Plan Sjedinjenih Država o sustavu balističke proturaketne obrane u Europi prošao je posljednjih godina kroz nekoliko promjena. Administracija predsjednika Busha prvo je predložila da se razmjesti deset presretača raketa u Poljskoj i jedno radarsko postrojenje u Republici Češkoj. Taj se prijedlog bavio prijetnjom iranske balističke rakete dugog dometa. Međutim, administracija predsjednika Obame je zauzela drugačiji stav.
Američki dužnosnici su rekli da prijetnja dolazi od iranskog oružja kratkog i srednjeg dometa. I u rujnu 2009. godine predsjednik Obama je poništio plan svog prethodnika i odlučio se za ono što stručnjaci opisuju kao fleksibilniji pristup. Plan predsjednika Obame uključuje postavljanje presretača SM-3, sustava koji je smješten na zemlji, u Poljskoj do 2015. godine i u Rumunjskoj do 2018. To je još uvijek u razvojnoj fazi. Analitičari kažu da rakete SM-3 koje se već nalaze na brodovima američke ratne mornarice daju Obaminom planu fleksibilnost koji Bushev prijedlog nije imao.
Stručnjaci kažu da su češki dužnosnici prošli mjesec reagirali negativno na Obamin plan jer su se nadali radarskom postrojenju na koje se pozivao plan bivšeg predsjednika Busha. "Kad je administracija predsjednika Obame odustala od razmještanja tog sustava, to je značilo da veliko radarsko postrojenje - koje je bilo kontroverzno pitanje u Češkoj, jer je bilo žestokog protivljenja tom projektu – neće biti postavljeno kad se odustalo od tog plana. Umjesto toga administracija predsjednika Obame je ponudila manju ulogu Republici Češkoj, a kao rezultat češki su dužnosnici bili razočarani, a citirali su se i neki parlamentarni zastupnici koji su rekli da se radi o utješnoj nagradi, a to nisu htjeli".
Marko Papic je analitičar pri privatnoj obavještajno tvrtci STRATFOR. On opisuje tu tzv. utješnu nagradu. "U obnovljenom planu Češka je trebala dobiti u biti jednu kompjutersku sobu – sobu punu kompjutera – čije bi financiranje koštalo oko dva milijuna dolara, umjesto ogromnog radarskog postrojenja koje košta oko 100 milijuna dolara. Prag je odlučio da nagrada nije vrijedna rizika koji se poduzima kod kuće i jednostavno je odustao".
Papic kaže da su Sjedinjene Države u biti Češkoj dobacile kost. "To je sustav za rano upozoravanje. I apsolutno ne postoji nikakav razlog – tehnološki, konstrukcijski ili uistinu bilo kakav razlog – da to bude smješteno izvan Sjedinjenih Država. To može biti u Pentagonu".
Rusija se uporno protivi američkom planu balističke proturaketne obrane u Europi. Moskva ne vjeruje da je cilj tog sustava obrana od raketnog napada od zemalja poput Irana. Ruski dužnosnici smatraju da je usmjeren protiv Moskve – optužba koju Sjedinjene Države opovrgavaju. S druge strane mnoge zemlje članice bivšeg Varšavskog ugovora još uvijek promatraju Moskvu kao opasnost.
Ali to nije slučaj – kaže Papic – s Republikom Češkom. "Republika Češka je jedna od zemalja središnje i istočne Europe koja ne osjeća istu vrstu prijetnje, vrstu egzistencijalne prijetnje od Rusije kakvu možda osjećaju, primjerice, Rumunjska ili Poljska. A to je zato jer je Republika Češka iza planina Karpata i Tatra i ne graniči s ruskom periferijom i ima svoju vlastitu tampon-zonu. Tako da je to uvijek bila pomalo izborna i pomalo luksuz predanost projektu balističke proturaketne obrane s češke strane. Nije zapravo nikad bila riječ o dubokim češkim nacionalnim interesima".
Mnogi stručnjaci, uključujući Daryla Kimballa iz Udruge za kontrolu naoružanja, kažu da je češka odluka neodgovorna. Kažu da stacioniranje komponenti proturaketne obrane nije pitanje prestiža, već nužnosti – kako bi se osiguralo da su zemlje adekvatno zaštićena od potencijalnih raketnih napada tzv. otpadničkih država.