Kako saznaje Glas Amerike u Ujedinjenim nacijama Njemačka, koja je jedan od inicijatora, predstaviće nacrt rezolucije. O prijedlogu dokumenta neće biti održana formalna debata – već će države moći da obrazlože svoj stav, usljed čega neće biti zvanične liste govornika tokom zasijedanja.
Takođe, kosponzorima nacrta rezolucije neće biti omogućeno da se obrate. U te zemlje, između ostalog spadaju Sjedinjene Države, Francuska ili Italija, ali i balkanski kosponzori, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija. Do zaključenja teksta nacrt rezolucije o Srebrenici kosponzorisalo je 39 država.
Njemačka i Ruanda: Svaki prijedlog Srbije za izmjenu nacrta rezolucije bio bi shvaćen veoma ozbiljno
Glas Amerike imao je uvid u reagovanje Nemačke i Ruande, inicijatora nacrta rezolucije o genocidu u Srebrenici, na pismo kojim se Stalna misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama obratila svjetskoj organizaciji povodom tog dokumenta.
U tom pismu je zatraženo da nacrt rezolucije bude povučen uz napomenu da Srbija nije konsultovana u vezi sadržajem, kao i da predloženi dokument izaziva napetosti u regionu i podjele među članicama UN-a.
U reagovanju, čiji su potpisnici stalni predstavnici Njemačke i Ruande pri Ujedinjenim nacijama, u koje je Glas Amerike imao uvid, navedeno je da podrška nacrtu rezolucije omogućava potvrdu zajedničke posvećenosti međunarodnom pravu i pravnom poretku.
“Srbija je više puta pozivana da se angažuje. Svaki prijedlog Srbije za izmjenu teksta nacrta rezolucije bio bi shvaćen veoma ozbiljno”, navedeno je u pismu, kako je navedeno u zaglavlju dokumenta, poslatom 3. maja. Precizirno je i da tekst nacrta rezolucije ima čvrste osnove i usaglašenu terminologiju.
“U nacrtu rezolucije termin ‘genocid’ koristi se striktno u pravnom kontekstu, u skladu sa presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Ne cilja Srbiju, poštovanu državu članicu ove organizacije, niti implicira bilo kakvu kolektivnu krivicu prema državama, entitetima ili grupama”, ukazali su stalni predstavnici Njemačke i Ruande pri Ujedinjenim nacijama u pismu u koje je Glas Amerike imao uvid.
Takođe, precizirano je da nacrt rezolucije ima snažnu regionalnu podršku koju pružili brojni kosponzori iz regiona.
“Cilj rezolucije je da ujedini, a ne da dijeli. U tom kontekstu, pozivamo sve države članice Ujedinjenih nacija da podrže ovu važnu rezoluciju - šaljući time snažnu poruku za sećanje i protiv poricanja genocida”, navedeno je u tekstu.
Desetine svjetskih država opredelile su se da podrže ili kosponzorišu nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici - među kojima su i Sjedinjene Države. Od zapadnobalkanskih država među kosponzorima nacrta rezolucije su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija, ali ne i Crna Gora.
Očekuje se da će prije glasanja govoriti predstavnik Srbije – predsjednik Aleksandar Vučić.
Takođe, trebalo bi da govori i predstavnik Crne Gore, koja je najavila da će podržati, ali nije kosponzorisala nacrt rezolucije.
Glasu Amerike je u svjetskoj organizaciji ranije precizirano da je za usvajanje nacrta rezolucije potrebna prosta većina članica Generalne skupštine – što uobičajeno iznosi 97 država od 193, koliko ih ukupno ima.
Prijedlog dokumenta, čiji je zvanični naziv, "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995", sačinile su Njemačka i Ruanda.
Predloženi tekst, u koji je Glas Amerike imao uvid, ne pominje nikakav vid odgovornosti bilo kog naroda ili države već, između ostalog, poziva na bezrezervnu osudu poricanja genocida u Srebrenici.
Takođe, osuđuje postupke koji veličaju osuđenike za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.
U presudama međunarodnih i regionalnih sudova masovno ubistvo više od 8.000 građana Bosne i Hercegovine (BiH) u području Srebrenice okarakterisano je kao genocid. Isto je učinio i Međunarodni sud pravde u Hagu po tužbi BiH protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
U odluci iz 2007. ukazano je da tadašnje vlasti u Beogradu nisu učinile ništa da spriječe i kazne zločin genocida u Srebrenici jula 1995, ali i da nisu počinile, učestvovale, niti podsticale izvršenje genocida.
Do glasanja države članice Generalne skupštine imale su priliku da ulažu amandmane na predloženi tekst. Iz Ujedinjenih nacija je o inicijativi o usvajanju nacrta rezolucije saopšten stav – za koji je navedeno da je nedvosmislen.
“U ovom konkretnom slučaju činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid potvrdio je sud. Kada god me pitaju da li je potvrđeno – odgovorim da jeste. Tako da se te činjenice, za nas, nisu promijenile. Države članice će se o tome izjasniti prema sopstvenoj percepciji”, bila je poruka portparola generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša.
Sjedinjene Države, koje su svojevremeno saopštile da sa ponosom kosponzorišu nacrt rezolucije, smatraju da prihvatanje činjenica u vezi sa genocidom u Srebrenici region pokreće ka pomirenju.
Zamjenik američke ambasadorke u Ujedinjenim nacijama Robert Wood izjavio je za Glas Amerike da rezolucija o genocidu u Srebrenici predstavlja važan signal bosanskom i drugim narodima širom svijeta da se takva zvjerstva neće ponoviti.
“To je mrlja na međunarodnoj savjesti. Do nas je da pokažemo da nismo zaboravili ljude, Bosnu i druge narode koji su doživjeli slične vrste masakra i genocida”, rekao je u nedavnom razgovoru u sjedištu Ujedinjenih nacija.
Ukazao je da je ta rezolucija najvažnija za bosanski narod.
“To je način da se pomogne kako bi se stavila tačka na užasne događaje iz tog perioda. Postoje strane koje ne dijele naše mišljenje o rezoluciji i učinku koji nastojimo da postignemo. To je za žaljenje, ali sa druge strane, mislimo da je važno za sve i za bosanski narod da se to, na neki način, okonča. Do toga, zapravo, nikada neće doći za one koji su izgubili članove porodice”, rekao je američki diplomata za Glas Amerike.
Jasan stav istaknut je i u Briselu.
“Neupitno je da je u Srebrenici počinjen genocid. Ne smije biti negiranja ili relativizacije genocida u Srebrenici. To nije stvar mišljenja - već se radi o odluci međunarodnih pravosudnih institucija - Međunarodnog suda za ratne zločine i Međunarodnog suda pravde. Veoma je jasno, 2007. ukazano da je u Srebrenici počinjen genocid. To svi moraju da prihvate i poštuju. Za strane koje to dovode u sumnju - nema mjesta u Evropi", riječi su Petera Stana, predstavnika za medije Evropske unije.
Zvanični Beograd, uprkos postojanju više presuda međunarodnih sudova kojima je potvrđeno da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima to ne priznaje i karakteriše događaj kao zločin masovnih razmjera.
Dane uoči glasanja o nacrtu rezolucije o Srebrenici predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristio je kako bi države članice Generalne skupštine ubijedio da joj uskrate podršku.
“Ukoliko se rezolucija usvoji na jednoj strani će se slaviti, a na drugoj će vladati ogorčenje, tuga i ljutnja. Da li će ova rezolucija ujediniti ljude u Bosni? Neće. Da li će ova rezolucija ujediniti ljude u region? Neće, nikako. Zašto onda to radimo? Da li će obezbijediti mir u predstojećim godinama? Svi znate da je odgovor negativan. Koja je onda prava svrha?", ustvrdio je predsjednik Srbije u sjedištu Ujedinjenih nacija tokom panela koji je u Njujorku organizovala Stalna misija Srbije pri svjetskoj organizaciji.
Saveznik Srbije, kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji u lobiranju protiv rezolucije o Srebrenici, je Rusija koja snažno podržava regionalnu politiku i stavove rukovodstva Srbije. Prije devet godina je u Vijeću sigurnosti blokirala usvajanje sličnog dokumenta kojim se osuđuje počinjeni genocid nad Bošnjacima.
Srbija se nalazi u gotovo trogodišnjoj blokadi procesa eurointegracija, a zapadni partneri je učestalo upozoravaju o potrebi usaglašavanja spoljne politike sa Evropskom unijom. Još se nije pridružila sankcijama protiv Rusije zbog brutalne agresije na te zemlje na Ukrajinu.
Takođe, žustro protivljenje usvajanju iskazuje i Milorad Dodik, političar bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska, koga su Sjedinjene Države sankcionisale po optužbama za korupciju i prijetnje po teritorijalnu cjelovitost BiH.
Iznio je tvrdnje da je odlukom o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, kako je ukazao, potpisan kraj Bosne i Hercegovine. Najavio je da će sa sjednice Vlade Srpske, koja će biti održana u Srebrenici, drugom entitetu – Federaciji BiH biti ponuđen miran razlaz.
“Da li će to sve biti ubrzano ili u neko dogledno vrijeme, stvar je procesa. Biramo mirni razlaz i to ćemo predložiti federalnoj strani", poručio je Dodik.
To nije prvi put da aktuelni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska najavljuje istupanje iz zajedničke države zasnovane na mirovnom sporazumu postignutom u Dejtonu 1995. kojim je okončan rat na području Bosne i Hercegovine.
Međutim, James Gow profesor na londonskom Kraljevskom koledžu, nedavno je za Glas Amerike takve najave ocijenio kao pretjerivanje.
“Sumnjam da će učiniti tako nešto, ali ništa ne treba zanemariti. Ukoliko bi to učinio radilo bi se o predimenzioniranoj reakciji na nešto što podržavaju i promovišu dijelovi vlasti zajedničke države u Sarajevu. Riječ je o međunarodnom sjećanju, koji očekujem da će u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija biti izglasan uprkos oštrim podjelama. Strana koja ga ne prihvata može ga zanemariti – poput brojnih aktera koji glavu okreću od čak možda i važnijih stvari”, ocijenio je profesor Gow.
Nastojanje da se o nacrtu rezolucije raspravlja i glasa, dio stručne međunarodne javnosti vidi kao simboličan potez, bez ikakvih negativnih posljedica - pogotovo što je prijedlog dokumenta utemeljen u odavno potvrđenim činjenicama vezanim za događaje iz jula 1995.
Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nisu obavezujuće, ali se tumači da imaju političku težinu i odražavaju stavove članica tog tijela o pitanju ili temi u vezi sa kojom su usvojene.
