Generalna skupština UN-a bi sutra trebala glasati o zahtjevu Palestinaca da unaprijede svoj status unutar tog međunarodnog tijela, što je potez kojem se protive Sjedinjene države, Njemačka i Izrael. Međutim nekoliko evropskih zemalja navodi da podržavaju palestinski zahtjev. Španija, Danska i Švajcarska su danas objavile svoju namjeru da glasaju za odobravanje prijedloga. Francuska je to isto objavila jučer. Rusija i Kina su također nagovijestile da će podržati palestinski zahtjev. Ukoliko zahtjev bude odobren, on će vjerovatno palestinskoj vlasti osigurati pristup ključnim UN-ovim agencijama, kao što je Međunarodni krivični sud.
Palestinci već dugo nastoje uspostaviti nezavisnu državu u područjima koje je okupirao Izrael nakon srednjeistočnog rata 1967. Nedavno su palestinski zvaničnici na Zapadnoj obali započeli strategiju s ciljem da postanu, kako se to naziva, zemlja ne-članica promatrač u Ujedinjenim narodima. Palestinski predsjednik Mahmoud Abbass je rekao:
U Ujedinjenim narodima nastojimo unaprijediti status Palestine u zemlju promatrača, i to je prvi korak ka ostvarenju naših palestinskih prava, rekao je gospodin Abbas.
Do takvog zahtjeva dolazi nakon što je zahtjev Palestinaca prošle godine da se pridruže kao puna članica zastao u Vijeću sigurnosti UN-a. Palestinci kažu da bi ih poboljšan status u UN-u mogao dovesti u bolju poziciju za pregovore sa Izraelom. Maen Rashid Areikat je predstavnik Palestinske Oslobodilačke Organizacije u Sjedinjenim državama.
Bićemo na istom nivou, kao okupirana zemlja članica UN-a, sa državom članicom koja je okupator. To je upravo nova politička paradigma koju želimo stvoriti kako bi postigli političko rješenje sukoba, kaže Maen Rashid Areikat.
Do ovakvog razvoja događaja dolazi nakon što su Izrael i Hamas, koji kontrolira pojas Gaze, ispaljivali rakete i izvodili zračne napade. Umjerena Palestinska vlast gotovo da nema utjecaja u Gazi. Dok se primirje i dalje održava, analitičari kažu da je fokus za mnoge Palestince, kako se čini, oružani otpor, radije nego pregovori sa Izraelom. Čini se da gospodin Abbas gotovo da nema opcija kako bi zadobio pažnju svijeta za palestinsku vlast. Aaron David Miller radi za washingtonski Wilson centar.
Mislim da je u ovom trenutku to jedina karta koju Abbas ima. Mislim da je on posljednji Palestinac koji vidi ikakvu korist u ovom prijedlogu. On shvata da će to, na kraju, biti mnogo veći napor nego je vrijedno, kaže gospodin Miller.
On dodaje da će glasanje u UN-u vjerovatno razljutiti američki kongres, koji bi mogao uskratiti pomoć za Palestince. Izrael bi mogao odgovoriti ubrzavanem izgradnje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali ili zadržavanjem poreskih prihoda koje sakuplja za Palestince. Glasnogovornica State departmenta Victoria Nuland je rekla:
Biće teže dovesti Izrael za pregovarači stol, ako se krene sa ovim prijedlogom. Oni su to jasno stavili do znanja. To je jedan od razloga zašto smatramo da je ovo loš i kratkoročan potez, rekla je gospođa Nuland.
Kada se o prijedlogu bude glasalo, analitičari očekuju da će Palestinci dobiti većinu u generalnoj skupštini.
Palestinci već dugo nastoje uspostaviti nezavisnu državu u područjima koje je okupirao Izrael nakon srednjeistočnog rata 1967. Nedavno su palestinski zvaničnici na Zapadnoj obali započeli strategiju s ciljem da postanu, kako se to naziva, zemlja ne-članica promatrač u Ujedinjenim narodima. Palestinski predsjednik Mahmoud Abbass je rekao:
U Ujedinjenim narodima nastojimo unaprijediti status Palestine u zemlju promatrača, i to je prvi korak ka ostvarenju naših palestinskih prava, rekao je gospodin Abbas.
Do takvog zahtjeva dolazi nakon što je zahtjev Palestinaca prošle godine da se pridruže kao puna članica zastao u Vijeću sigurnosti UN-a. Palestinci kažu da bi ih poboljšan status u UN-u mogao dovesti u bolju poziciju za pregovore sa Izraelom. Maen Rashid Areikat je predstavnik Palestinske Oslobodilačke Organizacije u Sjedinjenim državama.
Bićemo na istom nivou, kao okupirana zemlja članica UN-a, sa državom članicom koja je okupator. To je upravo nova politička paradigma koju želimo stvoriti kako bi postigli političko rješenje sukoba, kaže Maen Rashid Areikat.
Do ovakvog razvoja događaja dolazi nakon što su Izrael i Hamas, koji kontrolira pojas Gaze, ispaljivali rakete i izvodili zračne napade. Umjerena Palestinska vlast gotovo da nema utjecaja u Gazi. Dok se primirje i dalje održava, analitičari kažu da je fokus za mnoge Palestince, kako se čini, oružani otpor, radije nego pregovori sa Izraelom. Čini se da gospodin Abbas gotovo da nema opcija kako bi zadobio pažnju svijeta za palestinsku vlast. Aaron David Miller radi za washingtonski Wilson centar.
Mislim da je u ovom trenutku to jedina karta koju Abbas ima. Mislim da je on posljednji Palestinac koji vidi ikakvu korist u ovom prijedlogu. On shvata da će to, na kraju, biti mnogo veći napor nego je vrijedno, kaže gospodin Miller.
On dodaje da će glasanje u UN-u vjerovatno razljutiti američki kongres, koji bi mogao uskratiti pomoć za Palestince. Izrael bi mogao odgovoriti ubrzavanem izgradnje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali ili zadržavanjem poreskih prihoda koje sakuplja za Palestince. Glasnogovornica State departmenta Victoria Nuland je rekla:
Biće teže dovesti Izrael za pregovarači stol, ako se krene sa ovim prijedlogom. Oni su to jasno stavili do znanja. To je jedan od razloga zašto smatramo da je ovo loš i kratkoročan potez, rekla je gospođa Nuland.
Kada se o prijedlogu bude glasalo, analitičari očekuju da će Palestinci dobiti većinu u generalnoj skupštini.
