Linkovi

Aktuelno

UN apeluju na humanitarno primirje u Libiji

Pripadnici Libijske nacionalne armije (LNA), pod komandom Kalifa Haftara, idu iz Bengazija kako bi pojačali trupe koje napreduju ka Tripoliju, u Bengaziju, Libija, 7. aprila 2019.

Ujedinjene nacije izdale su "hitni apel" za uvođenje dvočasovnog prekida vatre u predgrađima Tripolija, kako bi se evakuisali civili i oni koji su ranjeni, dok se snage lojalne vojnom komandantu, generalu Kalifa Haftaru, nastavljaju pritisak sa ciljem zauzimanja glavnog grada.

Premijer Libije Fajez Saraj, koga podržavaju Ujedinjene nacije, nazvao je akciju Haftara kao pokušaj puča. Haftar i njegove snage su, čini se, zauzele teritoriju na obodima glavnog grada, ali Saraj tvrdi da su vladine snage pripravne da im se suprotstave.

UNSMIL, misija UN u Libiji, zatražila je od svih strana u oblasti da poštuju dvočasovno humanitarno primirje.

U isčekivanju nasilja, Sjedinjene Države povukle su vojni kongingent izvan Tripolija.

"Bezbjednsna realnost na terenu u Libiji zaoštrava se po pitanju kompleksnosti i nepredvidivosti", rekao je marinski general Tomas Valhauzer, čelnik Afričke komande snaga SAD.

SAD su zadržale mali broj vojnika u Libiji kako bi obezbijedili podršku za diplomatske misije i antiterorističke aktivnosti i kako bi unaprjiedili regionalnu bezbjednost.

Arapski mediji objavili su video u kome se vide Haftarove snage kako prolaze kroz kapije sada zatvorenog međunarodnog aerodroma u Tripoliju, prije nego što su zauzeli položaje ispred zgrade sa terminalima duž aerodromske piste. Čini se da nisu naišli ni na kakav otpor.

Arapski mediji takođe su prikazali stanovnike u četvrtima u blizini glavnog grada kako pozdravljaju Haftarove snage dok ulaze. Saudijska TV al-Arabija javila je da su Haftarove snage ušle u oblast glavnog grada, Halat al-Fargan. Glas Amerike nije mogao da dobije nezavisnu potvrdu ove informacije.

Arhiva - Libijski komandant Kalifa Haftar na bezbednosnoj konferenciji u Bengaziju, Libija, 14. oktobra 2017.
Arhiva - Libijski komandant Kalifa Haftar na bezbednosnoj konferenciji u Bengaziju, Libija, 14. oktobra 2017.

Tenzije u regionu navele su Afričku komandu SAD (AFRICOM) da relocira neke od svojih snaga iz Libije. Ali AFRICOM, koji obezbjeđuje vojnu podršku diplomatskim misijama i antiterorističkim aktivnostima u Libiji, kaže da ostaje predan bezbjednosti i stabilnoj državi i da će "procijeniti izvodljivost obnavljanja američkog vojnog prisustva, kao odgovarajućeg".

Državni sekretar SAD Mike Pompeo pozvao je na trenutno zaustavljanje svakog napredovanja Haftarovih snaga i rekoa da sve uključene snage "imaju odgovornost da hitno deeskaliraju situaciju".

Kontrola nad četiri grada

Haftarov vojni portparol, pukovnik Ahmad Almismari, rekao je na konferenciji za novinare u subotu popodne da snage pod Haftarovom kontrolom zauzimaju teritorije.

On je rekao da Haftarove snage kontrolišu gradove Garjan, Jendouba, Kasr al-Bešir i Suvani. On je rekao da je 14 vojnika koji su se borili sa libijskom vojskom poginulo u borbama.

Portparol je rekao da su vazdušne snage lojalne Haftaru preuzele najmanje četiri napada u blizini vojne ispostave Bab al-Azizija u blizini glavnog grada, ali da nije bilo žrtava. Rekao je, međtuim, da su avioni iz obližnjeg grada Misrata, koji se suprostavljaju Haftaru, ubili veći broj civila u napadu na grad Garijan, koji sada kontroliše Haftar.

See all News Updates of the Day

Bihać: Mali broj ljudi na anti-imigrantskim protestima

U prihvatnim centrima za migrante i izbjeglice kod Bihaća i Velike Kladuše situacija je neprpmijenjena, bez posebnih sigurnosnih mjera ili zabrana ulaska i izlaska, koje su bile najavljene.

Ispred privremenog prihvatnog centra "Bira" u Bihaću počeo je protest građana koji nose transparente sa natpisima "IOM go home" i "Free Bihać".

Okupilo se oko 200 osoba, ali, kako javlja dopisnica Radija Slobdna Evropa (RSE), građani još pristižu.

Demonstranti kažu da su nezadovoljni su reakcijom nadležnih organa Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, kada je riječ o migrantskoj krizi u Unsko-sanskom kantonu.

Traže zatvaranje prihvatnog kampa "Bira", odnosno izmještanje izbjeglica i migranata na neku lokaciju van urbanog dijela grada.

Nesmetano kretanje

U prihvatnom centru za migrante i izbjeglice "Miral" kod Velike Kladuše petak protiče uobičajeno. Migranti, njih oko 600, koliko ih je smješteno ovdje nesmetano uzlaze i izlaze iz centra.

Dopisnica Radija Slobodna Evropa Azra Bajrić javlja kako su joj iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), potvrdili da nisu dobili nijednu novu uputu vezanu za izmještanje ili ograničavanje kretanja migranata.

Ispred "Mirala" nema policajca, a u blizini centra nalazi se desetak migranata koji nemaju smještaj.

Slična situacija je i u prihvatnom kampu "Bira" u Bihaću, gdje je smješteno oko 1.800 izbjeglica i migranata.

Kako javlja dopisnica Radija Slobodna Evropa Dženita Duraković, ispred kampa "Bira", kao i prethodnih dana, je redovna policijska patrola i grupa migranata vraćenih iz Hrvatske, koja želi dobiti smještaj u kampu.

U petak su trebale početi nove mjere koje podrazumijevaju ograničeno kretanje, ali i prihvat u centre "Bira" i "Miral", kojima danas ističe i ugovor o smještaju. Odluku je donijela Operativna grupa za koordinisanje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom prije dva dana.

Ovakva odluka donesena je nakon sastanka Operativne grupe u srijedu, a zbog, kako su naveli, pogoršane sigurnosne i higijensko epidemiološke situacije u kojoj se nalaze građani USK, te sve većeg priliva migranata u ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Prema evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a) USK, na ovom području je trenutno oko 5.200 migranata i izbjeglica.

Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić najavio je u srijedu, nakon sastanka, da će migrantima i izbjeglicama u potpunosti biti ograničeno kretanje.

Prema toj odluci, izvan "Bire" i "Mirala" moći će da se kreću samo oni koji žele okušati sreću i krenuti rutom prema državnoj granici u namjeri da uđu u Hrvatsku.

Kako bi osigurali migrantima smještaj, a pod pritiskom međunarodnih organizacija, Vlada Federacije BiH odlučila je na telefonskoj sjednici da ustupi na korištenje Ministarstvu sigurnosti BiH kasarnu Ljubače kod Tuzle i kasarnu Blažuj, u okolini Sarajeva.

Potvrdio je to i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. On je u četvrtak izjavio kako su za migrante i izbjeglice obezbijeđene dvije nove lokacije u Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

Protive se i u Ljubačama kod Živinica

Međutim, mještani Mjesne zajednice Ljubače protive se takvoj ideji. Jedan od njih je i Božo Stepić, koji je za Radio Slobodna Evropa rekao kako je vlast donijela odluku bez da ih je iko pitao da li oni to žele.

Shvatamo mi njihovu problematiku, oni su došli ovdje, ne znaju ni gdje su, ni kud su pošli. Ali u cijeloj BiH niko ne želi da ih smjesti u svojoj blizini -
mještanin Ljubača Božo Stepić

"Vlast je vlast i ona je donijela takvu odluku. Mi, mještani Ljubače, nismo saglasni s tim. Shvatamo mi njihovu problematiku, oni su došli ovdje, ne znaju ni gdje su, ni kud su pošli. Ali u cijeloj BiH niko ne želi da ih smjesti u svojoj blizini", kaže Stepić.

Gradsko vijeće Živinica sazvalo je vanrednu sjednicu u petak u 16 sati, kako bi zauzeli stav oko smještanja migranata u kasarnu u Ljubačama.

Nakon odluke Operativne grupe za koordinisanje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom USK reagovale su i Ujedinjene nacije u BiH (UN BiH). Iz ove međunarodne organizacije apeluju na vlasti u ovom kantonu da ne ograničavaju slobodu kretanja migranata i tražilaca azila, a od državnih vlasti traže da odmah odrede novu adekvatnu lokaciju za prihvat i smještaj migranata.

"UN u BiH u potpunosti prepoznaje nesrazmjerni teret koji imaju vlasti USK i lokalne zajednice pogođene velikim brojem migranata i azilanata bez odgovarajućih sredstava ili rješenja", navodi se u saopćenju, uz napomenu da su "prihvatni centri 'Bira' i 'Miral' uspostavljeni u koordinaciji s Ministarstvom sigurnosti BiH, da ih je Vijeće ministara BiH prepoznalo kao službene privremene prihvatne centre i da, do daljnjeg, ta odluka ostaje na snazi".

Zatražen dodatni nadzor državne granice

Operativna grupa zatražila je od granične policije BiH da vrši dodatni nadzor državne granice i maksimalno angažuje materijalno-tehničke i ljudske resurse kako bi spriječili prisilno i nezakonito vraćanje migranata sa teritorije Hrvatske od pripadnika hrvatskih policijskih agencija. Od Vlade Federacije BiH tražili su da se u saradnji sa Javnim preduzećem (JP) Željeznice Federacije suspenduje linija talgo voza Sarajevo-Bihać-Sarajevo, jer kako navode, tom linijom se USK "dodatno opterećuje migrantima".

Evropski komesar za migracije Dimitris Avramopoulos upozorio je bosanskohercegovačke vlasti na vjerovatnu humanitarnu krizu ove zime zbog loših uslova u prenapučenim migrantskim kampovima i pozvao na zatvaranje privremenog prihvatnog centra "Vučjak" kod Bihaća, koji međunarodne organizacije i humanitarci smatraju neuslovnim.

Spreman novac EU za druge lokacije

Za sada nije poznato ni šta će biti sa skoro 1.000 osoba, koliko ih je trenutno u tom kampu, čije je zatvaranje, pored ostalih međunarodnih institucija, nedavno zatražio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.

Ranije je Evropska unija pozvala na hitno zatvaranje kampa "Vučjak" u Bosni i Hercegovini i relokaciju migranata na lokacije sa adekvatnim smještajem, a danas je Delegacija EU u BiH saopštila da je već Dostupan značajan novac za nove lokacije za migrante u BiH, odnosno za "osposobljavanje novih lokacija" za smještaj migranata.

U Evropskom parlamentu održana je rasprava o migrantskoj situaciji u BiH, gde je finska ministarka inostranih poslova Tytti Tuppurainen, u ime njene države, predsedavajuće EU, izrazila zabrnutost činjenicom što su postojeći prijemni kapaciteti u Bosni i Hercegovini "u velikoj meri nedovoljni".

"Nažalost, uprkos spremnosti EU da pruži potrebnu finansijsku podršku, vlada nije dodjeljivala nove lokacije niti predložila lokacije za potrebne dodatne prijemne centre", istakla je finska šefica diplomatije. Ona je upozorila da bez obzira što EU nastavlja da prati stanje na terenu i pokušava da pomaže, od ključne je važnosti da lokalne i nacionalne vlasti BiH obave svoj dio posla i kontrolišu situaciju.

Od 2015. godine do danas Evropska unija uložila je oko 380 miliona eura na upravljanje migracijama u regiji, podsjetio je Khaldoun Sinno, zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Čak i prije migrantske krize stavljan je akcenat na jačanje granične policije, kontrole granica, te zakonodavstva koji se tiče azila, a sada kada je kriza u jeku nemaju namjeru da se povuku, kazao je Sinno.

Komentirajući pitanje zatvaranja migrantskih kampova u Unsko-sanskom kantonu ocijenio je kako to nije i ne smije biti problem samo za jedan kanton.

Panel u Washingtonu: U BiH i Srbiji su problem slabe institucije, korupcija i oportunizam

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:37 0:00

U Washingtonu je u organizaciji Centra za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE) održan događaj pod nazivom “Odgovorno donošenje politika u BiH i Srbiji” na kojem su učesnici govorili o ekonomskim problemima i politikama u dvije države.

Organizatori kažu da su ove teme izabrali zbog toga što u BiH ni godinu dana nakon izbora nije formirana vlast na državnom nivou, što utiče na razvoj ekonomije, dok ni perspektiva Srbije nije najbolja, imajući u vidu izbore koji će biti održani naredne godine.

„Političari u Srbiji skloni su oportunizmu i radije se bave kratkoročnim popravkama nego održivim i inkluzivnim politikama od kojih svi imaju koristi“, kaže Martina Hrvolova iz Programa za Evropu organizacije CIPE.

Jedan od najčešće spominjanih problema bila su javna preduzeća koja su prezadužena i neefikasna, ali i produžena ruka politike.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanja, kaže da se na javna preduzeća u BiH gleda kao na plijen političkih partija. Dodaje da se ljudi osjećaju frustrirano jer imaju osjećaj da je u javnim preduzećima i institucijama teško naći posao na osnovu sposobnosti i vještina, nego su u prvom planu političke i familijarne veze. Zbog takvih stvari i loše ekonomske situacije mnogi napuštaju BiH.

„Tri osnovna uzroka zbog kojih mladi odlaze su ekonomska situacija, odnosno, nezaposlenost, drugi razlog je nezadovoljstvo javnim uslugama i treći razlog je politička situacija koja je nesigurna, uvijek se priča o prošlosti i novim konfliktima, ljudi jednostavno sa ta tri faktora odluče da napuste državu“, objašnjava Muhović.

Panel o politikama i ekonomskim problemima u Srbiji i BiH, 13.11.2019
Panel o politikama i ekonomskim problemima u Srbiji i BiH, 13.11.2019

Petar Čekerevac, izvršni menadžer Libertarijanskog kluba LIBEK, kaže da je slično i u Srbiji: „Ljudi odlaze iz Srbije jer su niske plate i životni standard, žele veće plate. Postoje i oni koji zarađuju više od prosečnih zarada i u tom slučaju faktor postaju i neke druge stvari, oni razmišljaju kako se osjećaju u društvu, da li je ovo društvo pravedno, da li politička rasprava ima smisla ili se i dalje bavimo nekim fundamentalnim stvarima koje su odavno trebale biti razrešene. Kažu 'ne mogu ja više da trpim ovo i za manje bih para radio na Zapadu'“.

Sagovornici Glasa Amerike govorili su i o uticaju države na medije. Prema Muhovićevim riječima, političke partije u BiH, preko oglašavanja institucija i javnih preduzeća, utiču na uredničku politiku javnih ali i privatnih medija: „Tu nezavisni mediji imaju veoma malo prostora da dođu oglašivača, do finansijskih mogućnosti i da ostanu nezavisni.“

Čekerevac kaže da i u Srbiji država koristi javna preduzeća da kontroliše medije i utiče na njih. Dodaje da je dio rješenja u uspostavi vladavine prava ali da je problem i u sistemu državnih podsticaja: „Dokle god imate državna preduzeća koja su toliko uticajna, koja svojim budžetima finansiraju i marketinške budžete medija i same medije kupuju, vi ne možete da imate slobodne medije. Vi ćete uvek imati tu vezu između politike i medija.“

Kada se u SAD govori o Balkanu, uglavnom je riječ o uticajima stranih sila, pa organizatori navode da su upravo zbog toga željeli organizovati događaj sa drugačijim fokusom.

„Strani uticaji su mogući samo zbog slabosti u ovim državama, bilo da je riječ o Bosni, Srbiji ili nekoj drugoj državi. Balkan po tome nije jedinstven. Problem su slabe institucije, korupcija i oportunizam. Jer ako se politike u ovim državama formiraju na osnovu toga, onda su stvari zbog kojih su ljudi zabrinuti posljednje za šta političari mare“, kaže Hrvolova.

Učesnici su govorili i o načinima da se ekonomska situacija u BiH i Srbiji popravi.

Čekerevac kaže da je potrebno strpljenje ali da je najvažnija viša stopa ekonomskog rasta: „Pored jakog ekonomskog rasta, za koji je potrebna vladavina prava, niži porez, uređen i jednostavan sistem birokratije i administracija koja je efikasna, moramo da stvorimo kroz vladavinu prava osećaj pravednosti u društvu, jednakog tretmana svih građana, koji još uvek fali.“

„Nama je potrebna porezna reforma koja će rasteretiri porezno opterećenje rada i omogućiti građanima, radnicima veću kupovnu moć. Druga stvar koja nam je potrebna je unapređenje poslovnog okruženja i smanjenje poreskih opterećenja za privatni sektor, kako bi dobili veći zamah i kreirali nova radna mjesta“, kaže Muhović.

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:37 0:00

Istraga o opozivu predsjednika Trumpa: Pred Kongresom bivša ambasadorka SAD u Ukrajini

Bivša američka ambasadorka u Kijevu pred početak svjedočenja na pretresu u Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma (Foto: Reuters/Jim Bourg)

WASHINGTON - U Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma počeo je pretres na kojem svjedočiti Mari Jovanovič, bivša američka ambasadorka u Kijevu, koju je Trumpova administracija smijenila nekoliko mjeseci prije nego što joj je istekao mandat.

Pretres je počeo uvodnim izlaganjima najviše rangiranog demokrate i republikanca u Odboru za obavještajna pitanja.

Predsjedavajući odbora, demokrata Adam Šif rekao je u uvodnom izlaganju da „predsjednik ima veliku moć, ali da ona nije apsolutna i ne smije biti korištena za korupciju“.

„Amerikanci očekuju od predsjednika da autoritet koji su mu dali upotrijebi u korist nacije, a ne da uništava druge kako bi ostvario ličnu ili političku korist“.

Republikanac Devin Nunes kritikovao je demokrate zbog pokretanja istrage o opozivu Trampa i nazvao je "političkom vježbom baziranom na glasinama iz druge i treće ruke".

"Problem sa svrgavanjem predsjednika sa ovakvim dokazima je očigledan. Ali, na tome se bazira cijeli slučaj", rekao je Nunes u uvodnoj riječi.

Njena smjena je, prema iskazima karijernih diplomata, koje su nemoćno posmatrale šta se događa, uslijedila pošto je Trampov lični advokat Rudi Đulijani dobio zadatak da nadzire politiku prema Ukrajini, mimo regularnih kanala Stejt Departmenta, i založio se za njenu smjenu pošto je vidio kao prepreku inicijativi da se Ukrajina navede da pokrene istragu protiv Bajdena.

Zdravstvo u trampi za zastupnički glas

Omer Škaljo je u posljednje dvije godine promijenio tri političke partije. Sada je direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK što je postao nakon što su mu prilagođeni uslovi za ovu funkciju (Ilustracija: CIN)

Profesor Odbrane i zaštite Omer Škaljo već pet mjeseci rukovodi Zavodom zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZZOZDK).

Škaljo je za direktora imenovan nakon što je kao skupštinski zastupnik dao presudan glas za formiranje vlasti u ZDK. Da bi mu se odužila za to, nova vlast je promijenila Statut Zavoda, prilagodivši ga kako bi Škaljo mogao zadovoljiti uslove za direktorsku poziciju institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca.

„Mislim da je politika tu presudila“, kaže član Upravnog odbora Zavoda Slaven Radoš, potvrdivši da je to urađeno kako bi Škaljo bio izabran.

Direktor institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca došao je na tu poziciju političkom trgovinom (Foto: CIN)
Direktor institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca došao je na tu poziciju političkom trgovinom (Foto: CIN)

Mijenjanje stranaka i politička trgovina

Nakon posljednjih izbora trebalo je formirati novu vlast u ZDK. U pregovore su ušle Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH), Stranka za BiH (SBiH) i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA).

Međutim, nova koalicija je imala 17 od 35 zastupnika i za novu skupštinsku većinu bio im je potreban još jedan, a tadašnji zastupnik Nezavisnog bloka Omer Škaljo se pokazao kao pravi izbor za pregovore.

Škaljo je prije toga godinama bio predstavnik SDA u zakonodavnim tijelima: 2010. i 2014. je izabran za zastupnika u Parlamentu Federacije BiH (FBiH). Pred kraj drugog mandata SDA ga je isključila iz članstva jer je, protivno njenom Statutu, od Parlamenta FBiH uzeo 15.000 maraka otpremnine za odlazak u penziju i nastavio raditi.

Do novih izbora Škaljo je brzo našao novu stranku − postao je član Nezavisnog bloka i osvojio mandat u Skupštini ZDK. Međutim, ubrzo je iz nje isključen jer je početkom 2019. godine potpisao dokument o formiranju vlasti sa članovima nove koalicije, bez konsultacije sa svojom strankom. Škaljo je zadržao mandat i postao samostalni zastupnik zahvaljujući kojem je formirana nova vlast.

Uskoro se priklonio Klubu A-SDA koji osim njega u Skupštini ZDK ima dva zastupnika. Jedna od njih je Amra Jupić, supruga aktuelnog ministra zdravstva ZDK i člana A-SDA Adnana Jupića koji će kasnije napraviti ključne poteze za Škaljino imenovanje.

Prije nego je Statut Zavoda promijenjen, kandidati koji konkurišu za mjesto direktora su morali imati diplomu ekonomskog ili pravnog fakulteta i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od čega tri godine na rukovodećim pozicijama. Škaljo ove uslove nije ispunjavao.

On je 1987. godine završio dvogodišnji studij Općenarodne odbrane na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu i stekao zvanje profesora Odbrane i zaštite. Prema zvaničnoj biografiji, veći dio radnog vijeka je bio zaposlen u policijskim i obavještajnim organima.

Političke smjene

Oko dva mjeseca prije nego će Škaljo biti imenovan, u Statutu Zavoda su promijenjeni uslovi za direktora. U konkursu objavljenom krajem juna ove godine je pisalo da kandidat mora imati visoku stručnu spremu društvenog smjera i pet godina radnog iskustva u struci.

Promjeni Statuta prethodila je smjena Upravnog odbora Zavoda nakon čega je Vlada imenovala novi na najduže tri mjeseca. Onda je sa funkcije smijenjena i direktorica Zavoda Mirzeta Subašić, članica Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH.

Bivša predsjednica Upravnog odbora Nermina Krzić kaže za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da je smjena bila politička.

„Svi koji su na vlasti, kad dođu, prvo što rade je sistematizacija. U politici, bez obzira kako radio, nema odgovornosti (…) da iko išta odgovara, radio pozitivno ili negativno.“

Nova vlast u Vladi ZDK ubrzo postavlja dugogodišnju uposlenicu Zavoda Hašu Begić za v. d. direktorice.

Begić je ubrzo nakon dolaska na poziciju predložila Upravnom odboru da izmijeni Statut u dijelu koji propisuje uslove za direktorsku poziciju što je Odbor odmah i uradio uz saglasnost ministra zdravstva, Škaljinog stranačkog kolege. Nijedan od njih nije pristao razgovarati sa novinarima CIN-a.

Član Upravnog odbora Zavoda i gradski vijećnik SBB-a Jasmin Hodžić kaže da je dotadašnji Statut Odboru predstavljen kao diskriminirajući jer su samo pravnici ili ekonomisti mogli biti na toj poziciji.

„Sad kad pogledate, sve u Bosni i Hercegovini, sva imenovanja, nažalost, na neki način bi se mogla povezati sa političkom pozadinom“, rekao je Hodžić.

Haša Begić novinarima CIN-a nije htjela detaljnije govoriti o promjeni Statuta: „Ja sam radila u skladu sa zakonom“.

Omer Škaljo je imenovan za direktora Zavoda 25. jula 2019. godine, a skupštinska zastupnica A-SDA Amra Jupić kaže da su se statuti i ranije mijenjali, ali nisu bili demokratični: „Ovako se dao širok jedan dijapazon ljudi koji imaju visoku stručnu spremu koji su mogli konkurirati i koji su mogli aplicirati na to mjesto“.

Ipak, na konkurs se, uz Škalju, prijavila još samo bivša direktorica Mirzeta Subašić, ali je odbijena zbog nepotpune dokumentacije. Ona nije željela govoriti o detaljima jer se žalila na tu odluku.

Rifat Delić, skupštinski zastupnik SDP-a BiH, kaže da je novi statut napravljen kako bi Škaljo mogao konkurisati za direktora.

„To je više nego očigledno − da je on u toj većini da bi dobio tu poziciju − i to se vidi.“

Učitajte još

XS
SM
MD
LG