasprostranjenosti korupcije, činjenica je da BiH nazaduje već nekoliko godina, što su pokazale i druge relevantne međunarodne ocjene, poput Indeksa percepcije korupcije koji mjeri TI ili indikatora Svjetske banke koji prate kontrolu korupcije", ističu iz TI u BiH.

Reakcije iz Washingtona i Brisela na tenzije u BiH: SAD se moraju više uključiti

Analitičari: Dodikove prijetnje nisu novost, krize u regionu su povezane
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:02 0:00

Bosanskohercegovačka javnost gotovo je svakodnevno izložena zapaljivim izjavama Milorada Dodika o prenosu nadležnosti sa države na Republiku Srpsku (RS), nezavisnosti tog entiteta i neodrživosti Bosne i Hercegovine (BiH).

Iako za sada sve uglavnom ostaje na prijetnjama, a analize, poput one koju je napravila Balkanska istraživačka mreža BiH, pokazuju da Dodikove riječi nisu utemeljene na činjenicama, sagovornici Glasa Amerike kažu da njegovo ponašanje predstavlja prijetnju po sigurnost i stabilnost u BiH.

Analitičari iz Washingtona i Brisela koji pažljivo prate dešavanja u BiH navode da je najnovija eskalacija zapravo samo nastavak problema koji već dugo traju.

„Dodik radi ono što je godinama obećavao da će učiniti. Gura državu ka podjeli“, kaže Daniel Serwer, profesor škole naprednih međunarodnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu.

Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu američke organizacije International Republican Institute, ima slično mišljenje: „Već smo gledali ovu predstavu. Dodik je uputio mnogo prijetnji o odcjepljenju, koje naravno nisu dobrodošle.“

Toby Vogel, viši suradnik organizacije Democratization Policy Council, za Glas Amerike je govorio iz Brisela. Kao uzrok problema vidi to što se Zapad ranije nije oštrije suprotstavljao prijetnjama po BiH: “Mislim da je neposredni razlog ovome to što ni Sjedinjene Države (SAD) ni Evropska unija (EU) nisu potiskivale eskalirajuće napade na jedinstvo BiH u posljednjih nekoliko godina. Ovo je dugoročan trend, mislim da je vidljiv otkad je EU od SAD i OHR-a preuzela vođenje takozvane međunarodne zajednice u BiH.“

Uloga Srbije i Rusije u regionalnim krizama

Uprkos oštroj Dodikovoj retorici, posebno protiv SAD, McCarthy ukazuje na značajnu kontradiktornost: „Njegova stranka SNSD je glasala za obnovu mandata na državnom nivou, oružanim snagama, pravosuđu itd. A ovdje Dodik govori da želi da se povuče iz vojske na državnom nivou, iz pravosuđa, iz poreske uprave. Tako da to pomalo izgleda kao šizofreno ponašanje.“

Prema McCarthyevim riječima, primjetno je da Dodik nema apsolutnu podršku: „Ali ono što mi je također bilo zanimljivo je izjava predsjednika Vučića da se ne može raditi ništa što bi bilo protivno ustavu Bosne, na državnom nivou.“

Ipak, Serwer navodi da Dodik osim iz Rusije dobija poticaje upravo iz Srbije, dodajući da se čini kako ga je Beograd nekada sputavao jer je smatrao da mu ovakvo ponašanje može ugroziti članstvo u EU. „Međutim, Vučić je ocijenio da su izgledi Srbije za pristupanje EU predaleko u budućnosti da bi se on brinuo oko toga“, zaključuje Serwer. „Tako da nema više motiva da zaustavi Dodika i njegova ideja o srpskom svijetu, o velikoj Srbiji, to je ista ideja.“

Takve ideje, kaže Serwer, znače „uništenje nekoliko država na Balkanu, znače rat, znače smrt, znače izbjeglice. Zapadne države to ne bi trebale željeti, Evropa i SAD bi se trebali čvrsto tome protiviti i planirati kako će to izbjeći.“

Analitičari se slažu u stavu da su tenzije u regionu povezane međusobno, ali i sa zaoštravanjem odnosa između NATO-a i Rusije.

„Ne sumnjam da su događaji koje smo proteklih sedmica i mjeseci vidjeli na Cetinju u Crnoj Gori ili na sjeveru Kosova i u RS povezani“, kaže Vogel. „Svi oni imaju primarnu i sekundarnu stranu koja ima koristi od toga: Srbiju i predsjednika Vučića i Rusiju. Tako da mi je teško povjerovati da su to samo neke vrste spontanih manifestacija lokalnih nezadovoljstava ili nešto slično.“

Kao poseban problem Vogel navodi to što mu se čini da određene članice EU, poput Mađarske i Slovenije, „ohrabruju Vučića u pokušajima da ponovo stvori neku vrstu srpskog svijeta, kako god to izgledalo u praksi“.

McCarthy posebno ističe ulogu Moskve u dešavanjima u regionu: „Ovo je jeftin način za Rusiju da posije razdor i potkopa poziciju Zapada, EU i Washingtona na Zapadnom Balkanu. (…) Rusija nikada neće propustiti priliku da podijeli međunarodnu zajednicu, posebno Vijeće za implementaciju mira, o načinima na koje stvari mogu krenuti naprijed u Bosni.“

Moskva je bila protiv toga da Christian Schmidt postane visoki predstavnik u BiH, napominje McCarthy, dodajući da su zbog toga Rusi ljuti, te „sada traže priliku da među sve unesu podjele, te potaknu Dodika da učini ono što trenutno radi.“

Sagovornici Glasa Amerike upozoravaju na mogućnost da upravo zbog toga Rusija ili Kina ulože veto u Vijeću sigurnosti UN-a kada se u novembru bude odlučivalo o produženju mandata EUFOR/ALTHEA misije u BiH.

„To bi bio vrlo ozbiljan udarac za međunarodnu ulogu u BiH, i mislim, što je i važnije, za sigurno i zaštićeno okruženje za čije održavanje EUFOR ima mandat“, navodi Vogel, dodajući da ova misija ni sada nije dovoljno snažna. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku se ne može znati da li će do veta doći, ali opasnost od toga nikada nije bila veća.

Vogel i Serwer se slažu da u ovom trenutku ne vide jasan rezervni plan, ali i da bi za dugoročno održavanje mira bilo važno rasporediti NATO trupe u Brčkom, koje spaja dva dijela RS.

EU nema volju da se suprotstavi

Analitičari kao značajan problem ističu blage reakcije iz EU, ali i činjenicu da u EU ne postoji jedinstven stav kada je riječ o Zapadnom Balkanu i BiH.

Kao primjer, Vogel navodi nedavnu izjavu ministara vanjskih poslova zemalja članica EU „u kojoj žale zbog političke krize u zemlji i pozivaju sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike i podjela, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta BiH.“

„Kao da se radi o apstraktnim prijetnjama“, nastavlja Vogel. „Postoje konkretni lideri koji upućuju ove prijetnje - Milorad Dodik, uz podršku predsjednika Vučića. A EU ih čak i ne uspijeva spomenuti u saopštenju. Tako da ne vidim veliku volju da se tome suprotstavi. Mislim da se u Briselu nadaju da je ovo samo lokalizirana kriza koja će se smiriti.“

Serwer kaže da je važna saradnja SAD i EU, navodeći kao primjer zajedničko saopštenje nakon sastanka državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika EU Josepa Borrella. „To ni u kom slučaju nije savršena izjava, jasno je razvodnjena u odnosu na ono što se možda Amerikancima sviđalo, ali je bolje nego ništa. Važno je da Evropljani i Amerikanci budu na istoj valnoj dužini i da na odgovarajući način reagiraju na stvarne prijetnje.“

Prema Vogelovim riječima, problem EU je u tome što nikada nije koristila moći koje su joj na raspolaganju: „Nikada nije koristila restriktivne mjere protiv ljudi, protiv lidera u BiH iako već deset godina ima načine za to. Prije deset godina je najavila da će to učiniti ako dođe do prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Ako Dodikove prijetnje nisu takva prijetnja, ne znam šta bi drugo bilo. Ipak, EU nije voljna djelovati.“

„Mislilo se da će politika proširenja EU stvoriti poticaj za političke lidere da se ponašaju na konstruktivan način, ali imamo 15 godina akumuliranih dokaza da to nije slučaj“, dodaje Vogel. „Ipak, nikada nije bilo revizije politike, nikada nije bilo korekcije kursa.“

SAD trebaju imati konkretan plan

McCarthy kaže da je neophodna veća uključenost SAD: „Nadam se da ćemo to vidjeti, s obzirom na činjenicu da je proširenje EU za zemlje kandidatkinje Zapadnog Balkana prilično zaustavljeno. Tako da su ovdje potrebne SAD, ne samo diplomatski, nego i kroz stalni vojni angažman, te veća američka ulaganja.“

Kao primjer postojanja želje da se poveća uloga SAD, McCarthy vidi to što su u proteklim sedmicama za veoma važne pozicije kandidovane diplomate sa velikim iskustvom u regionu. Gabriel Escobar postao je specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan, dok je James O’Brien u State Departmentu nominovan za mjesto koordinatora za sankcije. Za novog američkog ambasadora u BiH nominovan je Michael Murphy, a u Srbiji – Cristopher Hill.

Ostali sagovornici Glasa Amerike to također vide kao ohrabrujući znak. Ipak, Serwer navodi da nisu dovoljna samo imenovanja.

„Bidenova administracija je jasno postavila svoje ciljeve: suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja Zapadnog Balkana, uključujući posebno Kosovo i BiH, kao i perspektiva NATO-a i EU za one zemlje koje to žele“, objašnjava Serwer. „Ono što nije jasno je kako će oni doći do tih ciljeva sa mjesta na kojem se sad nalazimo. To im je sada potrebno, ozbiljan plan, operativni plan koji će nas približiti tim ciljevima u narednih nekoliko godina. To je vrlo težak zadatak.“

Vogel kaže da Washington još uvijek pitanja o Balkanu prepušta EU: „I dalje se nadaju da će EU i SAD zajedno riješiti situaciju bez da se moraju baviti temeljnim uzrocima i problematičnim ličnostima i liderima koji pokreću pogoršanje i eskalaciju.“

„Bio bih vrlo oprezan u predviđanju da SAD imaju plan i da će ga uskoro implementirati“, pesimističan je Vogel. „Mislim da Washington nema plan. Mislim da Washington želi tišinu na Zapadnom Balkanu kako bi se mogao usredotočiti na ono što vidi kao najhitnija pitanja u vezi sa svojim nacionalnim interesima. A Zapadni Balkan nije među njima.“

Reakcija Ambasade SAD na sjednicu Narodne skupštine RS: Spremni smo koristiti sve raspoložive sankcije

Američka ambasada u BiH je reagovala nakon što je Narodna skupština usvojila zakon koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, navodeći da su SAD spremne koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum.

Američka ambasada u BiH je reagovala nakon što je Narodna skupština usvojila zakon o lijekovima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, navodeći da su SAD spremne koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum.​

“Sjedinjene Države spremne su da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali one nisu zamjena za odgovornost svih lidera u BiH da odbace destabilizujuće djelovanje i da, umjesto toga, kroz institucije BiH rade na unaprijeđenju funkcionalnosti”, naveli su iz Ambasade SAD za RSE nakon usvajanja ovog Zakona u Skupštini RS.

Narodna Skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

Zakonom je predviđeno osnivanje agencije za lijekove tog entiteta, što nije u skladu s Ustavom BiH. Inače, Ustavom BiH je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Ovaj proces inicirao je Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH.

Iz Ambasade Ističu i kako “ne postoji ustavni put kojim bi se jedan entitet jednostrano povukao iz državnih institucija”.

“Takve radnje bile bi neustavne i antidejtonske. Dalji razvoj na temeljima mira iz Dejtonskog mirovnog sporazuma najbolja je garancija sigurnosti i put ka prosperitetu za sve u oba entiteta i u Brčko Distriktu”, ističe se u odgovoru.

Dodaje se kako “pokušaji da se pažnja građana odvuče od problema korupcije koja ih sputava, te zanemarivanje provedbe reformi neophodnih za kreiranje boljih ekonomskih prilika i zdravstvenih ishoda za sve predstavljaju neodgovorno liderstvo”.

“Nastavit ćemo podržavati političke lidere i sve građane koji se uzdižu iznad retorike podjela i rade na izgradnji povjerenja i stvaranju sigurnije i prosperitetnije zemlje za sve”, kaže se u saopštenju te dalje navodi kako prijedlozi kojima se unazađuju mir i napredak postignuti u posljednjih 26 godina vode samo u izolaciju i ekonomsku propast.

Inače, od 2009. godine djeluje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Agencija je jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države a u svom djelovanju je preuzela većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.

Zakon o lijekovima koji je temeljan i za rad agencije može se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG