Sutra će, 21. juna, biti tačno 25 godina od donošenja odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Država kojom je, glasovima sudija 5 prema 4, odlučeno da je pravo Amerikanaca na spaljivanje nacionalne zastave jedna od sloboda govora i izražavanja garantiranih i zaštićenih američkim ustavom. Od te presude, iz već daleke 1989. godine, do danas traju kontroverze i bezuspješni pokušaji da se usvoji ustavni amandman kojim se američka zastava zaštiti od skrnavljenja te vrste.
Povodi i trenuci spaljivanja nacionalne zastave najčešće su bili anti-ratni prosvjedi grupa i pojedinaca. Nikoga nisu ostavljali ravnodušnim, a u većini američkih saveznih država usvojeni su zakoni kojima se skrnavljenje nacionalne zastave na taj način zabranjuje i oštro kažnjava.
Sve do 21. juna 1989. godine kada je Vrhovni sud presudio da je taj čin legalno dozvoljeni čin protesta.
Elliot Mincberg, predstavnik organizacije "Narod za američki način" kaže:
"U skladu sa našim ustavom, ne može niko nikom zabraniti da kaže ono što misli samo zato što ne dijeli gledište tog drugog."
I sada, 25 godina kasnije, odluka Vrhovnog suda je povod i uzrok snažnih emocija, pogotovo među vojnim veteranima koji nacionalnu zastavu doživljavaju kao vitalni simbol američke demokratije.
Penzionirani narednik američke vojske Louis Celli, predstavnik asocijacije "Američki veterani" ističe:
"Američka zastava je mnogo, mnogo više od komada platna. Simbolizira zemlju i one koji su se za nju žrtvovali. Predstavlja i naše pobjede i stradanja Amerikanca već više od 200 godina."
On se nada da će i Kongres i savezne države usvojiti ustavni amandman kojim se američka nacionalna zastava štiti:
"Nisu vojni veterani ti koji bi jedini glasali za taj amandman. Glasala bi ogromna većina Amerikanaca, bilo bi jasno da takav amandman ima veliku podršku."
Zagovornici prava na slobodu govora i izražavanja mišljenja, kao što je i Elliot Mincberg, vjeruju da je odluka Vrhovnog suda izdržala probu vremana:
"Američki ustav štiti pravo svakog Amerikanca na drugačije mišljenje, na mirne prosvjede, čak i ako misle i prosvjeduju protiv simbola kao što je nacionalna zastava. I time se osigurava sloboda i demokratija za koju se Amerikanci bore i ovdje i širom svijeta."
Odluka Vrhovnog suda je legalni, zakonski akt. Politička debata o zaštiti nacionalne zastave trajaće i dalje.
Povodi i trenuci spaljivanja nacionalne zastave najčešće su bili anti-ratni prosvjedi grupa i pojedinaca. Nikoga nisu ostavljali ravnodušnim, a u većini američkih saveznih država usvojeni su zakoni kojima se skrnavljenje nacionalne zastave na taj način zabranjuje i oštro kažnjava.
Sve do 21. juna 1989. godine kada je Vrhovni sud presudio da je taj čin legalno dozvoljeni čin protesta.
Elliot Mincberg, predstavnik organizacije "Narod za američki način" kaže:
"U skladu sa našim ustavom, ne može niko nikom zabraniti da kaže ono što misli samo zato što ne dijeli gledište tog drugog."
I sada, 25 godina kasnije, odluka Vrhovnog suda je povod i uzrok snažnih emocija, pogotovo među vojnim veteranima koji nacionalnu zastavu doživljavaju kao vitalni simbol američke demokratije.
Penzionirani narednik američke vojske Louis Celli, predstavnik asocijacije "Američki veterani" ističe:
"Američka zastava je mnogo, mnogo više od komada platna. Simbolizira zemlju i one koji su se za nju žrtvovali. Predstavlja i naše pobjede i stradanja Amerikanca već više od 200 godina."
On se nada da će i Kongres i savezne države usvojiti ustavni amandman kojim se američka nacionalna zastava štiti:
"Nisu vojni veterani ti koji bi jedini glasali za taj amandman. Glasala bi ogromna većina Amerikanaca, bilo bi jasno da takav amandman ima veliku podršku."
Zagovornici prava na slobodu govora i izražavanja mišljenja, kao što je i Elliot Mincberg, vjeruju da je odluka Vrhovnog suda izdržala probu vremana:
"Američki ustav štiti pravo svakog Amerikanca na drugačije mišljenje, na mirne prosvjede, čak i ako misle i prosvjeduju protiv simbola kao što je nacionalna zastava. I time se osigurava sloboda i demokratija za koju se Amerikanci bore i ovdje i širom svijeta."
Odluka Vrhovnog suda je legalni, zakonski akt. Politička debata o zaštiti nacionalne zastave trajaće i dalje.
