Mornaričke snage Sjedinjenih Američkih Država i 30-ak drugih zemalja u vodama Persijskog zaliva obavile su velike, zapravo do sada najveće, pomorske vježbe uklanjanja mina. I to jedna od priprema za slučaj da Iran ostvari prijetnju i blokira strateški izuzetno značajan tjesnac Hormuz. Istovremeno, najviši predstavnici SAD i Izraela upozoravaju da nije isključena upotreba sile kako bi Iran bio spriječen da se domogne nuklearnog oružja.
Vježbe koje su predvodile Sjedinjene Države vrlo su jasan znak Teheranu, koji je zaprijetio miniranjem voda Hormuskog prolaza, da svijet neće dozvoliti zatvaranje plovnog puta kroz koji se prevozi petina svjetske nafte.
U isto vrijeme i izraelska armije izvela je najveće vojne vježbe u posljednjih nekoliko godina. Neposredan povod... tenzije koje postoje, i nastavljaju rasti, zbog iranskog kontroverznog nuklearnog programa.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, uz ostalo, istakao:
„Začuđujuće je da su se počele iznostiti apsurdne tvrdnje da bi nuklerno naoružani Iran mogao stabilizirati Srednji Istok. To je slično tvrdnji da bi nas nuklerno naoružana al-Qaida mogla uvesti u eru univerzalnog mira.“
Mnoge zemlje vjeruju da Iran nastoji razviti nuklerno oružje. Teheran tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija isključivo u mirnodopske svrhe. Na prijetnje silom iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad odgovara:
„U osnovi, prijetnje cionista o napadu na Iran ne uzimamo ozbiljno. Iran je velika i snažna zemlja i budite sigurni da imamo sve poterbne odbrambene kapacitete i da smo spremni da se odbranimo.“
U Persijski zaliv prebačene su značajne pomorske snage Sjedinjenih Država, a povećava se i broj borbenih aviona kojima mogu biti izvršeni udari duboko u iranskoj teritoriji.
Američki predsjednik Barack Obama ističe da je za diplomatsko rješenje, ali dodaje da ne isključuje i vojnu opciju:
„Da bude jasno... nuklerno naoružani Iran je izazov koji je možemo dopustiti. To bi bila prijetnja postojanju Izraela, sigurnosti zemalja Perzijskog zaliva i stabilnosti svjetske ekonomije.“
Sankcije usmjerene na iransku naftnu industriju imaju snžan negativan uticaj na ukupnu ekonomiju i veliki pad vrijednosti nacionalne valute. Teheran ipak nastavlja povećavati broj centrifuga u nuklernim objektima i približavati se sposobnosti obogaćivanja urana. Izrael traži uspostvljanje crvene linije čiji bi prelazak bio znak za vojnu intervenciju.
Analitičar Patrik Clawson smatra da to nije realno:
„Kako bi mogli znati da je Iran prešao crvenu liniju koju uspostavimo? Ako bi čekali da Iran testira nuklearno oružje da bi znali da je prešao tu liniju, bilo bi kasno za preventivnu akciju.“
Mnogi analitičari smatraju da je mnogo realnija opcija ponuditi iranskom režimu sveobuhvatan, cjelovit sporazum da bi pregovori o iranskom nuklearnom programu, koji su već dugo u zastoju, bili nastavljeni.
Vježbe koje su predvodile Sjedinjene Države vrlo su jasan znak Teheranu, koji je zaprijetio miniranjem voda Hormuskog prolaza, da svijet neće dozvoliti zatvaranje plovnog puta kroz koji se prevozi petina svjetske nafte.
U isto vrijeme i izraelska armije izvela je najveće vojne vježbe u posljednjih nekoliko godina. Neposredan povod... tenzije koje postoje, i nastavljaju rasti, zbog iranskog kontroverznog nuklearnog programa.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, uz ostalo, istakao:
„Začuđujuće je da su se počele iznostiti apsurdne tvrdnje da bi nuklerno naoružani Iran mogao stabilizirati Srednji Istok. To je slično tvrdnji da bi nas nuklerno naoružana al-Qaida mogla uvesti u eru univerzalnog mira.“
Mnoge zemlje vjeruju da Iran nastoji razviti nuklerno oružje. Teheran tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija isključivo u mirnodopske svrhe. Na prijetnje silom iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad odgovara:
„U osnovi, prijetnje cionista o napadu na Iran ne uzimamo ozbiljno. Iran je velika i snažna zemlja i budite sigurni da imamo sve poterbne odbrambene kapacitete i da smo spremni da se odbranimo.“
U Persijski zaliv prebačene su značajne pomorske snage Sjedinjenih Država, a povećava se i broj borbenih aviona kojima mogu biti izvršeni udari duboko u iranskoj teritoriji.
Američki predsjednik Barack Obama ističe da je za diplomatsko rješenje, ali dodaje da ne isključuje i vojnu opciju:
„Da bude jasno... nuklerno naoružani Iran je izazov koji je možemo dopustiti. To bi bila prijetnja postojanju Izraela, sigurnosti zemalja Perzijskog zaliva i stabilnosti svjetske ekonomije.“
Sankcije usmjerene na iransku naftnu industriju imaju snžan negativan uticaj na ukupnu ekonomiju i veliki pad vrijednosti nacionalne valute. Teheran ipak nastavlja povećavati broj centrifuga u nuklernim objektima i približavati se sposobnosti obogaćivanja urana. Izrael traži uspostvljanje crvene linije čiji bi prelazak bio znak za vojnu intervenciju.
Analitičar Patrik Clawson smatra da to nije realno:
„Kako bi mogli znati da je Iran prešao crvenu liniju koju uspostavimo? Ako bi čekali da Iran testira nuklearno oružje da bi znali da je prešao tu liniju, bilo bi kasno za preventivnu akciju.“
Mnogi analitičari smatraju da je mnogo realnija opcija ponuditi iranskom režimu sveobuhvatan, cjelovit sporazum da bi pregovori o iranskom nuklearnom programu, koji su već dugo u zastoju, bili nastavljeni.
