Linkovi

Izdvojeno

update

Sarajevo: Završeni protesti zbog nenabavke vakcina, vlasti bez reakcije

Protesti pred Vladom FBiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:17 0:00

Protesti pred Vladom FBiH

Više stotina građana danas je u Sarajevu protestovalo zbog toga što vlasti kasne sa nabavkom vakcina protiv korona virusa. Protesti su održani ispred Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH. Reakcije vlasti nije bilo.

Posljednja stanica protesta bila je Vlada FBiH, koja je pokušava da nabavi vakcine za građane Federacije BiH, ali za sada u tome nemaju uspjeha. Do sada su vakcine u taj entitet pristigle iz donacija i COVAX mehanizma. Te količine su daleko od potrebnih.

Građani su tražili ostavku federalnog premijera Fadila Novalića. Oni uzvikivali: „Hoćemo ostavke”, „Nećemo donacije, hoćemo vakcine, lopovi!”, „Izađite u narod”... Na transparentima su se mogli vidjeti natpisi „Igrate se države, game over”, „Samo idite, odmah!”. Pridružili su im se i građani u automobilima

Prije nego su se zaputili pred Vladu FBiH, građani su protestovali pred Vijećem ministara BiH. Jedni su protestovali na platou, a drugi su bili u automobilima na glavnoj saobraćajnici pored te državne institucije.

Protesti pred Vijećem ministara BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Protesti zbog nenabavke vakcina, Sarajevo, 6. april 2021.
Protesti zbog nenabavke vakcina, Sarajevo, 6. april 2021.

Organizatori su zatražili neopozivu ostavku Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH smatrajući da nisu sposobni se nositi sa pandemijom. Zahtijeva se imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH koje bi u roku od 14 dana predstavilo jasan i realan borbe protiv pandmije. Treći zahtjev je hitno uvođenje PCR testa za sve koji ulaze u BiH.

„Njihova obaveza je da daju ostavke”, kaže aktvistica Aida Feraget, jedna od organizatorica protesta.

Gasal-Vražalica: Zahtjeve ćemo dostaviti nadležnim nivoima vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:28 0:00

BiH do sada je nabavila ili joj je donirano svega 131.800 vakcina različitih proizvođača. Prvo je u našu zemlju stigla donacija iz Srbije od 10.000 doza vakcine AstraZeneca. U dva kontigenta dopremljeno je i 23.400 doza Pfizer/BioNTech i 26.400 doza AstraZeneca vakcina, naručenih putem COVAX mehanizma. Posljednji kontigent od 30.000 doza kineskog proizvođača Sinovac je donacija Turske.

Kina je također obećala donaciju 50.000 doza njihovog proizvođača Sinopharm. Najavljena je i donacija 50.000 doza cjepiva iz Malezije.

Do kraja juna bi, prema najavama, BiH preko COVAX-a trebala dobiti još 100.620 vakcina.

U oba entiteta je, do sada, vakcinisano nekoliko hiljada zdravstvenih radnika, dok je u RS-u počela vakcinacija starijih osoba. Neki građani BiH su otputovali u Srbiju prošlog mjeseca kako bi primili vakcinu protiv COVID-19.

U BiH se danas bilježi više od 1.000 novozaraženih koronavirusom i 99 preminulih.

See all News Updates of the Day

Blinken odložio posjetu Kini zbog špijunskog balona u vazdušnom prostoru SAD

Američki državni sekretar Antony Blinken odložio je posjetu Kini, saopštio je State Department. Za sada nije poznato koji bi mogao biti termin odložene posjete.

Odluka je donijeta pošto je, kako američke vlasti tvrde, u vazdušnom prostoru te zemlje uočen kineski špijunski balon.

Blinken je u narednim danima trebalo da otputuje u Peking gdje su bili planirani susreti sa kineskim predsjednikom Ši Đinpingom i drugim zvaničnicima te zemlje.

Kina tvrdi da je balon meteorološki

Peking je demantovao navode Washingtona da je balon snimljen iznad savezne države Montane, na zapadu SAD, bio špijunski.

Kineske vlasti su saopštile da se radi o civilnom, meteorološkom balonu koji se koristi u naučne svrhe kao i da, kako je navedeno, žali što je letjelica ušla u američki vazdušni prostor".

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova je navelo i da nastavlja komunikaciju sa SAD kako bi se riješila ova situacija.

Pentagon je ranije saopštio da kineski špijunski balon već nekoliko dana leti iznad Amerike.

Borbeni avioni su mobilisani, ali su vojni lideri savjetovali predsednika Joe Bidena da ne obara balon, iz straha da bi krhotine mogle predstavljati pretnju po bezbednost.

Neimenovani zvaničnik je rekao da će trenutna putanja leta prenijeti balon preko brojnih osjetljivih lokacija, ali nije naveo detalje.

Bećirović za VOA: Planiram da ojačam bosansko-američko savezništvo

Member of Presidency of Bosnia and Herzegovina, Denis Bećirović

Prvi put, od 2005. godine u Washingtonu, u posjeti, se nalaze sva tri člana Predsjedništva Bosna i Hercegovine. Za Glas Amerike govorio je Denis Bećirović.

Bećirović: BiH treba snažnije liderstvo SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:41 0:00

VOA: Gospodine Bećiroviću hvala vam još jednom što ste prihvatili naš poziv za razgovor. Vi se zapravo tek stigli sa sastanka u State Departmentu sa Gabrielom Escobarom i Derek Cholletom. Recite nam kako je to bilo s obzirom da ste bili po prvi put od 2005. sva tri člana Predsjedništva zajedno?

BEĆIROVIĆ: Tako je. Prije svega koristim priliku da vas srdačno pozdravim. Prvi put nakon 2005. tri člana Predsjedništva BiH su u posjeti SAD. Imali smo čitav niz sastanaka sa američkim kongresmenima, senatorima, niz važnih sastanaka u Bijeloj kući, Pentagonu, State Departmenu itd… I moram reći da smo imali dosta sadržajne razgovore sa domaćinima. Bosna i Hercegovina kao država treba snažnije liderstvo Sjedinjenih Američkih Država i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Nove geopolitičke okolnosti su uzrokovale da i Bosna i Hercegovina osjeti pojačan ruski pritisak nakon početka brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, i u tom kontekstu je potrebno da demokratske snage i izabrani predstavnici u Bosni i Hercegovini ostvare što kvalitetniju komunikaciju sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država.

Ja sam kao novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obećao ljudima i prije izbora, da će moje prve dvije vanjskopolitičke posjete biti u Brisel i Washington. Evo upravo ovih dana u Washingtonu realiziram dato obećanje ljudima u Bosni i Hercegovini jer je moja prva posjeta bila u Brisel, u sjedište NATO-a, a druga ovdje u Washington. To je i praktična i simbolička poruka da je mjesto Bosne i Hercegovine u euro-atlanskim integracijama i da je jako važno da cijelo društvo usmjerimo u tom pravcu.

VOA: Vi ste rekli koliko je bitna veza i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, vi ste svojim gestom i dolaskom u Washingtom i pokazali, a i prešli sa riječi na djelo. Međutim, da li ste dok ste u Washingtonu primijetili da prisutnost Bosne i Hercegovine u Washingtonu nije bila onakva kakva bi trebala da bude, u diplomatskom smislu?

BEĆIROVIĆ: U pravu ste. Dosta toga je pogrešno rađeno posljednjih godina. Neki anti-bh krugovi su negativno lobirali protiv interesa države Bosne i Hercegovine, i te stvari moramo početi mijenjati na korist svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, i države Bosne i Hercegovine u cjelini. Sjedinjene Države su daleke 1994. godine otvorile 4. jula ambasadu u Sarajevu. Tada je na otvaranju te ambasade, između ostalih, govorila i ambasadorica SAD u Ujedinjenim Nacijama, gospođa Madeleíne Albright, veliki prijatelj države Bosne i Hercegovine. Onda je tada rekla jednu rečenicu koja je i danas jednako aktuelna. A ona glasi: „Sudbine Sjedinjenih Američkih Država i multietničke Bosne i Hercegovine su nerazdvojno povezane". Dakle, mi zaista imamo jedno veliko prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, i ja svoju ulogu vidim između ostalog i u tome da ojačam bosansko-američko savezništvo u narednom periodu, da imamo puno ozbiljnije ljude i SAD koji će nas predstavljati, ali i da radim na umrežavanju vrlo brojne školovane bh. dijaspore u Washingtonu, jer su sve to ljudi koji mogu da doprinesu napretku Bosne i Hercegovine. Tako da ovih dana, osim zvaničnih sastanaka sa predstavnicima SAD imao sam i niz sastanaka sa predsatvnicima bh. dijaspore koji također iskazuju veliku spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u narednom periodu.

VOA: Iz ovog što ste mi rekli vrlo je očigledno, da će odnosi sa Washingtonom biti jedan od vaših prioriteta. Vi ste i novo lice, ljudi vas vide kao lice promjene. Da li to znači da će sljedeći ambasador biti izabran iz krugova profesionalnih diplomata, neko ko ima iskustvo i kontakte ili će do izbora doći na neki drugi način?

BEĆIROVIĆ: Moram reći, da moramo puno ozbiljnije shvatiti vanjsku politiku. Pogotovo, pomoći da ustrojimo jednu profesionalnu diplomatiju. U tom smislu ja sam predložio Predsjedništvu BiH preko 90% karijernih diplomata. Očekujem uskoro da ko su kandidati i člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i člana Predsedništva, odnosno Predsjedavajuće, iz srpskog naroda. Jako je važno da shvatimo da su ovo teška vremena. Ne može se samo govoriti da BiH treba neuke i neiskusne ljude slati, a da druge susjedne države imaju potpuno drugačiji trend. One šalju, pogotovo na ključne destinacije, najiskusnije kadrove.

Mi moramo shvatiti da naši novi ambasadori nemaju mogućnost niti treba da se uče kako obavljati ambasadorsku dužnost, već treba od prvog dana da promptno djeluju u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine. U tom smislu, moj tim, zajedno samnom izgradio i posebne kriterije kako vršiti odabir u dolasku do pravih rješenja za ambasadore, generalne konzule i to su jako visoki kriteriji koji podrazumijevaju da tu funkciju moraju vršiti ljudi koji imaju znanje, koji imaju iskustvo i političku volju da pomognu Bosni i Hercegovini. U tom smislu zaista sam optimista. Naravno u bh. politici, često gledamo situaciju da se političari svaki dan dodvoravaju biračkom tijelu, ali ne rade za interes države Bosne i Hercegovine. Ja mislim da nam trebaju odgovorni i ozbiljni političari. Da BiH napokon treba i državnike koji su spremni da ugroze svoju ličnu popularnost ali da zemlja krene u pravom pravcu, da krene naprijed tamo gdje joj je i mjesto. A mjesto joj je u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Da podsjetim to si i strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

VOA: Vrlo sličnu poruku ste poslali i jučer. I na temu korupcije ste rekli da je nacionalizam samo pokriće za korupciju, međutim momentalno bh pravni sustav, održava i etničke političke partije koje i dalje podržavaju nacionalizam. Ne bih da ja komentiram da je jedno izazvalo drugu, znamo kakva je situacija na terenu, a ono što ste vi rekli nije čak ni analiza, to je činjenično stanje. Da li se iz toga može izvesti zaključak da građansko opredjeljenje BiH u u pravnom, de facto i da jure smislu, treba da bude budućnost BiH i na koji način mislite da je to izvodljivo, jer čak i u zapadnim krugovima se instistira da je za to „prerano“, da bi to dovelo do sukoba, i da jednostavno ne postoji kritična masa koja je zainteresovana za takvo uređenje, bez da nam se daju ikakvi dokazi da je to zaista tako.

BEĆIROVIĆ: Moramo biti odlučniji, puno prisutniji u glavnim centrima zapadne politike. I u tom smislu, evo i ovu posjetu koristim da svojim sagovornicima ukažem na važnost, da i u Bosni i Hercegovini moraju da važe jednaka pravila kao i u uređenim, drugim državama. Put prema punom poštivanju ljudskih prava, prema realiziranju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to je za nas obavezujuće u Bosni i Hercegovini, ne treba da bude put nikakve destabilizacije.

Kada budemo postizali nivo ljudskih prava onakav kakav je potreban da bismo, danas-sutra, postali i punopravna članica Evropske Unije i NATO-a, dakle u tim situacijama mi se naprosto moramo prilagođavati standardima koji važe u tim zemljama. Tako da, Bosna i Hercegovina je takva država da u njoj moramo pronaći jedan balans između građanskog i etničkog, moramo omogućiti da država nesmetano funkcioniše, a da s druge strane zaštitimo ne samo kolektivna ljudska prava u BiH već i individualna ljudska prava.

Na žalost imamo takav sistem koji je hiper-nesenzibilan kada su u pitanju individualna ljudska prava, a opet hiper – senzibilan kada su u pitanju kolektivna ljudska prava. Te stvari moramo mijenjati. To moramo mijenjati u interesu svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini, jer ja duboko vjerujem da ogromna većina ljudi u Bosni i Hercegovini, dobronamjernih ljudi iz svih naroda želi jednu uređenu, modernu, demokratsku, evropsku, euroatlansku Bosnu i Hercegovinu. Za takvu Bosnu i Hercegovinu se vrijedi boriti, vrijedi okupljati ljude u BiH kao i naše ljude širom planete koji su također spremni da pomognu u izgradnji BiH.

VOA: Da li za takvu Bosnu i Hercegovinu vrijedi žrtvovati i vlastitu političku karijeru?

BEĆIROVIĆ: Apsolutno mislim da vrijedi. Mislim da zemlja treba da krene u pravom smjeru. Do sada smo uglavnom bili u situaciji da političari uglavnom kreiraju svađe, oni su super popularni, neki i super bogati, s druge strane ljudi su sve siromašniji. To moramo promijeniti. Političari ne trebaju samo da se svađaju već treba da pronalaze rješenja. Kako bi zemlja krenula naprijed i kako bismo zaustavili masovan odlazak ljudi iz BiH. On je prisutan u oba entiteta. Skoro sam putovao od Goražda do Trebinja. Dva ssata se možete voziti a da nemate auto u kontra smjeru. Ljudi odlaze.

VOA: Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu u zemlji koja te toliko duboko korumpirana. Odlaze i ljudi koji nisu samo mladi kadrovi, koji su u srednjovječni, kvalifikovani kadrovi, jer se osjećaju marignalizovanim ukoliko ne pripadaju etničkim političkim partijama. Kako će se to promijeniti?

BEĆIROVIĆ: Protiv kriminala i korupcije se moramo najenergičnije boriti. To mora da radi pravosudni sistem u BiH. Bosna i Hercegovina ima preko hiljadu sudija na različitim nivoima. Preko 300 tužilaca. Ti ljudi moraju opravdati svoje visoke plate. Moraju početi raditi transparentno, profesionalno, nezavisno. Trenutno to ne rade.

VOA: Kada će postojati politička volja da se pokrenu sve te istrage, da se zapravo zadovolji pravda, ako je to i zatvorska kazna za one koji su se bavili korupcijom, što da ne?

BEĆIROVIĆ: Ja mislim da kod većine javnosti takva volja postoji. Kod dobrog dijela novoizabranih zvaničnika postoji odlučnost da se krene u tom pravcu. Ali postoje i političari koji su upravo i generatori kriminala i korupcije. Oni se obično sakrivaju iza nacionalizma. A iza nacionalizma često u Bosni i Hercegovni stoji kriminal i korupcija. Te stvari moramo prepoznati.

VOA: Da li je dosadašnja politika, govoriću o zapadnoj, udovoljavanja establišmentu doprinijela produbljivanju korupcije?

BEĆIROVIĆ: Moram reći da bi i Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države morali biti odlučniji kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I danas sam o tome govorio. Bolje sankcionisati pojedine destruktivne političare nego dozvoliti da cvjeta kriminal i korupcija, nego dozvoliti da imamo ugrožavanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Što znači i mirovnog procesa i procesa stabilizacije i Bosne i Hercegovine i cijele regije. U novim geopolitičkim okolnostima od izuzetne važnosti je da očuvamo mir i sigurnost, da gradimo pravnu državu i da ispunjavamo onih čuvenih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji treba da transformiraju naše društvo. Naravno ima otpora provođenju reformi a to upravo čine oni koji znaju da onog dana kad BiH u punom smislu postane pravna država, da onda neće moći raditi ovo što trenutno rade.

SAD: Najopsežniji izvještaj o kriminalu i oružju u proteklih 20 godina

Ilustracija: Puške izložene u trgovini oružja u gradu Oceanside u Kaliforniji, 12. aprila 2021. godine (Reuters/Bing Guan)

Najopsežniji izvještaj o oružju i kriminalu na nivou SAD u protekle dvije decenije pokazuje da je sve kraći period između vremena u kojem je oružje kupljeno i vremena u kojem je pronađeno na mjestu zločina. To je pokazatelj da se legalno kupljeno oružje sve brže koristi u zločinima širom zemlje.

Izvještaj takođe dokumentuje porast u korištenju konvertora koji čine da poluautomatsko oružje funkcioniše kao automatsko oružje, poput mitraljeza. Sve je više i zapljena takozvanog fantomskog oružja privatne proizvodnje, kojem je teško ući u trag.

Izvještaj Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive, koji obuhvata period od 2017. do 2021. godine, objavljen je u trenutku kada se nacija suočava sa porastom nasilnog kriminala, prevashodno kriminala uz upotrebu vatrenog oružja.

Veliki dio prikupljenih podataka do sada nije bio široko dostupan, a njegovo objavljivanje ima za cilj pomoć policiji i kreatorima politika da smanje nasilje oružjem, izjavio je Stiv Detelbah, direktor Biroa.

Informacije su moć”, rekao je Detelbah. „Izvještaj pruža više informacija o američkom oružju u kriminalu, nego je ikada ranije bilo prikupljeno u jednoj publikaciji.“

Prema podacima iz izvještaja, 54% oružja koje je policija pronašla na mjestima zločina 2021. godine, kupljeno je u roku od tri godine unazad, što je dvocifren porast u odnosu na 2019. godinu. To može ukazivati na ilegalnu trgovinu oružjem ili da neko ko može legalno kupiti oružje to učini samo kako bi ga prodao drugoj osobi koja ne može legalno posjedovati oružje. Do porasta je uglavnom došlo zbog oružja kupljenog u periodu od godinu dana prije pisanja izvještaja.

To je takođe vrijeme u kojem je ukupan broj novog kupljenog oružja u SAD značajno porastao - prodaja oružja rušila je rekorde tokom pandemije koronavirusa.

Većina oružja korištenog u zločinima promijenila je vlasnika u odnosu na originalnog kupca, navodi se u izvještaju. Takođe je utvrđeno ono što je zamjenica glavnog državnog tužioca Liza Monako nazvala epidemijom ukradenog oružja: više od 1,07 miliona komada vatrenog oružja prijavljeno je kao ukradeno između 2017. i 2021. Gotovo svo to oružje – 96% - bilo je u privatnom vlasništvu.

Kriminalci u SAD sve češće pretvaraju pištolje u automatsko oružje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Izvještaj je takođe dokumentovao više od petostrukog povećanja broja uređaja koji pretvaraju legalno poluautomatsko oružje u ilegalno automatsko. Između 2012. i 2016. Biro za vatreno oružje je pronašao 814 takvih konvertera, ali je broj porastao na 5.414 tokom petogodišnjeg perioda koji je obuhvaćen izvještajem.

Primjerice, jedan takav konverter je upotrijebljen prilikom masovne pucnjave u Sakrementu prošlog aprila, kada je šest ljudi ubijeno, a 12 ranjeno, u sukobu koji policija opisuje kao obračun rivalskih bandi.

Kada je riječ o takozvanom fantomskom oružju, biro je u 2021. pronašao više od 19.000 komada oružja privatne proizvodnje, duplo više nego godinu ranije. Riječ je o privatno proizvedenom vatrenom oružju bez serijskih brojeva koje se sve češće pojavljuje na mjestima zločina.

Do ovog porasta je djelimično došlo i jer su iz biroa podsticali policiju da im pošalje oružje, kako bi mu se lakše moglo ući u trag, iako ono obično nije davalo toliko informacija kao uobičajeno vatreno oružje. Ipak, ovakvo oružje ima jedinstvenu balistiku i druge karakteristike koje mogu biti korisne istražiteljima.

Izvještaj je napisan nakon što je glavni državni tužilac Merik Garland naložio birou da napravi prvu sveobuhvatnu studiju kriminalne trgovine oružjem u više od 20 godina.

Penzionisani general SAD: Rusko nuklearno oružje više efikasno kao propaganda

Snimak koji je Ruska služba za štampu objavila 26. oktobra 2022, Interkontinentalni balistički projektil je ispaljen kao dio ruskih nuklearnih vježbi na sjeverozapadu Rusije. (Foto: AP)

Rusija, čije trupe intenzirivaju ofanzivu na istoku Ukrajine, sve više primjenjuje strategiju vazdušnih napada na ukrajinska manja mjesta i gradove, čiji cilj je da se iscrpi zemlja, ekonomski i moralno.

Kao dio hibridnog rata, Kremlj je zaoštrio retoriku protiv SAD i Ukrajine, koju pojačavaju ruski mediji u inostranstvu.

Jedan od najdjelotvornijih propagandnih narativa Kremlja je prijetnja nuklearnim oružjem ako Zapad nastavi da pomaže Ukrajini.

Prošle nedelje, nakon što su Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka i Poljska saopštile da će poslati borbene tenkove u Ukrajinu, Rusija je ponovo pribjegla nuklearnim prijetnjama, a bivši predsjednik Dmitrij Medvedev predvidio je Treći svjetski rat i sukob nuklearnih sila iz kojeg nijedna nacija neće izaći živa.

Penzionisani vojni general Ben Hodžis, bivši komandant snaga SAD-a u Evropi, ocjenjuje da je vjerovatnoća da Rusija upotrebi nuklearno oružje vrlo mala.

Snimak iz intervjua Glasa Amerike sa penzionisanim generalom Benom Hodžisom, Frankfurt, Nemačka, 24. januar 2023.
Snimak iz intervjua Glasa Amerike sa penzionisanim generalom Benom Hodžisom, Frankfurt, Nemačka, 24. januar 2023.

Glas Amerike: Kakvu ulogu imaju dezinformacije i propaganda u ruskom ratu protiv Ukrajine?

Hodžis: Rusi su uvijek koristili dezinformacije. I shvatili su da smo mi na Zapadu veoma ranjivi na dezinformacije i čak teorije zavjere, jer je toliko ljudi ovde izgubilo povjerenje u vladu i naše institucije. Mi, Zapad, nismo uspjeli da ispunimo sopstvene ciljeve. Mislim, sjedili smo i ništa nismo radili jer nismo mogli da vjerujemo da bi bilo koja prosječna osoba vjerovala glupostima koje dolaze od kremaljskih kriminalaca. To je apsurdno i očigledno lažno. Nismo reagovali i nismo ih smatrali odgovornim. Takođe zato što smo bili spremni da nastavimo da koristimo jeftin ruski gas.

Glas Amerike: Jedna od tema o kojima se najviše razgovaralo u vezi sa pomoći koju SAD i njeni saveznici pružaju Ukrajini je ruska prijetnja nuklearnom eskalacijom. Mnogi u SAD i Evropi rekli su da se plaše da je takav scenario moguć. Zašto mislite da Rusija može da koristi narativ o "mogućem nuklearnom ratu", toliko djelotvorno?

Hodžis: Godinama su prijetili da će upotrijebiti nuklearno oružje. I svakako, od kada je njihova takozvana specijalna vojna operacija počela prije 11 mjeseci, prijetili su nuklearnim oružjem svaki put kada bi mi nešto dali Ukrajini. Ali svaki put kada konačno donesemo odluku da idemo naprijed i obezbjedimo sljedeći nivo pomoći, Rusija ne radi ništa zato što oni ne mogu ništa da urade.

Glas Amerike: Da li bi zato trebalo da ignorišemo te prijetnje?

Hodžis: Rekao bih da ih uzmemo za ozbiljno jer imaju hiljade nuklearnih bojevih glava, i očigledno ih nije briga koliko nevinih ljudi je ubijeno. Ali vjerovatnoća da koriste nuklearno oružje, mislim, je zapravo vrlo mala. Mislim da su povjerovali predsjedniku Bidenu, kada je rekao da će biti katastrofalnih posljedica za Rusiju ako upotrijebi nuklearno oružje. Mislim da mu vjeruju, i takođe znaju da im upotreba nuklearnog oružja neće dati nikakvu prednost na bojnom polju. To neće promijeniti stvari na terenu, neće ih učiniti boljim za Rusiju. Ali ako upotrijebe nuklearno oružje, onda će biti gotovo za rusku Crnomorsku flotu i za ruske snage u Ukrajini. I mislim da ruski generalštab to zna. Njihovo oružje je korisno samo kada njime prijete, jer mogu da vide koliko nas je prestravljeno da bi oni to zaista mogli da urade.

Glas Amerike: Ranije ste pomenuli da Rusija baca sve više ljudi u mašinu za mljevenje mesa. Ima li znakova nove mobilizacije? Kako će dolazak novomobilisanih uticati na ovaj rat?

Hodžis: Mislim da je to zamjena za stvarnu strategiju za pobjedu u ratu. Oni shvataju da ne mogu da pobijede Ukrajinu, i zato pokušavaju da kupe vrijeme slanjem topovskog mesa , u nadi da će Zapad konačno izgubiti volju da i dalje podržava Ukrajinu. Lansirali su rakete na gradove i uništavali energetske mreže. To je takođe bio dio pokušaja da se produži sukob. To nije djelovalo. Ne čujete više mnogo o projektilima koji pogađaju energetske mreže.

I sada, ideja da oni mogu samo da nastave da šalju vojnike tamo čini se kao jedina strategija koju imaju. Sada pokušavaju nekako da zabrinu Ukrajince i Zapad da će Rusi pokrenuti veliku ofanzivu iz Bjelorusije. Sa čime? Ne vjerujem da imaju logistiku ili oružane snage ili čak artiljeriju koja bi mogla da podrži takvu ofanzivu.

Glas Amerike: Rusija gubi mnogo ljudstva, ali Ukrajina takođe gubi ljude. Šta Zapad može i mora da uradi da bi povećao sposobnost Ukrajine da završi taj rat?

Hodžis: U pravu ste da je Ukrajina pretrpjela mnogo žrtava, ali ni blizu gubitaka Rusije. Ukrajina na sreću još nema problema sa ljudstvom. Još uvek imaju 2 miliona ljudi koji mogu da služe u vojsci i spremni su na to. Mislim da ljudstvo neće biti problem. Ali da bi Ukrajina pobijedila, Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, mora da odluči da želi da oni pobijede. I iz nekog razloga, naše vođstvo nije bilo spremno da kaže da želimo da Ukrajina pobijedi. Čujem, "Ne želimo da Ukrajina izgubi" ili "Želimo da Ukrajina bude uspješna, ali niko ne kaže:“ Želimo da Ukrajina pobijedi i uradićemo sve što je moguće i potrebno da se to ostvari.

Glas Amerike: Kako i kada vidite da se ovaj rat završava?

Hodžis: Vjerujem da ako Zapad pruži Ukrajini ono što joj treba, a to je dalekometno precizno oružje, i nastavi da podržava ruske sankcije, onda mislim da mogu da oslobode Krim do kraja avgusta. A, onda mogu da se okrenu ostatku Donbasa. Ali Krim je odlučujući. To je najvažnije.

Glas Amerike: Zašto?

Hodžis: Zato što bez Krima, Ukrajina nikada neće biti sigurna i nikada neće moći da obnovi svoju ekonomiju. Čak i ako oslobode 100 odsto Donbasa, ako Rusija sjedi na Krimu, oni još uvijek mogu da ometaju saobraćaj koji ulazi i izlazi iz Odese i izvode vazdušne napade na ukrajinske gradove. Za par godina, opet će započeti rat. Zato je bitno da Ukrajina oslobodi Krim.

Washington do juna mora odlučiti o podizanju granice duga

Nakon upozorenja ministrice financija, predsjedavajući Kongresa će se sastati s predsjednikom Bidenom kako bi došli do dogovora koji će zaštititi američke financije.

Američko ministarstvo financija je ove nedjelje saopćilo da planira povećati granicu zaduživanja tijekom prva tri mjeseca 2023 godine, bez obzira što savezna vlada već dostiže postojeću granicu, koja ograničava zajmove na 32.4 biliona dolara.

Vlada Sjedinjenih Država naime planira uzajmiti 932 milijarde dolara u prvom kvartalu godine. To je 353 milijarde više nego iznosi projekcija od prošlog oktobra, a usljed nešto manjeg balansa gotovine, prihoda od poreza, kao i povećane potrošnje.

Veće zaduženje u prvom kvartalu se poklapa sa zahtjevima demokrata u Kongresu da se generalno poveća dozvoljeno zaduživanje na saveznom nivou. Predsjednik Biden želi da se granica zaduživanja pomakne bez ikakvih uvjeta, no republikanska većina u Kongresu je protiv toga i zahtijeva barem garanciju za smanjenje saveznih troškova ukoliko bude dogovora o većem zaduživanju.

Zvaničnici u američkom ministarstvu financija kažu da debata o maksimalnom zaduženju predstavlja rizik po američki financijski položaj uopće.

“Čak i prijetnja bez njenog ostvarenja, da Washington može biti u situaciji da ne ispuni sve financijske obaveze, može prouzročiti veliku štetu ekonomiji. To bi se moglo dogoditi jer bi kao posljedica, moglo opasti povjerenje i financijski status kućanstava i biznisa, moglo bi doći do neželjenih fluktuacija na tržištima novca , i rastom cijene kapitala, izmedjuostalioh mogućih problema. ”, kazao je Ben Harris, pomoćnik ministra financija za ekonomsku politiku.

Ministar financija Janet Yellen je u pismu kongresnim liderima prošli mjesec rekla da je njeno ministarstvo počelo posezati za, kako se izrazila, neuobičajenim mjerama, kako bi se izbjeglo nepodmirivanje svih obaveza. Gospodja Yellen je dodala da je od ključne važnosti da Kongres reagira čim prije, ili da povisi ili da posve suspendira granicu duga.

U pismu koje je upućeno i kongresmenima i senatorima, Yellen je dodala kako će akcije koje je ona poduzela kupiti nešto vremena, dok Kongres ne usvoji zakon o dugu. Ona je kazala također da nike vjerovatno da se zalihe gotovine iscrpe prije juna mjeseca.

Novi predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy se uskoro sastaje s predsjednikom upravo kako bi razgovarali o granici zaduživanja.

Predsjedavajući McCarthy je izjavio za emisiju mreže CBS “Face the Nation” da “...želim sjesti s predsjednikom Bidenom , kako bi smo razgovarali o tome kako postići sporazum o dugu, koji bi nas odveo do balansiranja gotovine i duga, a koji ne bi doveo ni u kakvu opasnost naše postojeće financijske obaveze..”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG