„Ove optužbe moraju da budu nezavisno istražene, kako bi se osigurala pravda i odgovornost“, rekla je u obraćanju Savjetu bezbjednosti Sima Bahus, izvršna direktorka agencije Ujedinjenih nacija za ravnopravnost polova i osnaživanje žena, poznate i kao UN Women.
„Kombinacija masovnog raseljavanja i velikog prisustva regruta i plaćenika, i brutalnost prema ukrajinskim civilima koju smo mogli da vidimo, predstavljaju znak da prijeti opasnost".
Bahous, koja se upravo vratila iz misije u Moldaviji, rekla je da se rizik od trgovine ljudima takođe povećava, kako ljudi postaju sve više očajni u namjeri da pobjegnu od rata u Ukrajini.
„Mlade žene i tinejdžerke bez pratnje su posebno rizična kategorija“, rekla je ona i dodala:
„Pozivam sve zemlje da povećaju svoje napore u borbi protiv trgovine ljudima i zahvaljujem se svim zemljama koje prihvataju ugrožene na tome što sarađuju u prevenciji".
Bahus je pozvala donatore da podrže zemlje, uključujući i Moldaviju, koja je primila više od 400.000 izbjeglica, kako bi mogli da nadgledaju granične prelaze i pruže podršku žrtvama.
Pred Savjetom bezbjednosti govorila je i Katerina Čerepaha, predsjednica ukrajinske organizacije civilnog društva "La Strada-Ukrajina", koja je rekla da ruski vojnici koriste nasilje i silovanje kao oružje rata.
Kako je navela Čerepaha, njena organizacija ima vjerodostojno svjedočenje desetak žena i djevojaka koje su silovane u oblastima koje su bile pod ruskom okupacijom.
„Više puta su ih silovali, uz prijetnje po život preživjelima, njihovoj djeci, članovima njihovih porodica, pred članovima porodice i drugim ljudima“, rekla je ona.
Čerepaha je naglasila da su preživjele bile izuzetno traumatizovane, da su se plašile za svoje živote i da im je bilo teško da govore o seksualnim napadima.
„Potrebna im je prije svega podrška, terapija, oporavak“, rekla je Čerepaha.
Ugrožena djeca
Više od 4,5 miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine od početka ruske invazije 24. februara. Skoro 90 odsto njih su žene i djeca. Još 7,1 milion ljudi je interno raseljeno.
Agencija UN za djecu, UNICEF, navodi da više od 7 miliona djece školskog uzrasta propušta školu – 5,7 miliona đaka osnovne i srednje škole i 1,5 miliona studenata.
Najviše uznemiruje to što su UN potvrdile ubistvo 142 djece, dok je još 229 je ranjeno.
„Znamo da su ovi brojevi vjerovatno mnogo veći – a mnogi od njih su uzrokovani unakrsnom paljbom ili upotrebom eksplozivnog oružja u naseljenim područjima“, rekao je Savjetu bezbjednosti direktor programa za hitne slučajeve UNICEF-a Manuel Fonten.
Fonten se u petak vratio iz desetodnevne misije u Ukrajini. Kako je rekao, za tri decenije kao humanitarac rijetko kada je vidio toliku štetu nanijetu za tako kratko vrijeme.
Od 3,2 miliona djece za koje se procjenjuje da su ostali u svojim domovima, rekao je da bi skoro polovina mogla da bude u opasnosti da nema dovoljno hrane. Procjenjuje se da su napadi na infrastrukturu ostavili 1,4 miliona ljudi bez pristupa pijaćoj vodi, a 4,6 miliona ljudi ima samo ograničen pristup.
"Situacija je još gora u gradovima kao što su Mariupolj i Herson, gdje djeca i njihove porodice sada već nedeljama nemaju tekuću vodu i sanitarne usluge, regularno snabdijevanje hranom i medicinsku njegu", dodao je Fonten. "Skrivaju se u svojim domovinam i ispod zemlje čekajući da bombe i nasilje prestanu".
Zamejnik ambasadora Rusije u Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski rekao je pred Savjetom bezbjednosti da njegova vlada "ne vodi rat protiv civilnog stanovništva" i da su optužbe na račun Rusije dio "intenizvnog" informacionog rata usmjerenog protiv Moskve.
"Vidimo jasne namjere da se ruski vojnici predstave kao sadisti i silovatelji", rekao je Poljansky članovima Savjeta u vezi sa izvještajima o seksualnom nasilju.
Odgovorio mu je ambasador Albanije Ferit Hodža:
"Nastaviti tvrdnje da nema agresivnog rata u Ukrajini jednako je kao da tvrdite da je svijet ravna ploča. Mi znamo da postoje ljudi koji i u to vjeruju, ali to ne znači da je to istina".
Kramatorsk
Mnogi članovi savjeta su takođe su pomenuli raketni napad u petak na željezničku stanicu u Kramatorsku, odakle je 4.000 civila pokušavalo da se evakuiše. Poginulo je više od 50 ljudi, uključujući najmanje petoro djece. Više od 100 je ranjeno, mnogi od njih teško.
"Prema navodima medija, na strani velikog komada rakete bile su napisane strašne riječi. Na ruskom jeziku pisalo je, 'za djecu'. Tako izgleda ruski rat", rekla je američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild, komentarišući izvještaje zapadnih medija koji su imali pristup željezničkoj stanici.
Izaslanik Rusije je, bez dokaza, rekao da je napad lažna operacija, koju su iscenirali "ukrajinski nacisti".
Moguće otmice
"Ono što se dešava ženama i djeci u Ukrajini je nezamislivo stravično", rekao je ukrajinski ambasador Sergej Kislitsja. "Ukoliko ne možemo da zaustavimo Kremlj, sve više djece će postati siročad. Sve više majki će ostati bez svoje djece".
Kislitsja je optužio Rusiju da je uzela 121.000 djece iz Ukrajine.
"Štaviše, Rusija je prijavila da je pripremila nacrt zakona kako bi pojednostavila i ubrzala proceduru za usvajanje otete ukrajinske djece, kako siročadi, tako i onih koja imaju roditelje i drugu rodbinu", rekao je ukrajinski ambasador. "Većinu ove djece su oteli iz Mariupolja, i odveli u Donjeck i ruski grad Taganrog".
Kada mu je postavljeno pitanje o tome poslije sjednice, predstavnik UNICEF-a Fonten rekao je da je agencija čula izvještaje o otimicama i da nema dokaze o njima, ali da je spremna da istraži situaciju.
Nekoliko članova Savjeta bezbjednosti navelo je da mora da postoji odgovornost za zločine nad ženama i djecom , ali da je iznad svega potreban momentalni prekid borbi.
