Radnici koji su u Sjedinjenim Američkim Državama ostali, ne svojom krivnjom, bez posla imaju pravo na 99 tjedana finasijske pomoći federalne vlade. Kako jedan od tih radnika, Gregg Rosen, sastavlja kraj s krajem, za šta pokušava da se izbori nakon što je nešto više od dvije godine primao nadoknadu kao radnik koji je ostao bez posla.
Rosen je otpušten prije tri godine i još uvijek je nezaposlen:
„To je kao san... sjećati se dana kada sam odlazio na posao i uredno primao platu“
On je finasijskom pomoći za otpuštene, koja inače iznosi i do 50 odsto plate koju su otpušteni zarađivali, nekako uspijevao kupovati nužne namirnice i plaćati kućne troškove. Kada je njegovih 99 tjedana isteklo, Gregg Rosen se morao odreći medikamenata. Takođe nije u stanju pomagati onemoćaloj majci.
„To me uništava“ - kratko kaže.
Prema mnogim analizama ekonomska recesija je okončana, ali su i dalje mnogi Amerikanci bez posla. Ekonomistica Heidi Shierholtz ističe:
„Doslovno, sada se jedno novo radno mjesto otvara na svakih pet nezaposlenih, odnosno četiri od pet nezapolenih nemaju nikakvih izgleda da dobiju posao.“
Poslodavci su skresali broj zaposlenih na minimum, ili ugasili mnoge firme, ostavljajući bez izgleda one koji traže zaposljenje. U okrugu Bucks, savezna država Pennsylvania, je, primjera radi, 28 hiljada osoba bez posla.
Nezaposlenim u nastojanjima da nađu posao pomažu u uredima Mreže za zapošljavanje okruga Bucks i Odboru za investiranje. Elizabeth Walsh, direktorica jednog lokalnog ureda, kaže da nezaposlenim pružaju eventualno potrebnu obuku i usmjeravaju ih u traženju zaposlenja.
„Ukaže se radno mjesto, tu su nezaposleni i mi se trudimo da bude načinjen pravi izbor“ - dodaje gospođa Walsh i naglašava da se u okrugu Bucks, zbog ograničenih mogućnosti, i pored dobre volje, nezaposlenim malo može pomoći.
Gregg Rosen se nada da bi američki Kongres mogao efikasnije pomoći. Nedavno je pokrenuo Uniju 99, kao krovnu organizaciju ranije osnovanih 18 grupa nezaposlenih radnika koji su 99 tjedana primali federalnu finasijsku pomoć. Cilj je podstaći senatore i kongresmene da produže vrijeme pružanja novčane pomoći radnicima ostalim bez posla.
„I mi, našom kampanjom, želimo da ljudima koje smo birali u Kongres damo do znanja da smo se mi, otpušteni radnici, ujedinili i da govorimo jednim glasom“ - kaže Gregg Rosen.
Scott Petri, kongresmen iz Pennsyslvanie, tvrdi da federalna vlada jednostavno nema dovoljno novca da produži vrijeme plaćanja nadoknade otpuštenim i upozorava:
„Možemo isplaćivati nadoknadu, ali doći će trenutak kada novca više neće biti i to će biti kraj.“
Kongresmen Petri je uvjeren da je najbolji način pomoći dugo vremena nezaposlenim omogućiti i podsticati privatna ulaganja u lokalne kompanije. No, to traži vrijeme, vrijeme u kojem Gregg Rosen i dalje mora kupovati namirnice, plaćati račune, otplaćivati kredit za kuću.
„Treba nam biti nastavljeno pružanje pomoći, treba nas održati u životu da bi mogli tražiti posao i dočekati priliku za zaposlenje“ - kaže on.
Gregg Rosen će još neko vrijeme od ušteđevine koja se brzo topi moći otplaćivati kuću koju je kupio radeći više od 20 godina. Kada ušteđevine nestane neće znati, kako kaže, šta da radi.
