"Uprkos strašnim pričama o ljudskim patnjama koje se svakodnevno dešavaju u Ukrajini, strahujem da svet sve više postaje ravnodušan na tu krizu", izjavio je u utorak visoki komesar za ljudska prava UN, Volker Turk.
U sumornoj proceni situacije, Turk je obraćajući se Savjetu UN za ljudska prava podsetio da je prošlo više od dvije godine od kako je Ruska Federacija pokrenula opšti oružani napad na Ukrajinu.
"Dvije godine ogromne patnje, krvoprolića, gubitka i tuge. Bezbroj porodica je razdvojeno.Više od 10.500 civila je ubijeno, a više od 20 hiljada je povrijeđeno. Stvarne brojke su verovatno znatno veće", rekao je on.
U izvještaju, koji se odnosi na period od 1. decembra, do 29. februara 2023. navodi se da rat nastavlja da uzrokuje razarajuću štetu civilnom stanovništvu u velikim napadima ruskih oružanih snaga širom Ukrajine.
Ističe se da je to izazvalo nagli porast civilnih žrtava i "preokrenulo inače opšti trend opadanja broja civilnih žrtava tokom 2023."
Ove godine se obilježava deset godina od kako je Rusija ilegalno pripojila Krim, period u kojem su stanovnici poluostrva " optuživani i osuđivani za djela koja nisu zločin po ukrajinskom zakonu", navodi se u izvještaju.
"Rusko državljanstvo je opšte nametnuto", rekao je Turk. "Ruske vlasti su regrutovale muške stanovnike Krima u ruske oružane snage, na kraju ih prisiljavajući da se bore protiv sopstvene zemlje."
On je ukazao da su ukrajinska djeca lišena obrazovanja na svom jeziku i da je ljudima uskraćeno pravo da slobodno izražavaju svoje mišljenje.
"Kršenja koja smo zabilježili na okupiranom Krimu predvidjela su ono što danas vidimo da se događa na ukrajinskoj teritoriji koju okupira Ruska federacija poslije punog oružanog napada", rekao je komesar za ljudska prava.
"U posljednje dvije godine ruske oružane snage počinile su opšta kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava, uključujući nezakonita ubistva, mučenja, prisilna nestajanja i samovoljno hapšenje", rekao je Turk, dodajući da su se ta kršenja desila nekažnjeno.
"Nije bilo mesta da se traži pravda, ni mjesta da se traži efikasno obeštećenje. Ukupan efekat tih akcija je bio stvaranje sveprisutne klime straha, što je Ruskoj federaciji omogućilo da učvrsti svoju kontrolu."
U periodu izveštaja, zvaničnici Komesarijata za ljudska prava UN-a razgovarali su sa 60 ukrajinskih ratnih zarobljenika koji su nedavno pušteni iz ruskog zarobljeništva tokom razmene zarobljenika. Oni su rekli da su ratni zarobljenici pružili vjerodostojne, detaljne izvještaje o mučenju, prebijanju, električnim šokovima, prijetnjama pogubljenjem, seksualnom nasilju i drugim okrutnim tretmanima.
Komesarijat je zabilježio 12 slučajeva pogubljenja najmanje 32-je ukrajinskih ratnih zarobljenika.
"U istom periodu, moja kancelarija je razgovarala sa 44 ruska zarobljenika u ukrajinskom zarobljeništvu. Iako se nisu žalili na tretman i uslove u ustanovljenim mestima pritvora, nekoliko njih opisalo je slučajeve mučenja i lošeg ponašanja u tranzitnim mjestima nakon što su evakuisani sa ratišta", istakao je Turk.
Visoki komesar je rekao da tragedija u Ukrajini traje predugo i pozvao Rusku federaciju da prestane sa oružanim napadima.
"Kršenje međunarodnih humanitarnih i ljudskih prava od strane ruskih oružanih snaga i administrativnih zvaničnika na okupiranoj teritoriji mora odmah da prestane", rekao je on.
Rusija je bojkotovala sastanak i obavijestila predsjednika Savjeta da " ne želi da preuzme riječ kao zabrinuta zemlja."
Ambasadorica Ukrajine u UN u Ženevi Jevhenija Filipenko oštro je kritikovala Rusiju i njeno "sistematsko lišavanje građana osnovnih prava i sloboda na Krimu i okupiranim delovima Donbasa i drugim ukrajinskim teritorijama".
"Sprovodeći značajne demografske promene kroz prisilno raseljavanje i namjernu zamjenu stanovništva, Rusija namjerno mijenja strukturu društva kako bi učvrstila svoju okupaciju što je veliko kršenje međunarodnog humanitarnog prava", rekla je ona.
"Mučeći, samovoljno zadržavajući civile, otimajući i indoktrinirajući ukrajinsku djecu, Rusija otvoreno i sramotno vrši ratne zločine i zločine protiv čovječanstva", rekla je Filipenko.
Ukrajinska ambasadorica je pozvala države članice UN da "osude ruske terorističke napade i pošalju jasnu poruku Kremlju da međunarodna zajednica ne žmiri na invaziju suverene države, ubijanje civila i uništavanje ključne infrastrukture".
