Primjena mašinskog učenja da se pomogne ljudima
Dr. Ervin Sejdić, vandredni profesor na Univerzitetu U Torontu, je stručnjak u primjeni algoritama vještačke inteligencije u zdravstvu. Posebno ga interesuju efekti smanjenih kognitivnih funkcija na druge ljudske funkcije kao što su gutanje i hod.
Zanimljivo je da je dr. Sejdić imao prilike raditi na dijametralno suprotnim stvarima u medicini - gerijatriji i pedijatriji. Obje ove populacije, djeca i starije osobe, mogu imati slične probleme, recimo s gutanjem (disfagija) ili hodanjem. U pristupu rješavanju ovih problema i njihovom ublažavanju, Sejdić koristi metode i alate iz elektrotehnike, vještačke inteligencije i medicine.
„Mi već imamo neke primjene mašinskog učenja i umjetne inteligencije u zdravstvu. Najviše se primjenjuje u organizaciji procesa u bolnicama, ali u skorašnje vrijeme je bilo interesatnih primjena i u drugim oblastima, kao što su medicinske slike. Uglavnom, ove napredne tehnike se koriste da bi se pomoglo kliničarima da što efikasnije rade svoj posao. Još uvijek nema znatne primjene umjetne inteligencije samostalno, to jest, bez uvida kliničara“, kazao je dr. Ervin Sejdić.
Sejdić i njegov tim analiziraju signale iz nosivih uređaja kako bi se procijenile dvije važne fizičke funkcije: gutanje i hod. Cilj je ublažiti ove probleme uzrokovane starenjem ili neurološkim poremećajima poput moždanog udara.
„Mi već dosta dugo razvijamo senzor koji ćemo moći koristiti sa pacijentima koji imaju probleme sa gutanjem. Najveći izazovi su upravo u trenutku kada pokušamo razviti stvarni aparat koji se može koristiti u svakodnevnim slučajevima, naprimjer u bolnicama, staračkim domovima. Na žalost, jako je dug put od laboratorijskog prototipa do stvarnog aparata“, ističe Sejdić.
„Najviše radimo na primjeni umjetne inteligencije na problemima disfagije, ljudskog hoda i medicinskih slika. Međutim, skoro smo imali i dosta uspjeha u primjeni mašinskog učenja na EKG signale koje smo objavili u junu ove godine u Nature Medicine“, dodao je.
U ovom radu su pokazali kako su razvili model vještačke inteligencije koji je nadmašio praktične kliničare, značajno povećavajući i preciznost i osjetljivost.
„Budite konkurentni“
Ovaj rad nije njegov jedini – Dr. Sejdić je do sada objavio preko 160 radova, kao i nekoliko knjiga i poglavlja u knjigama. Prijavio je 10 patenata i dobio je više od 8 miliona dolara za istraživanje od razičitih fondova.
Neprestano ističući pristup nauci u Sjedinjenim Državama, gdje se voditelji istraživačkih grupa moraju dokazati da bi dobili finansijska sredstva i gdje se laboratorije vode poput malih preduzeća, Sejdić smatra kako je ovo dobar pristup.
Mladima u Bosni i Hercegovini poručuje:
„Bilo što da radite, pokušajte biti konkuretni na svjetskom tržištu, ne samo domaćem i regionalnom tržištu.“
Od Gradačca do Predsjedničke nagrade
Ervin Sejdić je rođen u Gradačcu, a sve do 1992. je živio u Modriči, zatim u Hrvatskoj i Mađarskoj. U Kanadu je došao 1996. godine kao useljenik zbog rata u BiH. Nakon Kanade živi 11 godina u Sjedinjenim Američkim Državama, a 2021. se ponovo preselio u Kanadu. Doktorirao je u Kanadi na digitalnoj obradi podataka, jednu specijalizaciju završio u Kanadi, a drugu u Sjedinjenim Državama.
Dobio je i Predsjedničku nagradu za mlade naučnike i inžinjere, jedno od najviših priznanja Vlade Sjedinjenih Država, koje mu je 2016. uručio bivši američki predsjednik Barack Obama, a 2022. godine je izabran u kohortu Koledža Kraljevskog društva Kanade.
