Linkovi

Aktuelno

Uloga medija u destigmatizaciji osoba sa mentalnim poremećajima

Edin Hodžić predsjednik Udruženja Most

Tokom cijele istorije ljudske civilizacije osobe sa mentalnim poremećajima bile su na različite načine marginalizovane, izbjegavane, zatvarane i ponižavane. Ovakvoj slici često su doprinosili i medijski izvještaji koji su uticali na stvaranje predrasuda. 

Brojne svjetske medijske i zdravstvene organizacije i udruženja uvele su standarde i u skladu sa preporukama istraživanja počele mijenjati ovu sliku. Na osnovu istraživanja koje je u BiH rađeno 2012. godine, gdje je analiziran odnos različitih profesionalnih grupa prema osobama sa mentalnim poremećajima, među kojima su i medijski profesionalci, uočen je nizak stepen odgovornog izvještavanja, ispoljenost senzacionalizma, te prisutnost sadržaja koji u ozbiljnoj mjeri osnažuju stigmatizaciju prema mentalnom poremećaju.

Kako bi se doprinijelo destigmatizaciji od 2010. godine pokrenut je Projekat mentalnog zdravlja u BiH i to u saradnji sa entitetskim ministarstvima zdravlja i Asocijacijom XY, a uz podršku Vlade Švajcarske. Rezultat ovog projekta je i publikacija „Etičko izvještavanje o mentalnom zdravlju“,koja donosi detaljne smjernice kako za novinare, tako i za medicinske radnike s ciljem pravilnog informisanja o ovoj zdravstvenoj oblasti.

Dokument je kreiran uz stručni angažman grupe eksperata, ali i korisnika usluga u oblasti mentalnog zdravlja koji su svojim životnim pričama pokazali sa kakvim su se problemima suočavali u BiH.

Jedan od njih je i Edin Hodžić (51), predsjednik Udruženja “Most” i korisnik CMZ Vitez koji je za Glas Amerike ispričao svoju životnu priču. Nakon odličnog uspjeha tokom školovanja u Busovači i Sarajevu, 1987. godine dobio je službu u tadašnjem Titogradu. Tamo je radio na avionima kao vazduhoplovni tehničar sve do početka izbijanja sukoba na području bivše SFRJ.

„1992. godine napuštam službu i tu započinje moje vrlo stresno životno putovanje koje će me voditi preko Srbije, Makedonije, Albanije, Italije sve do Švicarske.Tamo sam osjetio da imam problem usljed izloženosti enormnom stresu. Liječenje u Švicarskoj je trajalo četiri godine sve do povratka u BiH 1999. godine. Bio mi je dijagnosticiran PTSP. Nisam potražio stručnu pomoć u BiH prilikom povratka, jer sam mislio da sam dobro. Nakon šest godina bolest se vratila još brutalnija i sa težim simptomima nego prije“, kaže Hodžić koji tokom liječenja nije imao podršku ni okoline ni najbliže porodice.

„Bio sam strašno stigmatiziran i diskriminisan. Izgubio sam sve dotadašnje prijatelje. Međutim, bio sam jako uporan i kad god bih bio u krizi gledao sam da idem naprijed bez obzira šta su drugi mislili. To nije bilo jednostavno. Okolina me osuđivala, niko nije htio sa mnom ni kafu da popije. Niko me nije zvao da bilo šta uradim i sebi zaradim za život. Bio sam, takođe, diskriminisan i od zdravstvenih radnika prilikom odlaska u bolnicu. Nisam imao podršku porodice, jer nisu shvatali da se radi o bolesti“, priča Hodžić, koji je za aktivnosti udruženja „Fenix“ iz Tuzle saznao preko medija, a u želji da pohađa kurs informatike postao je njihov član.

„Oni su mi savjetovali da oformim udruženje u Vitezu i tako je započela priča o nastanku Udruženja građana za podršku osobama u duševnoj nevolji „MOST“- Vitez. Udruženje je pristupilo Projektu mentalnog zdravlja 2016. godine i danas smo značajan faktor kako na lokalnom tako i na državnom nivou“, objašnjava Hodžić.

Njegov životni put se promijenio upravo zbog korisne informacije koju je saznao iz medija, ali ističe da je jako važan način na koji mediji pristupaju ovoj tematici.

„Sama etika izvještavanja na polju mentalnog zdravlja je za nas od strateškog interesa, jer svjedoci smo da pojedini mediji, nekada zbog senzacionalnosti, o ovoj oblasti izvještavaju neetički. Zato je Projekat mentalnog zdravlja za nas veoma važan, jer se kroz radionice edukuju i novinari i zdravstaveni radnici. Ono što me motiviše da im ispričam svoju priču je želja da podijelim svoje iskustvo o borbi sa mojom bolešću. Najviše bih volio da mojom pričom motivišem druge korisnike da se bore, jer je oporavak moguć i potrebno je da iskoriste sve resurse u zajednici kako bi njihov oporavak i dalji život bio što kvalitetniji“, objašnjava Hodžić.

Prim. dr Goran Račetović, specijalista psihijatrije i načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja - Dom zdravlja Prijedor ističe da je u ovoj publikaciji dat niz smjernica kako svojim izjavama zdravstveni radnici i saradnici treba da utiču na medijske profesionalce da prenose javnosti ispravno razumijevanje konteksta mentalnog poremećaja. Na taj način kao važni saveznici osoba sa mentalnim poremećajima, njihovih porodica i zdravstvenih profesionalaca doprinose boljem položaju osoba sa mentalnim poremećajima u svojim sredinama. On, međutim, ističe da se, na žalost, i dalje često srećemo sa negativnom slikom o mentalnom poremećaju, bez objektivnosti i sa čestim manjkom profesionalizma.

Prim. dr Goran Račetović
Prim. dr Goran Račetović

„Naravno, ne mogu se za to 'okriviti' jedino mediji, ali je senzacionalizam, naglašavanje pojedinačnih situacija i dramatičnost ili površnost, ono što je uočeno kao potencijalni problem. To sa jedne strane stvara sliku ozbiljne opasnosti od bilo koga ko ima kontakte sa službama mentalnog zdravlja, ali često i onemogućava puni i kvalitetni oporavak, i to zbog razvijanja vlastitog stava osobe sa smetnjama mentalnog zdravlja o sebi kao drugačijem i 'obilježenom'. Sa druge strane, indirektno se u taj negativan kontekst uključuju porodica ili bliske osobe, ali i zdravstveni profesionalci. Sve to utiče na mogućnost dobrih oporavaka i kontinuiteta brige za osobe sa smetnjama mentalnog zdravlja i doprinosi jačanju i ukorjenjivanju predrasuda i stigmatizacije“, objašnjava dr Račetović.

Ono što je i dalje vidljivo je da nedostaje promotivnih tekstova, emisija ili modernih načina komunikacije koji promovišu ozbiljan napredak u reformi zaštite mentalnog zdravlja koja traje preko 20 godina.

„Široj javnosti je manje poznato da je BiH regionalni lider u razvijanju službi mentalnog zdravlja u zajednici, te da danas imamo mrežu od preko 75 centara za zaštitu mentalnog zdravlja u većini gradova, kao sveobuhvatnih, dostupnih i standardizovanih službi za prevenciju, dijagnostiku, kombinovani tretman i kontinuitet brige“, objašnjava dr Račetović.

Zlatan Peršić, stručni savjetnik za odnose s javnošću Federalnog ministarstva zdravstva ističe da bi biloneozbiljno generalizirati medije, ali činjenica jeste da mediji globalno, pa tako i u BiH imaju ogromnu društvenu odgovornost u izvještavanju o svim aspektima života, pa tako i o mentalnom zdravlju.

„Ne smijemo zaboraviti da će jedna od četiri osobe u nekom trenutku imati problema sa mentalnim zdravljem. Ali, to nije odgovornost samo medija, nego i svih nas koji smo manje ili više u medijima. Uostalom, svi smo mi individualno svojevrsni medij koji je danas u dobu društvenih mreža izašao iz 'komšiluka' i doseže mnogo dalje i do većeg broja ljudi dijeleći svoje stavove, ali i predrasude“, objašnjava Peršić, koji dodaje da su ranija istraživanja pokazala da su u medijima u BiH najveći broj tekstova i izvještaja vezanih za mentalno zdravlje bili zapravo iz rubrike „crna hronika“.

„Činjenice su, pak, da većina ljudi koji počine nasilje ili su nasilni nemaju iskustvo mentalnog poremećaja, da su osobe s mentalnim poremećajima češće žrtve nego počinitelji nasilja, da osobe s teškim mentalnim poremećajima dva i po puta češće budu napadnute, opljačkane ili seksualno zlostavljane nego opća populacija. Istraživanja dosljedno pokazuju da nema dokaza da su osobe s mentalnim poremećajem više nasilne nego ostali. Nasuprot tome, istraživanja su pokazala da pozitivna izvještavanja u medijima mogu voditi promjeni ovakve percepcije javnosti o mentalnim poremećajima i redukciji stigme i diskriminacije, a najkorisniji su oni medijski sadržaji koji razbijaju stereotipe o osobama sa mentalnim poremećajima“, ističe Peršić.

Kreativna radionica Udruženja Most
Kreativna radionica Udruženja Most

On naglašava da je čest problem i upotreba neadekvatne terminologije koja opet podstiče i jača stigmu prema osobama sa mentalnim poremaćajima, a upravo tome je posvećena velika pažnja u ovom dokumentu u kojem se obrazlaže zašto su pojedini termini stigmatizirajući, ali i nude alternativni adekvatni termini. Takođe, u medijima se često mogu vidjeti tzv. „headclutcher“ fotografije, kojim se ilustruju tekstovi vezani za mentalno zdravlje, a koje zapravo treba izbjegavati, jer mogu pogrešno uticati na percepciju javnosti.

On vjeruje da se većina novinara pokušava maksimalno pridržavati etičkih principa, te i kada se dese pogreške to nije zlonamjerno, nego da na to utiču druge stvari, kao što je brzina i pritisak novinarskog posla, problemi s pronalaženjem adekvatnih izvora itd.

„Nekada mislimo da, vođeni najboljim namjerama, nekim tekstom možemo doprinijeti unapređenju zdravlja stanovništva, a zapravo možemo kod pojedinaca dobiti potpuno suprotan efekat. Zato svi zajedno trebamo učiti i raditi za dobrobit zajednice u kojoj živimo. U kontekstu mentalnog zdravlja, tu podjednako mislim i na novinare i na zdravstvene radnike. Zato ćemo nastojati da ovaj dokument nađe svoj put i do fakulteta za žurnalistiku, odnosno komunikologiju“, ističe Peršić.

Projekat mentalnog zdravlja u BiH već je donio značajne rezultate i pojedincima poput Edina Hodžića iz korijena promijenio život . Njegovo udruženje „Most“ ponosno je na uspješno realizovan prvi projekat „Izgradimo most u Vitezu“, a u planu imaju i druge aktivnosti. Trenutno rade na projektu “Most prijateljstva“, a već u septembru startaju sa projektom „Spriječimo, da manje liječimo“, koji realizuju u saradnji sa Asocijacijom XY iz Sarajeva i Banja Luke.

Hodžić kaže da je želja Udruženja da kod mladih ljudi izgradi svjest o značaju zaštite mentalnog zdravlja, a on želi da pomogne i drugima, jer je za potpun oporavak, kako naglašava, najvažnija lična odluka.

„Došao sam u takvo stanje kada više nisam mogao dalje tako živjeti. Donio sam presudnu, ispravnu odluku da se borim. Savjetovao bih svima koji imaju problema sa mentalnim zdravljem da se bore, da ne posustaju ma koliko bilo teško i neizvjesno, jer rezultati će doći. Oni koji se boje otići i potražiti pomoć, a imaju problem, neka se ne boje stigme i diskriminacije, jer nije sramota biti bolestan. Sutra svako može biti bolestan, jer bolest ne bira“, ističe Hodžić i dodaje da bi razgovor završio sa posljednjom rečenicom iz svoje priče: 'Smatram da je moje aktivno učešće u mom liječenju doprinijelo mom oporavku'.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Tranksript svjedočenja savjetnice potpredsjednika Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Trump: Moje zdravstveno stanje je veoma dobro

Iako je predsjednik SAD na sistematski pregled otišao prije vremena, Bijela kuća odbacuje spekulacije da mu je zdravlje ugroženo.

Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da je njegovo zdravstveno stanje "veoma dobro" pošto je u subotu obavio prvi dio godišnjeg sistematskog pregleda.

Međutim, pošto je Trump posljednji put bio na sistematskom u februaru 2019., a ti pregledi se rade jednom godišnje, mnogi su doveli u pitanje njegovo zdravstveno stanje.

Trump je, poslije posjete ljekaru u centru Walter Reed blizu Washingtona, na Twitteru napisao da je "Sve jako dobro (sjajno)".

Bijela kuća je saopštila da je predsjednik pregledan i da su rađene neke laboratorijske analize, prenosi Reuters.

"Očekujemo da će predsjednik 2020. biti veoma zauzet, pa je iskoristio slobodan vikend u Washingtonu da obavi jedan dio rutinskog godišnjeg pregleda u centru Walter Reed", saopštila je portparolka Bijele kuće Stephanie Grisham​.

Ona je rekla i da je predsjednik obišao medicinsko osoblje i zahvalio im na tome što njeguju ranjene pripadnike vojske, kao i da se sastao sa porodicom jednog vojnika koji je ranjen u Avganistanu.

"Predsjednik se ni na šta ne žali"

Stephanie Grisham tvrdi da Trumpovo aktivno učešće u predizbornoj kampanji pokazuje da je njegovo zdravlje dobro.

"Predsjednik je zdrav i energičan, ni na šta se ne žali, što pokazuju i njegova česta prisustva na mitinzima pred hiljadama Amerikanaca, nekoliko puta nedjeljno", rekla je ona.

Portparolka Bijele kuće ipak nije govorila o rezultatima laboratorijskih analiza.

Predsjednik Trump je neočekivano posjetio centar Walter Reed, nekoliko mjeseci prije planiranog sistematskog pregleda, što je pokrenulo pitanja o njegovom zdravstvenom stanju.

Stephanie Grisham je na Twitteru takva pitanja ocijenila kao "neodgovorna".

"Izgleda da je nekim ljudima i novinarima zabavno da spekulišu i šire neodgovorne i opasne glasine. Predsjednik je proveo malo vremena sa porodicom ranjenog vojnika poslije sistematskog pregleda", napisala je portparolka Bijele kuće.

Bijela kuća odlučuje koji će podaci o zdravstvenom stanju predsjednika biti objavljeni.

Predsjednik Trump je posljednji put bio na sistematskom pregledu prije nepunih 9 mjeseci, u februaru 2019., i tada je saopšteno da je "dobrog zdravlja".

Trump je poznat po tome da voli da jede hamburgere i šnicle i da ne voli da vježba. Zato se, u odnosu na sistematski pregled iz 2017., ugojio i prebacio indeks tjelesne mase u kategoriju "gojaznih".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG