Linkovi

Izdvojeno

Uprkos poricanju, optužbe za korupciju kruže oko Milorada Dodika

Milorad Dodik

Američko Ministarstvo finansija uvelo je 5. januara nove sankcije Miloradu Dodiku, srpskom predstavniku u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine (BiH), zbog "koruptivnih aktivnosti i kontinuiranih prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH".

  • Milorad Dodik: "Protiv mene se ne vodi nijedan krivični postupak za korupciju u BiH niti bilo gdje drugdje u svijetu." (Izvor: ATV, 5. januar 2022.) - NEISTINA

Dodik, srpski nacionalistički vođa Republike Srpske, pod američkim je sankcijama od 2017. zbog navodnog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan krvavi etnički sukob na Zapadnom Balkanu, piše Polygraph.info, web stranica za provjeru činjenica koju proizvodi Glas Amerike.

Ugovor koji su potpisali predsjednici Bosne, Hercegovine, Hrvatske i Srbije uz potporu SAD-a, postavio je temelje za uspostavu Bosne i Hercegovine, nacije predvođene trijumviratom lidera koji predstavljaju svaku od njenih najvećih etničkih grupa – Srbe, Bošnjake i Hrvate.

Dodik je otvoreno poricao optužbe za ratne zločine protiv srpske vojske, nazivajući ih "lažima". On, takođe, osporava ubistvo oko 8.000 bosanskih civila u gradu Srebrenici 1995. godine.

Dodik je nedavno započeo proces povlačenja iz BiH. On podržava ujedinjenu Srbiju, koju stručnjaci smatraju prijetnjom po evropsku sigurnost koja bi mogla potaknuti ponovni etnički rat.

"Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji da razbije Dejtonski mirovni sporazum, motivisani njegovim vlastitim interesom, prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije", rekao je dužnosnik američkog State Departmenta najavljujući nove sankcije.

"Dodik je iskoristio svoj službeni položaj u BiH za akumuliranje ličnog bogatstva kroz podmićivanje, primanje mita i druge oblike korupcije", navode iz odjela.

Dodik je odgovorio: "Protiv mene se ne vodi nikakav kazneni postupak za korupciju u BiH, niti bilo gdje drugdje u svijetu."

To je netačno.

Naime, Dodik je bio meta brojnih istraga o korupciji od 2008. godine, a najmanje jedna istraga je u toku, tvrdi glavni tužilac BiH, Milanko Kajganić.

Kajganić je za bosanskohercegovački portal Klix.ba 5. januara potvrdio da njegov ured istražuje izvor novca kojim je Dodik kupio vilu u Beogradu 2007. godine za 750.000 evra (1,1 milion dolara). Dodik je, tvrde tužioci, tvrdio da je koristio lični kredit, ali taj kredit nije podignut u trenutku kupovine.

Dodikova vila u Beogradu
Dodikova vila u Beogradu

Pozivajući se na istragu, Klix.ba je prenio da je Dodik novac posudio godinu dana kasnije. Dodatno je sumnjivo što je Dodikov zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade Republike Srpske. U to je vrijeme bio premijer.

U decembru 2020. Tužilaštvo BiH saopštilo je da je pokrenulo istragu o porijeklu 300 godina stare ikone koju je Dodik poklonio ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u Sarajevu.

Nakon što su državni mediji Republike Srpske objavili fotografiju ikone, Ukrajinska ambasada u Sarajevu saopštila je da je, na temelju pečata autentičnosti, ikona ukradena iz ukrajinskog grada Luganska u regiji Donbas. Deseci srpskih nacionalista borili su se u ratu u Donbasu koji je podržavala Rusija protiv ukrajinskih vojnika, izvijestio je Reuters. Dodik je odbio komentarisati ovo pitanje.

Rusija je saopštila da vraća poklon nakon što je otkriveno da je ukraden.

Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine.
Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine.

"Dodik je dugo bio optuživan da se tokom rata bavio švercovanjem i stoga njegov lokalni nadimak 'Mile Ronhill' (kao Ronhill cigarete). U savremenoj BiH, on je, takođe, široko shvaćen kao jedan od glavnih kriminalnih kraljeva u zemlji, vjerojatno najznačajniji", rekao je za Poligraf.info Jasmin Mujanović, politolog i autor knjige "Glad i bijes: kriza demokratije na Balkanu".

Bosanskohercegovački i strani mediji objavili su 2016. popis Dodikovih "150 skandala" koji uključuju navodnu korupciju i zloupotrebu položaja.

Među njima je i istraga Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) iz 2008. godine o pronevjeri državnih sredstava velikih razmjera, nepotizmu, zloupotrebi ovlasti, utaji poreza i sumnji na pranje novca.

Ta je istraga zašla u slijepu ulicu 2011. godine, nakon što je SIPA slučaj predala Specijalnom tužilaštvu Republike Srpske, koje ga je brzo zatvorilo, pozivajući se na nedostatak dokaza.

Organizacija za nadzor korupcije Transparency International sa sjedištem u Berlinu izvijestila je 2008. da je Dodik prijetio toj grupi nakon što je objavila izvještaj o privatizacijskim poslovima u sektoru proizvodnje nafte i energije.

U oktobru su bh. tužioci rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je Dodik bio meta krivičnog postupka zbog kojeg bi mogao dobiti pet godina zatvora zbog "podrivanja ustavnog poretka".

"Radi se o kaznenom djelu iz Krivičnog zakona BiH u kojem se navodi da će se onaj ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina", objavio je RSE.

Istraga je vezana uz Dodikove secesionističke mahinacije.

Gotovo da nema sumnje u sveprisutnu korupciju u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju iz 2020. Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju Evropske misije u Bosni i Hercegovini navodi se "neuspjeh sistema kaznenog pravosuđa, što je de facto rezultiralo nekažnjavanjem počinilaca mnogih ozbiljnih kaznenih djela".

Evropska komisija izvijestila je 2019. da je korupcija u BiH "raširena... i da sve razine vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što ima direktan uticaj na svakodnevni život njenih građana, posebno u području zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki."

Što se tiče novih sankcija, Ambasada SAD-a u BiH saopštila je kako su Dodik i njegov uži krug "besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica, političkih istomišljenika i mreža podrške koje koriste."

Ministarstvo finansija optužilo je Dodika da je uspostavio pokroviteljsku mrežu i obezbjeđivao vladine ugovore i monopole poslovnim saradnicima. "Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim radnjama kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana", navode iz ministarstva.

Osim toga, Ministarstvo financija je saopštilo kako Dodik učinkovito kontroliše banjalučku medijsku kuću ATV, u vlasništvu kompanije povezane s njegovom porodicom.

"Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio svoju agendu, što uključuje njegove napore da omalovaži druge političke ličnosti, popravi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve", rekli su iz Ministarstva.

"Dodik je ugovore vezane za ATV dodijelio direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan put za korupciju. On je novac iz javnih poduzeća usmjerio direktno u ATV za koruptivne svrhe."

ATV je osporio američke tvrdnje.

"Iznenađeni smo ovakvom odlukom i smatramo izričito neozbiljnim za jednu veliku državu da insinuacije pojedinaca o povezanosti naše medijske kuće i političara uzmu kao kredibilan izvor", rekli su iz ove kompanije u izjavi za Reuters.

See all News Updates of the Day

Britanija u BiH šalje vojne stručnjake za 'suprotstavljanje ruskom uticaju'

British Prime Minister Boris Johnson attends the round table of the first meeting of a NATO summit in Madrid, Spain June 29, 2022.

"Ne možemo dozvoliti da Zapadni Balkan postane još jedno igralište za (ruskog predsjednika Vladimira) Putinove pogubne težnje", naveo je u izjavi premijer Boris Johnson.

Britanija šalje vojne stručnjake u Bosnu i Hercegovinu (BiH) kako bi se suprotstavili ruskom uticaju i "pojačali misiju NATO-a i promovirali stabilnost i sigurnost" u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade.

"Raspirujući vatru secesionizma i sektaštva", konstatovao je Johnson, "Rusija nastoji da preokrene uspjehe u posljednje tri decenije u Bosni i Hercegovini".

"Zato pojačavamo podršku Bosni i Hercegovini, odazivamo se pozivu naših prijatelja da pomognu u zaštiti mira koji s pravom zaslužuju", poručeno je iz Londona.

Dva stručnjaka za borbu protiv dezinformacija i reformu odbrane radiće s Oružanim snagama BiH i NATO-om na održavanju mira i sigurnosti u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade. Britanija će takođe obezbijediti sredstva za jačanje cyber sigurnosti u BiH, čineći zemlju otpornijom na napade.

"Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u svom poslijeratnom periodu, a secesionistički lideri aktivno rade na stvaranju daljih podjela i sukoba. Ove planove podržava Moskva kao dio Putinovog nastojanja da potkopa i evroatlantske integracije Bosne i njenu stabilnost", upozorili su iz britanske vlade.

Koga šalje London?

Na zahtjev NATO štaba u Sarajevu, navode u saopštenju, vojni ekspert za borbu protiv dezinformacija Ujedinjenog Kraljevstva i savjetnik za civilnu stratešku odbranu biće raspoređeni za podršku i obuku Oružanih snaga BiH.

Ekspert za borbu protiv dezinformacija će ojačati NATO štab i sposobnost Bosne i Hercegovine da se odupre zloćudnim utjecajima - pomažući blokirati ruske i druge napore da se posija nepovjerenje i podriva demokratija u zemlji i regionu.

Novi strateški savjetnik za odbranu podržat će reformu odbrane u zemlji, pomažući im da razviju moderne, reprezentativne oružane snage dovedene do standarda NATO-a.

Za cyber sigurnost 750.000 funti

Osim toga, Britanija je najavila da će obezbijediti 750.000 funti za uspostavljanje odličnog centra za cyber sigurnost u okviru Univerziteta u Sarajevu. To će, poručuju iz britanske vlade, "ojačati odbranu Bosne i Hercegovine od cyber napada - koji mogu povrijediti ljude unutar i izvan zemlje".

Najavili su kako će "Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađivati s medijima i bosanskim institucijama kako bi ih opremila alatima za identifikaciju i ublažavanje efekata laži i dezinformacija".

Takođe je rečeno kako britansko Ministarstvo odbrane trenutno radi sa kolegama u BiH kako bi zemlja ostala čvrsto na evroatlantskoj putanji, razvijajući sposobnost i otpornost koje su Oružanim snagama BiH potrebne za suočavanje sa sigurnosnim izazovima.

Početkom juna ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić zatražio dodatnu pomoć NATO-a u "osiguranju sigurnosti i stabilnosti u BiH".

Sredinom juna iz Parlamentarne skupštine NATO-a saopšteno je kako se BiH nosi s najtežom političkom krizom otkako je prije gotovo trideset godina izašla iz pepela ogorčenog građanskog rata.

"U trenutku ozbiljne međunarodne napetosti u Evropi povezane s ruskim ratom protiv Ukrajine, unutrašnja kriza u BiH sada stvara ozbiljnu zabrinutost u glavnim gradovima NATO-a i Evropske unije (EU)", ocijenjeno je nakon posjete delegacije Parlamentarne skupštine NATO-a Bosni i Hercegovini.

Šta su otkrila dosadašnja salušanja o upadu u Kongres SAD

Šta su otkrila dosadašnja salušanja o upadu u Kongres SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Dosadašnja saslušanja otkrila su brojne činjenice od napadu Trumpovih pristalica na Kapitol 6. januara. Trump je znao da su njegove pristalice naoružane, znao je da izborne prevare nije bilo ali uprkos tome usmjerio je gomilu prema Kongresu.

Građani nastavljaju napuštati BiH zbog političkih pritisaka i besperspektivnosti

Banja Luka, June 2022.

Mladi, stručni, radno sposobni građani, pa i čitave porodice masovno se iseljavaju iz Bosne i Hercegovine. Najčešće ističu da je razlog odlaska politička agonija u kojoj im se pred izbore obećava bolja budućnost, a nakon izbora pod „legalno” prodaje kriminal, korupcija i nepotizam.

Stručnjaci smatraju da zbog masovnog odlaska najproduktivnijeg dijela stanovništva BiH postaje zemlja staraca, jer od 2005. godine bilježi trend drastičnog smanjenja broja novorođenih.

Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, tokom prva tri mjeseca 2022. godine registrovano je 5 711 živorođene djece što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja živorođenih za 1,83%. Umrlo je 12 976 lica, što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje rast broja umrlih za 10,97%.

BiH je 1996. godine imala 46.594 rođenih i 25.152 umrlih, dok je prošle godine rođeno 25.870 djece, a umrlo 48.503 osoba.

Dok stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno djelovati i poduzeti potrebne mjere kako bi se zaustavio ili bar donekle smanjio trend iseljavanja iz BiH u narednom periodu, vlasti ne rade ništa po tom pitanju.

Svoj kadar zaposlili su u institucijama, a pripremaju i olakšice za zapošljavanje stranaca.

„Zašto bi političari mijenjali poredak koji im daje sve, a ne traži ništa za onaj u kojem bi postojala vladavina prava, tržišna ekonomija i civilno društvo. Oni grade svijet za sebe, dualno društvo, a ne za narod, koji stoga odlazi u zemlju ili iz zemlje. Od 2005. godine broj umrlih nadmašuje broj rođenih, i to sve više“, kaže u razgovoru za Glas Amerike Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu.

Razlog odlaska bh. građana, kako kaže, može se opisati samo jednom rječju – besperspektivnost.

U posljednjoj deceniji tako se osjećalo gotovo pola miliona ljudi, koliko ih je napustilo zemlju od popisa stanovništva 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Njihovi podaci ukazuju da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija, bolja budućnost za porodicu i djecu u inostranstvu, korupcija, veći kvalitet života u inostranstvu i veća mogućnost uspjeha za mlade u inostranstvu.

Biljana Kuridža, Inženjerka geodezije
Biljana Kuridža, Inženjerka geodezije

Kofere pakuje i Banjalučanka Biljana Kuridža, diplomirana inženjerka geodezije, koja se nada se da će ove godine uspjeti pronaći posao u Njemačkoj.

Iako je odmah nakon fakulteta imala želju za odlaskom, Biljana je odlučila pružiti šansu svojoj zemlji. Upisala je master studije, te tražila posao pripravnika kako bi mogla položiti stručni ispit.

Međutim, nije imala puno uspjeha. Tek nakon više od godinu i po dana dobila je priliku za pripravnički staž u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ali je ubrzo shvatila šta je kao radnika očekuje, ako ostane u Bosni i Hercegovini.

„Za vrijeme školovanja sam smatrala da je normalno imati ugovor o radu, platu, osiguranje, pravo na bolovanje, godišnji odmor i sve što je pravo jednog zaposlenog radnika. Onda sam shvatila da je realnost kod nas malo drugačija. Pripravnički staž jedno vrijeme nije bio plaćen, a onda je uvedena simbolična naknada. Što bi kod nas rekli 'bolje išta, nego ništa'“, priča Biljana za Glas Amerike, koja je se nakon toga susrela i sa pojmom 'ugovor o djelu' i rad na normu.

„Radite, nemate godišnji odmor, nemate osiguranje, a zarada zavisi od vašeg učinka, nekad dostojno inženjera, a nekad nedovoljno za platiti režije. Ukoliko i postoji ugovor o radu, iz iskustva mojih kolega sam čula da je 'prijava na minimalac' ili malo više, a ostatak dobijete u koverti. Nije tako samo u mojoj struci, već u cijeloj državi“, ističe ona.

Ovakvi uslovi rada, ali i politički pritisci, kako kaže, bili su motiv da bolju budućnost, ipak, potraži u Njemačkoj.

„Da bi se zadržao bilo kakav posao potrebno je prikloniti se jednom režimu. Nikad nisam bila zainteresovana za politiku. Možda nije u redu za jednog akademskog građanina da nema interes za politiku, ali ja sam svoj život zamišljala tako da se bavim svojom strukom, da živim pošteno od svoje plate i da se od mene ne traži ili podrazumijeva bilo kakva aktivnost za koju nemam interes”, ističe Biljana.

Samo u Njemačku i Sloveniju, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvom kvartalu ove godine otišlo je više od pet hiljada radnika.

Svojim odlaskom Biljana će se upisati na listu od 23.000 mladih ljudi do 29 godina, koji će prema istraživanju koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) napustiti BiH u 2022. godini.

Tokom 2021. godine to je učinilo oko 170 hiljada građana – gotovo grad veličine Banjaluke.

„Ljudi vide budžetsku klasu, koja vodi računa o parcijalnim interesima, i prekarijat, obespravljeno radništvo. I oni koji potencijalno čine srednju klasu kao poduzetnici i profesionalci ne vide da će im sutra biti bolje no danas. Upravljači ne stvaraju ambijent u kojem će ljudi imati priliku da pošteno žive i rade, nego ambijent u kojem se, kažu, brinu o svom narodu. A kako se brinu, pokazuju odlasci iz etnički homogenih prostora“, objašnjava profesor Domljan.

Banja Luka, June 2022.
Banja Luka, June 2022.

Vlasti u entitetu Republika Srpska prilikom kreiranja zakona često se pozivaju na vitalni nacionalni interes. Međutim, umjesto rješenja kojima bi zadržali svoj narod u zemlji, predlažu izmjene Zakona kako bi lakše zaposlili strane državljane.

Duško Ivić šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini RS nedavno je rekao da su izmjene zakona o lakšem zapošljavanju stranaca jasan pokazatelj da je demografija najveći problem u Republici Srpskoj.

Ističe da je do ovih problema dovela sistemska korupcija i da se sada „ni u jednoj javnoj ustanovi, ni u jednom javnom preduzeću ne može naći nijedan zaposleni koji nije član vladajuće partije, a oni koji nisu članovi vladajuće partije dobijaju otkaz“.

„Prvo smo imali odlazak stručne radne snage, obrazovane radne snage, odlazak mladih, a sada imamo odlazak mladih porodica. I to porodica koje imaju djecu i imaju ovdje zasnovan radni odnos, ali žele da odu. Trajno gubimo populaciju. Tim ljudima nije problem visina plate, već manjak perspektive u Republici Srpskoj“, rekao je Ivić.

Profesor Domljan smatra da je u postojećim okolnostima nemoguće zaustaviti negativan trend odlaska, ali da zaokret zapravo može napraviti samo neka nova generacija političara „koja neće voditi u bolju prošlost nego u bolju budućnost“.

„Zamislite da tvornica gubi sposobne radnike i klijente, a da to upravljače tvornice ne brine. Nužno je da volan preuzmu oni koji će shvatiti da se gubitak radnika i klijenata može nadoknaditi rastom produktivnosti i izvozom. Stoga je izlaz u imigraciji i, u slučaju adekvatnih politika na srednji rok, u kružnim migracijama“, objašnjava profesor Domljan.

On je podsjetio da je od 2000. do 2020. bh. ekonomija rasla po stopi od 2.5%, a ako tako nastavi, neće ni za stoljeće postati zemlja visokog dohotka. U BiH, kako kaže, za to jednostavno ne postoji politička snaga.

BiH je uporedio s Estonijom, koja ima svega 1,3 miliona stanovnika, a 10 kompanija vrijednosti veće od milijardu dolara - najviše u Evropi po glavi stanovnika, dok u BiH nema niti jedne takve kompanije. Dodaje da Estonija ima i najveći broj startupa po glavi stanovnika u Evropi, dok je u svega nekoliko zemalja svijeta teže pokrenuti biznis nego u BiH.

„Upravljačke grupe nemaju nikakvu ideologiju osim 'jamljanja' javnog, počevši od društvene svojine koju su 'privatizirali', pa uvećali raznim koncesijama, subvencijama, tenderima, subvencioniranim kreditima i sl. I ne samo što 'jamljaju' ono što su prethodne generacije stvorile, nego 'jamljaju' i od novih generacija, zadužujući ih kod bilo koga ko im želi dati bilo kakav kredit“, kaže Domljan.

Statistika pokazuje da su mladi ljudi u BiH davno shvatili da ne žele biti polog za takve kreditne aranžmane. Mnogi se odriču i bh. državljanstva, a službena evidencija pokazuje da je od kraja rata to učinilo blizu 85.000 ljudi.

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Nepriznavanjem odluka Ustavnog suda, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nastavlja da razgrađuje državu Bosnu i Hercegovinu .Ističe ovo u razgovoru sa dopisnikom Glasa Amerike, Draganom Stegićem, profesor Nezavisnog univerziteta u Banjaluci, Mladen Bubonjić.

SAD: Pravo na abortus postaje bitno pitanje za predstojeće izbore

SAD: Pravo na abortus postaje bitno pitanje za predstojeće izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:12 0:00

Nakon što je Vrhovni sud SAD poništio ustavno pravo na abortus na federalnom nivou, ovo pitanje postaje jedno od ključnih na predstojećim izborima na kojima će obje stranke pokušati da ostvare premoć u domovima Kongresa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG