Da li će se Bijela kuća odlučiti na vojni udar protiv sirijskog režima nakon korištenja hemijskog oružja i pogibije na stotine Sirijaca, civila, prošlog tjedna? Snimci masakriranih građana snažan su dodatni pritisak na predsjednika SAD Baracka Obamu da odluči da li je došao trenutak da se Sjedinjene države uključe vojnom silom u unutar-sirijski konflikt.
Jučer je državni sekretar John Kerry istakao da je sada malo sumnji da je sirijska vlada posegla za hemijskim oružjem protiv vlastitog naroda i dodao:
"Ono što se desilo u Siriji prošlog tjedna treba da uzdrma savjest svijeta. To je krajnje nemoralno. Neselektivno ubistvo civila, žena, djece, nedužnih prolaznika hemijskim oružjem je moralna sramota. Po bilo kakvim standardima, to je neoprostivo i unatoč svim fabrikovanim objašnjenjima, ta ubistva su nepobitna."
Unatoč svemu, još nema jasnog znaka da li će, kako i kada, Sjedinujene Države odgovoriti vojnom silom. Četiri američka razarača su u Mediteranskom moru, na udaljenosti koja omogućava udare, a Pentagon čeka naredbu za napade.
Ministar odbrane Chuck Hagel je, tokom posjete Indoneziji, istakao da Bijela kuća razmatra sve opcije:
"Analiziramo obavještajne podatke i činjenice. Bilo šta da poduzmemo, biće to u saglasnosti sa međunarodnom zajednicom i u međunarodnom pravnom okviru."
Bijela kuća je pod pristiskom, uključujući i politički. Nakon Iraka, i uz Afganistan, mala je podrška američke javnosti ulasku u još jedan bliskoistočni sukob. Za sada, američke snage su pozicionirane za izvođenje raketnih udara sa mora na snage i objekte Assadovog režima.
Michael Rubin, analitičar instituta American Enterprise, smatra tu mogućnost ograničenim korakom i ističe da postoji realna opasnost od eskalacije i širenja konflikta:
"Administracija predsjednika Obame mora vrlo pažljivo razmotriti moguće uzvratne odmazde, ne samo prema Amerikancima, nego i prema zemljama, saveznicama."
Strah od eventualne odmazde evidentna je u Izraelu. Izraelci su već u redovima za gas-maske. Najviši američki vojni zapovjednik general Martin Dempsey takođe upozorava da bi uključivanje u unutar-sirijski sukob moglo voditi mnogo, mnogo širem konfliktu.
Lekcije iz Iraka su svježi i uvjerljivi razlozi za dileme najviših američkih zvaničnika. Iskustva intervencije na Kosovu upućuju, međutim, na zaključak da i američko ograničeno vojno anagažiranje može biti efikasno. Tada je zračnim udarima režim Slobodana Miloševića bio prisiljen na primirje, čime su spriječena dalja ubistva mnogih nedužnih civila.
Jučer je državni sekretar John Kerry istakao da je sada malo sumnji da je sirijska vlada posegla za hemijskim oružjem protiv vlastitog naroda i dodao:
"Ono što se desilo u Siriji prošlog tjedna treba da uzdrma savjest svijeta. To je krajnje nemoralno. Neselektivno ubistvo civila, žena, djece, nedužnih prolaznika hemijskim oružjem je moralna sramota. Po bilo kakvim standardima, to je neoprostivo i unatoč svim fabrikovanim objašnjenjima, ta ubistva su nepobitna."
Unatoč svemu, još nema jasnog znaka da li će, kako i kada, Sjedinujene Države odgovoriti vojnom silom. Četiri američka razarača su u Mediteranskom moru, na udaljenosti koja omogućava udare, a Pentagon čeka naredbu za napade.
Ministar odbrane Chuck Hagel je, tokom posjete Indoneziji, istakao da Bijela kuća razmatra sve opcije:
"Analiziramo obavještajne podatke i činjenice. Bilo šta da poduzmemo, biće to u saglasnosti sa međunarodnom zajednicom i u međunarodnom pravnom okviru."
Bijela kuća je pod pristiskom, uključujući i politički. Nakon Iraka, i uz Afganistan, mala je podrška američke javnosti ulasku u još jedan bliskoistočni sukob. Za sada, američke snage su pozicionirane za izvođenje raketnih udara sa mora na snage i objekte Assadovog režima.
Michael Rubin, analitičar instituta American Enterprise, smatra tu mogućnost ograničenim korakom i ističe da postoji realna opasnost od eskalacije i širenja konflikta:
"Administracija predsjednika Obame mora vrlo pažljivo razmotriti moguće uzvratne odmazde, ne samo prema Amerikancima, nego i prema zemljama, saveznicama."
Strah od eventualne odmazde evidentna je u Izraelu. Izraelci su već u redovima za gas-maske. Najviši američki vojni zapovjednik general Martin Dempsey takođe upozorava da bi uključivanje u unutar-sirijski sukob moglo voditi mnogo, mnogo širem konfliktu.
Lekcije iz Iraka su svježi i uvjerljivi razlozi za dileme najviših američkih zvaničnika. Iskustva intervencije na Kosovu upućuju, međutim, na zaključak da i američko ograničeno vojno anagažiranje može biti efikasno. Tada je zračnim udarima režim Slobodana Miloševića bio prisiljen na primirje, čime su spriječena dalja ubistva mnogih nedužnih civila.
