To je prvi uspješna presuda takve vrste. Ljudi na ostrvima Torresova tjesnac, kraj sjevernog vrha Australije, gube zemlju, tradicionalne izvore hrane i kulturno značajna mjesta zbog porasta razine mora. Presuda ima implikacije na druge zajednice koje traže naknadu za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama.
Razorni efekti klimatskih promjena po ostrvske zajednice
Ostrva u Torresovom tjesnacu kraj sjevernog vrha Australije, koji razdvaja Australiju od Papua Nove Gvneje, već osjećaju najveći teret štete uzrokovane klimatskim promjenama. Porast razine mora, obalna erozija i poplave imali su razorne efekte na ostrvske zajednice.
Stanovnici ovih ostrva su odnijeli žalbu Odboru za ljudska prava Ujedinjenih naroda, tvrdeći da je njihova zemlja u visokom riziku zbog klimatskih promjena i kako australska vlada nije uspjela da zaštiti njihova ljudsk prava. Ljudi koji naseljavaju područje su autohtona melanezijska plemena koja se razlikuju i od aboridžinske populacije Australije, ali i od Papuanaca. Prema zadnjem popisu iz 2015. godine, ovdje živi oko 4500 ljudi, raštrkanih na 274 ostrva.
Tradicionalno, stanovnici ostrva u području Torres tjesnaca žive ovisni o moru, kao lovci i sakupljači. Hrane se ribama, školjkama, rakovima, kornjačama, dugonzima (vrsta morskih sisara) te divljim voćem i povrćem ostrva, kakav je kokos. Međutim, njihov način života je ugrožen povećanjem nivoa mora usljed klimatskih promjena: slana vode šteti kokos palmama, učestalije i razornije oluje ugrožavaju direktno njihove živote i domove te ih promjena ovih uslova prisiljava da napuste tradicionalni način života i ovo područje.
Treba napomenuti i da je Australija jedan od većih svjetskih emitera emisija ugljičnog dioksida i jedan od najvećih proizvođača i izvoznika ugljena, jednog od fosilnih goriva. Prema podacima iz 2016. udio Australije u globalnim emisijama ugljičnog dioksida (kao samo jednog od stakleničkih plinova) je 1.16%.
Međutim, s pravnog aspekta, teško je dokazati koliko su australske emisije ugljičnog dioksida doprinijele klimatskim promjenama i porastu nivoa mora. Mnogo je lakše kvantificirati i pravno dokazati nešto drugo – nemar australske vrade prema autohtonom stanovništvu u smislu da nisu adekvatno odgovorili na nastale promjeme, primjerice, izgradnjom nasipa.
Odluka nije striktno pravno obavezujuća
Australska Vlada ima 180 dana da odgovori na presudu. Ovo je prvi put da je zahtjev povezan s klimatskim štetama koji je predstavljen Komitetu za ljudska prava UN-a bio uspješan. Odluka nije striktno pravno obvezujuća - ali je ipak značajna jer je međunarodna skupina stručnjaka presudila da je prekršen međunarodni ugovor.
Odbor je istraživao kako promjene okoliša utječu na sposobnost stanovnika ostrva da prakticiraju svoju kulturu. Oni to ne mogu činiti negdje drugdje, pa prilagodba koja uključuje preseljenje nije primjerena.
Ekološka prava spadaju u u treću generaciju ljudskih prava. Posebna prava koja se najčešće uključuju u kategoriju prava treće generacije su prava na razvoj, na mir, na zdrav okoliš, na sudjelovanje u iskorištavanju zajedničke baštine čovječanstva, na komunikaciju i humanitarnu pomoć.
„Ova odluka označava značajan razvoj budući da je Odbor stvorio put za pojedince da podnose zahtjeve tamo gdje nacionalni sistemi nisu poduzeli odgovarajuće mjere za zaštitu onih koji su najosjetljiviji na negativne utjecaje klimatskih promjena na uživanje njihovih ljudskih prava”, izjavila je članica Odbora UN Hélène Tigroudja.
