U izvještaju, ljudi se eksplicitno ne pozivaju da postanu vegetarijanci ili vegani, ali se traže velike promjene u uzgajanju i ishrani da bi se smanjio uticaj rasta populacije i izmijenjenog načina ishrane na već osiromašene kopnene i vodene resurse.
"Ne govorimo ljudima da prestanu da jedu meso. U pojedinim mjestima, nemaju drugi izbor. Međutim, očigledno je da na zapadu jedemo previše mesa", kaže Pit Smit, naučnik sa Univerziteta u Aberdinu.
Biljna ishrana i meso i mliječni proizvodi proizvedeni na održiv način mogli bi da oslobode nekoliko miliona kvadratnih kilometara zemlje do 2050. godine i snačajno smanje emisiju ugljen dioksida, navodi se u izvještaju.
"Postoje određeni načini ishrane koji manje zagađuju sredinu i koriste manje zemljišta", kaže jedan od autora izvještaja, profesor na Kraljevskom koledžu u Londonu Džim Ski.
Od preindustrijskog doba, temperature na zemlji su porasle za 1.53 stepeni Celzijusa, dvostruko više od globalnih prosječnih temperatura od 0.87 stepeni, što je dovelo do većeg broja talasa vrućina, suša i obilnih kiša, kao i uništavanje zemlje.
Panel svjetske organizacije takođe upozorava na veće poremećaje u lancima snabdijevanja hranom zbog sve češćih ekstremnih vremenskih prilika koje su posljedica klimatskih promjena.
