Linkovi

Teme SAD / SVIJET

U UN, Bidenova administracija podržava rješenje nezavisne države za Palestince

Arhiva - Palestinci protestuju protiv očekivane posjete državnog sekretara SAD Mikea Pompea jevrejskom naselju Psagot, u blizini grada Al Bireh na Zapadnoj obali, 18. novembra 2020.

Vršilac dužnosti američkog ambasadora u Ujedinjenim nacijama potvrdio je posvećenost administracije Joea Bidena rješenju dvije države za Izrael i Palestince i rekao da se nada da će "polako graditi" narušeno povjerenje između dvije strane.

"Prema novoj administraciji, politika Sjedinjenih Država biće da podrže međusobno dogovoreno rješenje između države, u kojem Izrael živi u miru i bezbjedno zajedno sa održivom palestinskom državom", rekao je ambasador Richard Mills​ na virtuelnom sastanku Savjeta bezbjednosti na visokom nivou u utorak.

Iako je priznao da je ova vizija "pod ozbiljnim stresom", rekao je da ostaje najbolje rješenje i primjetio da "mir ne može biti nametnut ni Izraelcima ni Palestincima".

Prije godinu dana, administracija predsjednika Donalda Trumpa predstavila je svoj dugo očekivani bliskoistočni mirovni plan. Palestinci su ga otvoreno odbacili, rekavši da je favorizovao Izrael i da im nije dao suverenu, susjednu državu čiji je glavni grad Istočni Jerusalim. Izraelci su pozdravili takozvani "posao vijeka", koji je ispregovarao tim koji je vodio Trumpov zet, Jared Kushner. Trumpova administracija je takođe preselila američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, što je dodatno naljutilo Palestince.

Biden je kritikovao potez, ali nije rekao da će ga preokrenuti. Tokom svoje kampanje, predložio je otvaranje američkog konzulata u istočnom Jerusalimu zbog poslova sa Palestincima.

Administracija Bidena takođe nastoji da "obnovi vjerodostojan američki angažman sa Palestincima, kao i Izraelcima", potvrdio je Mills.

Palestinci su tokom Trumpove administracije odustali od Sjedinjenih Država kao medijatora i posrednika u postizanju mira. Ministar inostranih poslova Riyad al-Malki rekao je sastanku da su posljednje četiri godine "testirale našu kolektivnu odlučnost".

"Sada je vrijeme da se izliječi i sanira šteta koju je ostavila prethodna američka administracija", rekao je al-Malki. "Radujemo se ukidanju nezakonitih i neprijateljskih mjera koje je preduzela Trumpova administracija".

Biden planira da obnovi američku finansijsku podršku za ekonomski razvoj i programe humanitarne pomoći koji idu u korist palestinskom narodu, kao i da preduzme korake za ponovno otvaranje diplomatskih misija zatvorenih u posljednje četiri godine.

U septembru 2018. Trump je naredio zatvaranje kancelarije Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Washingtonu, rekavši da Palestinci nisu preduzeli korake da započnu pregovore sa Izraelcima.

"Istovremeno, moram jasno reći - SAD će zadržati svoju postojanu podršku Izraelu", rekao je Mills.

Mills je takođe upozorio obje strane na jednostrane korake koji bi mogli otežati postizanje rješenja za dvije države, uključujući aneksiju teritorije, sprovođenje aktivnosti naseljenika, rušenje palestinskih domova, podsticanje na nasilje i obezbjeđivanje odštete zatvorenicima zbog terorističkih akata.

"Nadamo se da će biti moguće započeti rad na polaganom izgrađivanju samopouzdanja na obje strane kako bismo stvorili okruženje u kojem bismo ponovo mogli da pomognemo u unapređivanju rješenja", rekao je.

"Izrael je iznova izrazio spremnost da pregovara i pronađe održivo rješenje za sukob", rekao je izraelski izaslanik Gilad Erdan. "Izrael je više puta pokazao da će postići mir kada bude imao voljnog partnera."

Trumpova administracija je takođe olakšala normalizaciju odnosa Izraela sa Bahreinom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Marokom i Sudanom. Mills je rekao da će nova administracija pozvati druge zemlje da slijede njihov primjer, ali da ti sporazumi nisu zamjena za izraelsko-palestinski mir.

"Nada Sjedinjenih Država je da će se normalizacija odvijati na način koji otključava nove mogućnosti za unapređenje rješenja dvije države", rekao je.

See all News Updates of the Day

Objašnjenje: Zbog čega je Gaza tako često u središtu sukoba

Plamen i dim uzdižu se tokom izraelskog vazdušnog napada, tokom izraelsko-palestinskog sukoba, u gradu Gazi, 14. maja 2021.

Pojas Gaze ove nedjelje našao se na udaru stotina izraelskih napada sa mora, kopna i vazduha, dok su militantni vladari Hamasa u enklavi ispalili na stotine raketa u Izrael.

To je četvrta runda velikog sukoba između Izraela i Hamasa od 2008. godine, a više od dva miliona palestinskih stanovnika male enklave snosi teret smrti i razaranja.

Najnovija erupcija nasilja podigla je bauk još jednog razarajućeg rata i još jednom privukla međunarodnu pažnju na osiromašeni, gusto naseljeni pojas.

Evo pogleda na Pojas Gaze i njegovo mjesto u bliskoistočnom sukobu.

Uski priobalni pojas

Gaza, smještena između Izraela i Egipta, duga je 40 kilometara, a široka 10 kilometara. Bila je dio mandata Palestine pod vladom Britanije prije rata 1948. godine vođenog zbog stvaranja Izraela, kada je prešla pod kontrolu Egipta.

Veliki broj Palestinaca koji su pobjegli ili su protjerani iz današnjeg Izraela završio je u Gazi, a izbjeglica i njihovih potomaka sada ima 1,4 miliona, što je više od polovine stanovnika Gaze.

Izrael je zauzeo Gazu, zajedno sa Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom, u Bliskoistočnom ratu 1967. godine. Palestinci žele da sve te tri teritorije formiraju svoju buduću državu.

Prva palestinska intifada, ili ustanak, izbila je u Gazi 1987. - iste godine kada je osnovan Hamas - i kasnije se proširila na druge okupirane teritorije. Mirovni proces u Oslu 1990-ih uspostavio je palestinsku upravu i dao joj ograničenu autonomiju u Gazi i dijelovima okupirane Zapadne obale.

Hamas preuzima

Izrael je povukao svoje trupe i jevrejska naselja iz Gaze 2005. godine, nakon druge i daleko žešće intifade.

Sljedeće godine Hamas je ubjedljivo pobijedio na palestinskim izborima. To je pokrenulo borbu za moć sa strankom Fatah palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, koja je kulminiralo jednonedeljnim sukobom 2007. godine zbog kojih je rezultirao time da je Hamas preuzoeo kontrolu nad Gazom.

Hamas je učinio malo na nametanju islamskog zakona Gazi, koja je već bila vrlo konzervativna, ali nije pokazao toleranciju prema neslaganjima, hapseći političke protivnike i nasilno suzbijajući retke proteste protiv svoje vladavine.

Militantna grupa je ostala čvrsto na vlasti kroz tri rata i 14-godišnju blokadu.

Blokada

Izrael i Egipat uveli su osakaćujuću blokadu Gaze nakon što je u njom vlast preuzeo Hamas. Izrael tvrdi da je potrebno spriječiti Hamas i druge militantne grupe da uvoze oružje. Organizacije za zaštitu prava kažu da je blokada oblik kolektivnog kažnjavanja.

Zatvaranja, zajedno sa godinama loše vladavine i dugotrajnim sukobom Hamasa sa palestinskom vlašću, uništili su ekonomiju Gaze. Nezaposlenost se kreće oko 50 odsto, nestanci električne energije su česti, a voda iz slavine je jako zagađena.

Palestinci se suočavaju sa teškim ograničenjima kretanja koja otežavaju putovanje u inostranstvo zbog posla, studija ili posjete porodici, a Gazu često nazivaju najvećim zatvorom na otvorenom na svijetu.

Ratovi

Hamas i Izrael vodili su tri rata i nekoliko manjih bitaka. Najgori je do sada bio rat iz 2014. godine, koji je trajao 50 dana i u kome je ubijeno oko 2200 Palestinaca, od čega civili čine više od polovine. Na izraelskoj strani su ubijene sedamdeset i tri osobe.

Izraelski vazdušni napadi i upadi u Gazu izazvali su ogromna razaranja, čitave četvrti su pretvorene u ruševine, a hiljade ljudi prisiljeno je da se skloni u škole i druge objekte Ujedinjenih nacija. Izrael kaže da čini sve napore kako bi izbjegao civilne žrtve i optužuje Hamas da stanovnike Gaze koristi kao živi štit.

Palestinski militanti ispalili su na hiljade raketa na Izrael. Ogromnu većinu presreće izraelska protivraketna odbrane, a rakete padaju i na otvorene prostore. Međutim, rakteriranje sije široko rasprostranjeni strah i može blokirati normalno funkcionisanje. Domet raketa se neprekidno povećavao posljednjih godina, da bi neke stigle daleko čak do Telaviva i Jerusalima, glavnih gradskih područja.

Ranije ove godine Međunarodni krivični sud (ICC) pokrenuo je istragu o mogućim ratnim zločinima na palestinskim teritorijama. Očekuje se da će pažljivo proučiti akcije i Izraela i palestinskih militanata u ratu 2014. godine.

ICC je takođe izrazio zabrinutost zbog najnovijeg nasilja.

Nakon olakšavanja ograničenja zbog COVID19, nova upozorenja u vezi sa terorizmom

Arhiva - Zgrada američkog Kapitola, u Vašingtonu, 11. maja 2021.

Ublažavanje ograničenja koja se odnose na pandemiju koronavirusa čine da američkim zvaničnicima za borbu protiv terorizma zastaje dah, usljed zabrinutosti da bi sve opuštenije okruženje moglo da olakša raznim ekstremistima pokušaj pokretanja novih napada širom zemlje.

Američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavilo je u petak ažurirano upozorenje u kome se kaže da je priroda prijetnji postala "sve složenija i promjenljivija".

"Nasilni ekstremisti mogu da pokušaju da iskoriste ublažavanje ograničenja povezanih sa Covidom 19 širom Sjedinjenih Država kako bi izvršili napade na širi spektar ciljeva nakon što su prethodna ograničenja javnog kapaciteta smanjila mogućnosti za smrtonosne napade", navodi se u biltenu.

Upozorenje ne navodi specifične prijetnje, ali napominje da je niz ideološki motivisanih ekstremista - uključujući one koji su klasifikovani kao nasilni domaći ekstremisti (DVE) i rasno ili etnički motivisani nasilni ekstremisti (RMVE) - od ranije ciljali bogomolje, masovna okupljanja ljudi i vladine objekate.

Takođe se upozorava da je niz ekstremista nastavio da širi propagandu na raznim web lokacijama i po platformama društvenih mreža, kao i da sve veći broj narativa na mreži pokušava da iskoristi "pritužbe na rasnu pravdu i zabrinutost zbog policijske upotrebe sile".

Inostrani akteri

Dok neke od narativa promovišu domaći akteri, druge guraju iz inostranstva - kako terorističke grupe poput Islamske države i Al-Kaide, tako i zemlje poput Rusije i Kine.

"Savjetujemo javnost da bude na oprezu u vezi s tekućim prijetnjama Sjedinjenim Državama, uključujući one koje predstavlja domaći terorizam, nasilje zasnovano na nepravdama i one koje su inspirisani ili pod uticajem stranih terorista i drugih zlonamjernih stranih uticaja", rekao je sekretar za nacionalnu bezbjednost Alehandro Maiorkas u saopštenju: "U ovom okruženju koje se razvija, DHS udvostručuje napore da otkrije i poremeti sve oblike stranog i domaćeg terorizma i ciljanog nasilja, istovremeno poštujući zaštitu privatnosti, građanska prava i građanske slobode".

Ažurirano upozorenje na terorizam dolazi samo nekoliko dana nakon što je DHS objavio da je oformio novu jedinicu čiji je zadatak bio da se fokusira na domaći nasilni ekstremizam.

Jedinica, formirana u okviru Odeljenja za obaveštajne poslove i analize, ima za cilj da pojača "stručnost neophodnu za obezbjeđivanje ispitanih, pravovremenih obavještajnih podataka potrebnih za borbu protiv prijetnji koje predstavljaju domaći terorizam i ciljano nasilje", navodi se u saopštenju DHS-a prošlog utorka.

Izvještaj koji je početkom ove godine izdala Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe upozorava da su najveće one prijetnje sa kojima se zemlja suočava iznutra i da ekstremisti sa sjedištem u SAD mogu da pokušaju da izvrše napade na civilne i vladine ciljeve.

Strahovi da bi ublažavanje ograničenja uvedenih zbog covida 19 moglo da oslobodi prostor za novi niz terorističkih incidenata, što je nešto na šta neki stručnjaci i analitičari upozoravaju već mjesecima.

"Koliko god svi žele da se vratimo u normalan život, jednom kada to učinimo, postojaće ranjivosti povezane s tim", rekao je Kolin Klark, direktor za politiku i istraživanje u Sifan grupi, obavještajno-bezbjednosnoj konsultantskoj kući, na internet forumu u Februaru.

Očekuje se brz start

Prethodno upozorenje DHS-a u vezi terorizmom, izdato u januaru nakon opsade američkog Kapitola, upozoravalo je da bi ekstremisti motivisani "primijećenim nezadovoljstvom podgrijavanim lažnim narativima" mogli da se mobilišu da podstaknu ili počinu nasilje.

I dok su domaći teroristi u posljednje vreme privlače sve više pažnje, tek objavljena obavještajna procena FBI-a i DHS-a pokazuje da se ta prijetnja neprestano razvija.

U izvještaju​ (može se videti ovdje, na engleskom jeziku), objavljenom kasno u petak,​ kaže se da su između fiskalne 2015. i 2019. godine FBI i partnerske agencije uhapsile 846 osoba pod federalnim i državnim optužbama za domaći terorizam.

U fiskalnoj 2016. godini zabilježen je najveći broj hapšenja, 229, od kojih je 169 uključivalo federalne optužbe, iako je izvještaj upozorio da je fiskalna 2019. sa samo 107 uhapšenja bila najsmrtonosnija.

Tokom fiskalne 2019. godine bilo je pet odvojenih napada nasilnih ekstremista u porodici, što je rezultiralo sa 32 smrtna slučaja, od kojih se 24 dogodilo tokom napada ekstremista koji se zalažu za superiornost bijele rase, navodi se u izvještaju, što je tu godinu učinilo najsmrtonosnijom od 1995.

Takođe se upozorava da su i FBI i DHS još 2019. godine zaključili da će rasno ili etnički motivisani nasilni ekstremisti, "prije svega oni koji se zalažu za superiornost bijele rase, vjerovatno i dalje biti najsmrtonosnije prijetnje domaćeg terorizma u zemlji".

Kako je ubistvo George Floyda u SAD uticalo na francusko društvo

Kako je ubistvo George Floyda u SAD uticalo na francusko društvo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Smanjen broj djece zadržane na američkoj granici

Smanjen broj djece zadržane na američkoj granici
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

"Pukotine" u američkoj političkoj podršci Izraelu

Skup podrške Izraelu na Times trgu u New Yorku

Decenijama unazad jedan od temelja spoljne politike SAD je konstantna politička podrška Izraelu. Ali, sukobi između palestinskih militanata i izraelske vojske, najozbiljniji od 2014, pokazuju da postoje pukotine u toj podršci.

Neke demokrate negoduju zbog izraelskih raketnih napada na Hamas u Gazi, dok su republikanci jedinstveni u podršci Izraelu.

Bijela kuća je saopštila da su američki zvaničnici prethodnih dana 25 puta razgovarali telefonom sa izraelskim, palestinskim i arapskim liderima, kako bi se riješio konflikt, a SAD su poslale i izaslanika na teren.

Predsjednik Joe Biden je razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i rekao da "očekuje i nada se da će se konflikt okončati što prije".

"Izrael ima pravo da se brani kada se bombarduje njegova teritorija", kaže Biden.

Biden nije kritikovao poteze Izraela, ali je Bijela kuća saopštila da je prenio da "Jerusalim, koji je važan za vjernike širom sveta, treba da bude mjesto mira".

Ključni demokratski predstavnici u Kongresu podržavaju pravo Izraela da se odbrani od napada. Amerika je u protekle četiri godine poslala skoro 4 milijarde dolara pomoći Izraelu i obećala još 8 milijardi. SAD i njeni saveznici palestinski Hamas smatraju terorističkom organizacijom.

Predsjedavajući senatskog Odbora za spoljne poslove Robert Menendez tvitovao je da je "baražno raketiranje od strane Hamasa terorizam i da nijedna zemlja ne treba to da trpi".

Ali, ima i demokrata u Kongresu koje napadaju Izrael.

Kongresmen Mark Pokan iz Viskonsina je tvitovao da se "ne mogu samo osuđivati rakete koje je ispalio Hamas i ignorisati izraelsko policijsko nasilje nad Palestincima, kao i nezakonito iseljavanje Palestinaca iz domova, napadi i ubistva palestinske djece", kao i da "SAD ne treba da finansiraju to nasilje".

Predstavnica u Kongresu Aleksandrija Okasio Kortez, kao i njene dvije koleginice Ilhan Omar i Rašida Tlaib, fokusirale su se na izraelsku agresiju.

"Solidarno stojimo uz palestinske stanovnike naselja Šeik Džarah u Istočnom Jerusalimu. Izraelske snage primoravaju porodice da se isele iz svojih domova tokom Ramazana i tako provociraju nasilje", tvitovala je Okasio Kortez.

Aleksandrija Okasio Kortez
Aleksandrija Okasio Kortez

Predsjednik Arapsko-američkog instituta Džejms Zogbi rekao je za Washington post da "40 godina, koliko radi, nije vidio toliki nivo podrške Palestincima i njihovim pravima".

Za razliku od demokrata, republikanci su i dalje privrženi Izraelu.

Bivši predsjednik Donald Trump, koji je prebacio ambasadu SAD u Jerusalim i posredovao u dogovoru Izraela sa arapskim zemljama, kritikovao je Bidenov odgovor na sukob u Gazi.

"Bidenova slabost i nedostatak podrške Izraelu vode ka novim napadima", rekao je Trump.

"Republikanska stranka stoji uz Izrael, zemlju koja ima svako pravo da se brani od agresije Hamasa", saopštila je predsjedavajuća Republikanskog nacionalnog komiteta Rona Mekdenijel.

Skoro svi republikanci u Senatu, njih 44, u pismu su pozvali Bidena da "bezrezervno podrži pravo izraela da se brani i da odmah prekine pregovore sa Iranom o popuštanju ekonomskih sankcija i nuklearnom programu Teherana". Republikanci smatraju da Iran podržava Hamas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG