Američki državljani su u novembru 2008. godine birali predsjednika Sjedinjenih Država. Slijedeći predsjednički izbori su u novembru 2012. godine. U međuvremenu, polovinom predsjedničkog mandata, Amerikanci izlaze na takozvane među-izbore i biraju 435 kogresmena Zastupničkog doma i trećinu senatora. I ti se izbori održavaju svake 4 godine i, kao i predsjednički, svakog prvog utorka u novembru.
Mada to na prvi pogled ne izgleda tako, među-izbori, izbori za Kongres, vrlo značajno utiču na smjer kojim će se Sjedinjene Države kretati do narednih predsjedničkih, odnosno ponovnih kongresnih izbora. Osim kompletnog sastava Zastupničkog doma i 37 senatora, sticajem okolnosti nešto više od standardne trećine sastava Senata, stanovnici-birači 37 američkih saveznih država će izabrati i nove guvernere koji će voditi te države. Drugim riječima, ovogodišnji među-izbori su sveobuhvatno odmjeravanje popularnosti Demokrata i Republikanaca.
Birajući kongresmene i senatore, Amerikanci vrlo jasno izražavaju i zadovoljstvo, ili nezadovoljstvo, potezima koje je vukao predsjednik izabran dvije godine ranije.
Profesor univerziteta George Mason Robert Dudley ističe da su među-izbori svojevrstan referendum o radu tekuće administracije i dodaje:
„Tradicionalno, predsjednik i njegova stranka u među-izborima gube mjesta u Kongresu. Nakon što novi predsjednik bude izabran, generalno se može govoriti o nekoj vrsti razočarenja koje se vezuje za rad novog predsjednika u prve dvije godine njegovog mandata.“
Rijetko, ali dešava se i suprotno.
Bivši predsjednik George W. Bush i njegova Republikanska stranka su na među-izborima 2002. godine osvojili toliko mjesta u Zastupničkom domu i Senatu da su imali većinu u Kongresu. Sa tom većinom administracija predsjednika Busha bila je u stanju progurati, primjera radi, više kontroverznih zakona o smanjenju poreza.
Profesor univerziteta Joshn Hopkins Benjamin Ginsberg podsjeća:
„Poreskim olakšicama snažno su se protivili Demokrati. Bez većine u oba doma Kongresa, Bush ih nikada ne bi doveo do usvajanja.“
Ili drugi primjer. Republikanska većina u Kongresu 2003. godine aminovala je invaziju na Irak koju je zagovarala Bushova adminstracija.
U slučajevima kada se političkoj stranci aktualnog predsjednika na među-izborima desi korak nazad politika Bijele kuće trpi, a ponedak određeni, veliki i značajni projekti bivaju potpuno zaustavljeni. To se desilo Billu Clintonu. Od namjere da reformira sistem zdravstvene zaštite morao je 1992. godine odustati.
Kyle Trygstad, reporter lista "Roll Call" koji iscrpno izvještava o zbivanjima u Kongresu, o tome kaže:
„Republikanci su 1994. godine povratili kontrolu u Kongresu. Bill Clinton, kao predsjednik, ostao je bez onolikog broja Demokrata koliko mu je trebalo da u Kongresu prođe njegov prijedlog reforme zdravstve zaštite. Ta reforma, na kojoj je vrlo naporno radio, je zaboravljena, napuštena...”
Sa Republikancima u većini, Kongres je u Clintonovo vrijeme, dok je Bijela kuća bila u rukama Demokrata, usvojio više konzervativnih zakona, između ostalih i zakon kojim se brak definira isključivo kao zajednica jednog muškarca i jedne žene.
Na polovini drugog predsjedničkog mandata George W. Busha, na među-izborima 2006. godine Demokrati su povratili kontrolu u Kongresu.
Sean Miller, novinar lista "The Hill" koji takođe izvještava o radu Kongresa, o onome što se dešavalo poslije kaže:
„Demokrati su, sa većinom u oba doma, bili u stanju ukočiti Bushovu administraciju. Bush nije, u posljednje dvije godine drugog mandata, pokazivao stvarnu želju da sarađuje sa Kongresom u kojem su Demokrati imali kontrolu i brojne zakonske prioritete njegove administracije je jednostavno zaustavio.“
Vrlo brzo, 2. novembra će se znati ko će u naredne 4 godine imati većinu u Kongresu. Ako to budu Demokrati, sadašnji predsjednik Barack Obama, Demokrata, će i dalje biti u prilici da, mnogo lakše, realizira većinu političkih intencija i legislativnih rješenja. Ako to budu Republikanci, tenzije između Bijele kuće, koju će još najmanje dvije godine držati Demokrati, i Senata i Zastupničkog doma sa republikanskom većinom su sasvim izvjesne.
